Mateus 25

Iriniane Tasorintsi (MCBNT) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 “Maika nonkantakotakero tyara onkantanakempa impogini irapatoitaigakerira Tasorintsi maganiro kematsaigiririra impegakempara Igoveenkariegite, onti nonkañotagakemparo 10 tsinaneegi okyaenkarira antaroiganankitsi. Iroroegi amakoiganake omecheroegite oaiganakera ontonkivoaigavakemparira gankitsinerira tsinane.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Onaigake 5 terira osuretasanovageigempa.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Iroroegi amaigavetanaka omecheroegite, kantankicha tera amakoiganake aseite ompiajaigavaera paita intsoatanakempara.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Ogari otovaireegi iroro pinkante amakoiganake.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Impo tekyatanika aiñokya iripoke gankitsinerira tsinane opochokiigamatanaketyo ovashi omagaiganake.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Impo onigankigitetanakera okemaigutatyo okaemunkanira: ‘¡Pokapaake gankitsinerira tsinane! ¡Piaigekario pintonkivoaigavakemparira!’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Ogatyo okenaigake otinajaiganaka maganiro onoshikakoiganakera omecheroegite.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Ogari terira amakoige oaseitete okantaigiro shintakoigankicharira: ‘Pajaigenakario maani piaseitete panikya nontsivakakoiganake.’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Kantankicha iroroegi okantaigiro: ‘Garorokari nopajaigimpi. Antari nompajaigavetempi onti nontsoatakoiganakempa shintsi maganiro. Piaigetyo pimpunaventaigakitera pashini.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Kantankicha iroro oaigavetanakara ompunaventaigemera mataka gonketapaaka gankitsinerira tsinane. Ogari makoigankitsirira oaseitete okiaiganake tsompogi otentaigakarira, oga okenake ashitanunkani shitakomentontsi.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 Impo opokaigavetapaaka otovaire oneaigapaakero shitaka okaemaigapaake okantaigi: ‘¡Shireakoigenakario!’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Kantankicha irirori ikantaigavakero: ‘¿Matsi noneaigimpiratyo kameti nashireakoigakempiniri?’
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 “Irorotari maika nonkantantaigakempirira pinkantakanira pinegintevageigakempa, tera pogoigenika tyatirikara impigantaatempa Kañotasanotakaririra Matsigenka.
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 “Maika nonkantakotaero tyara onkantanakempa impogini irapatoitaigakerira Tasorintsi maganiro kematsaigiririra impegakempara Igoveenkariegite, onti nonkañotagakemparo matsigenka shintavagetacharira koriki. Panikyara iriatake pashiniku kipatsi ikaemakagantaiganakeri maganiro iromperaneegi ipaiganairi koriki irogitovaigaigakerira.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Yogari gotasanotankitsirira ipanakeri 5,000 korikimenta. Yogari irapitene intagani ipanakeri 2,000. Yogari yomavatakarira intagani ipanakeri 1,000. Impo iavagetake samani.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Yogari ipanakerira 5,000 yagantaari pashini 5,000.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Ario ikañotakari irapitene ipanakerira 2,000 yagantaari pashini 2,000.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Kantankicha yogari ipanakerira 1,000 iatake ikigantashitakeri kipatsiku ikitatakerira.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 “Impogini yavisavagetanakera tovaini kashiri ipigaa shintaigaririra ikantaigapaakeri: ‘Tsame aneaigakerira koriki akarikara pagaigake.’
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Yogari ipanakerira 5,000 yamakeneri pashini 5,000 yagantakaririra igorikite ikantiri: ‘Intagani pipanakena 5,000, neri yoga pashini nagantakaririra pigorikite.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Yogari shintaririra ikantiri: ‘Kametitake, pitsatagakerotari nokantakempirira. Maikari maika pikematsatakenatari, nokogake pineagetakenarora pashini pairorira avisakeri yoga 5,000. Taina ashinevageigakempara.’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 Yogari irapitene ipanakerira 2,000 yamakeneri pashini 2,000 yagantakaririra igorikite ikantiri: ‘Intagani pipanakena 2,000, maika neri yoga pashini 2,000 nagantakaririra pigorikite.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Yogari shintaririra ikantiri: ‘Kametitake, pitsatagakerotari nokantakempirira. Maikari maika pikematsatakenatari, nokogake pineagetakenarora pashini pairorira avisakeri yoga 2,000. Taina ashinevageigakempara.’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 “Kantankicha yogari yomavatakarira ipanakerira 1,000 ikantiri shintaririra: ‘Noneimpitari vinti terira pintsarogakagantavagetempa, aikiro vinti pairorira patsipereakagantavageta pantavagetagantira pagakera tovaini koriki. Aikiro onti pagantakari koriki kogapage tera pantavagetumate.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Irorotari nopinkantakempirira noatantakarira nokitatutirira pigorikite. Maika neri yoga pipanakenarira.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 — ausente —
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 — ausente —
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Ishonkashiigari naigankitsirira kara ikantaigiri: ‘Gapitsaigeri yoga 1,000 korikimenta nopavetakaririra pimpaigakerira gankitsirira 5,000.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Pairotari impasanotakenkani tyanirika shintasanotankicharira, kantankicha yogari terira irashintavagetempa irogapuntarenkapitsatakenkanityo yashintagevetakarira.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Maika yokari yoka nomperane terira inkematsatante maiganakeri pokaigakiterira sotsi pavatsaariku intentaigakemparira kaemavaitaigatsirira tsikagisevageigatsirira irai.’
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 “Maika nonkantaigakempi impogini impigaera Kañotasanotakaririra Matsigenka inkoveenkavagetapaaketyo intentaigapaakemparira isaankariite impegakempara Igoveenkariegite maganiro.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Irapatoventavageigapaakemparityo maganiro matsigenkaegi. Irirori irashirikoigavakeri inkañotagaigakemparira sentaigiririra ovisha yashirikoigirira irovishate ganiri ikonoitari igaverate.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Yogaegiri kematsaigiririra irogaigavakeri irakosanoriraku. Yogaegiri terira inkematsaigeri irogaigavakeri irampateku.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Impogini inkantaigakeri naigankitsirira irakosanoriraku: ‘Tainaegi viroegi ikavintsajaigakerira Apa pashintaigakemparora magatiro yovetsikaigakempirira. Pairani okyasanokyara yovetsikagetake kipatsi viroegitari isariaigaka inkavintsajaigakempira.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Natsipereavagetira notasegane viroegi pipaigakena nosekatakara. Nomirevagetira pipaigakena noviikakara. Tyarikara nanuivagetake pikaemaigakena pivankoku nomagimoigakempira.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Notsonkasetakovagetara viroegi pipatsaraigakena nogagutaara. Nomantsigavagetira viroegi pitsarogakagaigakena pipokaigake pikamosoigutanara. Aikiro yashitakoitanara pipokaigake pikamosoigutanara.’
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 Impo yogari kematsaigatsirira inkantaigakeri: ‘Notinkami, ¿tyara noneaigakempira kara pitasegakera nopaigakempi piseka? ¿Tyara kara noneaigakempira pimiretakera nopaigakempi pimire?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 ¿Tyara kara noneaigakempira panuivagetakera nokaemaigakempi pimagimoigakenara? ¿Tyara kara noneaigakempira pitsonkasetakovagetanakara nopatsaraigakempi pogagutaara?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 ¿Tyara kara noneaigakempira pimantsigatakera, aikiro yashitakoitakempira noaigake nokamosoigutimpira?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Kantankicha irirori inkantaigeri: ‘Arisanotyo nonkantaigakempi antari pitsarogakagumaigakarira paniro yoga kematsatanarira terira impaitumatempa, kañomataka nantinirikatyo pitsarogakagaigaka.’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 “Impo inkantaigakeri yogaigavakerira irampateku: ‘Maika piaige viroegi parikoti anta morekariku garira otsivakumati yovetsikashitunkanirira kamagarini intiegiri itovaireegi, ikisashiigakempitari Apa.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Natsipereavagetira notasegane tera pimpaigena nosekatakempara. Nomirevagetira tera pimpaigena noviikakempara.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Nanuivagetira tera pinkaemaigena pivankoku nomagimoigakempira. Notsonkasetakovagetara tera pimpatsaraigena nogagutaempara. Nomantsigavagetira ontiri aikiro yashitakoitanara tera pintsarogakagumaigena pimpokaigakera pinkamosoigutenara.’
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 Iriroegi inkantaigeri: ‘Notinkami, ¿tyara kara noneaigakempira pitasegakera, panuivagetakera, pimiretakera, pitsonkasetakovagetakara, pimantsigatakera, aikiro yashitakoitakempira tera nontsarogakagaigempi?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Irirori inkantaigeri: ‘Arisanotyo nonkantaigakempi, terika pintsarogakagaigempari yogaegi ikantaganirira tera impaitumaigempa, kañomataka nantinirikatyo pikisaigake tera pintsarogakagumaigena.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Maganiro yogaegi iriaigake inkantakanira intagaigakempa morekariku. Kantankicha yogari kematsaigakeririra Apa onti iriaigake enoku, inkantakani intimaigake gara ineimaigairo igamane.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.