Marcos 15
INTATA ȽE'ȽIJEI (MCA) vs NVI
1 Qa mexe leefƚi'iju' iye hekhewe' tenek'enhe'yij he' pa'il qa aje'eƚ yaqsi'jju' iye qu' nonot'axi'ƚ wetju'ƚ iye hekhewe' tenek'enheiji' na' witset qa hekhewe' iye i'nq'ijatshenij ke' Moisés ƚe'lijei, qa week in uja'xju' ek in tenek'enhei (Junta Suprema.) Ma' qa in hats ƚe'sitsijju' iye pa'qu' nit'ijju', qa yophe'ƚ ha' Jesús qa yeka'xii qa tisij ha' Pilato.
1 De manhã bem cedo, os chefes dos sacerdotes com os líderes religiosos, os mestres da lei e todo o Sinédrio chegaram a uma decisão. Amarrando Jesus, levaram-no e o entregaram a Pilatos.
2 Ha' Pilato qa nifaakan ha' Jesús: —¿Me akha' pakha' ƚatata ne' judiol?— Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —Ehe, ƚ'asiinik'iha ka' ƚit'ij.—
2 "Você é o rei dos judeus? ", perguntou Pilatos. "Tu o dizes", respondeu Jesus.
3 Qa he' tenek'enhe'yij he' pa'il qa yit'ijetskii kekhewe' olots wekwek uƚ'etsik'i yit'ijets in yaqsiijkii ha' Jesús.
3 Os chefes dos sacerdotes o acusavam de muitas coisas.
4 Ma' qa ha' Pilato qa ewi'ƚij iye in nifaakan ha' Jesús, qa yit'ijets: —¿Me nite' ƚ'inku'ƚ? Jeƚ qeku'nek, eke' olots wekwek uƚ'etsik'i titijiti'yijets in ƚaqsiijkii.—
4 Então Pilatos lhe perguntou novamente: "Você não vai responder? Veja de quantas coisas o estão acusando".
5 Qa hakha'ƚe Jesús qa hats nite' inku'ƚ iye, qa hik ta'ƚijupi' pa' Pilato in yitjuƚaxijpha'm.
5 Mas Jesus não respondeu nada, e Pilatos ficou impressionado.
6 Ma' qa ha' Pilato in weekji'ij ininqapits ƚeqfenye'jji'ij ƚewek qa ƚe'wisji'ij neƚu Pascua qa yiwejinji'ij na'aj wit'opheƚik pa'qu' niyinji'jets pekhewe'en qu' netwejinhetii.
6 Por ocasião da festa, era costume soltar um prisioneiro que o povo pedisse.
7 Ewi'ƚ pa' wit'opheƚik ƚii Barrabás, ewi'ƚ i'ni'ƚi' pekhewep iye ƚe'fetsijup pa'aj in t'ilittax, ma' qa teqek'uiju' pa'aj.
7 Um homem chamado Barrabás estava na prisão com os rebeldes que haviam cometido assassinato durante uma rebelião.
8 Qa namii pa'aj pe' olotsjo' jukhew. Ma' qa yapeƚek qa iyinijets pa'aj ha' Pilato qu' ƚeqfenyeje' ƚewek pa' hayiits ƚeqfenye'jji'ij ƚewek.
8 A multidão chegou e pediu a Pilatos que lhe fizesse o que costumava fazer.
9 Ma' qa ha' Pilato qa yeku'ƚ pa'aj: —¿Me ƚisu'uni'ƚ qu' hiwejin ha'ne Ƚatata ene' judío?—
9 "Vocês querem que eu lhes solte o rei dos judeus? ", perguntou Pilatos,
10 Qe ha' Pilato nikfe'lets hekhewe' tenek'enhe'yij he' pa'il in tisij ha' Jesús qe teqhemtshenetskii.
10 sabendo que fora por inveja que os chefes dos sacerdotes lhe haviam entregado Jesus.
11 Ma' qa hekhewe' tenek'enhe'yij he' pa'il qa yiyaji'etskii pa'aj pekhewe' olots jukhew qu' niyinijets yijat'ij qu' netwejinhetii pa' Barrabás qa' hasu'uje' ha' Jesús.
11 Mas os chefes dos sacerdotes incitaram a multidão a pedir que Pilatos, ao contrário, soltasse Barrabás.
12 Ma' qa ha' Pilato qa nifaakanji'ju' iye pa'aj: —¿Pa'n ƚii pa'qu' isu'uni'ƚ qu' yeqfenye'ji'ij ha'ne eqiyi'ƚij, judiol Ƚatata?—
12 "Então, que farei com aquele a quem vocês chamam rei dos judeus? ", perguntou-lhes Pilatos.
13 Qa pekhewe'en qa yeku'ƚ pa'aj, taya'yijipji'kii pa'aj in yit'ijju': —¡Eni'ƚji'pha'm cruze'!—
13 "Crucifica-o", gritaram eles.
14 Ha' Pilato qa yittaxijets iye pa'aj: —¿Inhats'ek? ¿Pa'n ƚii pa' uƚ'ax yaqsiijkii?— Qa yape'enha les in taya'yijipji'kii in yit'ijju': —¡Eni'ƚji'pha'm cruze'!—
14 "Por quê? Que crime ele cometeu? ", perguntou Pilatos. Mas eles gritavam ainda mais: "Crucifica-o! "
15 Qa ha' Pilato in yisu'un pakha' qu' ni'wejuƚenij pekhewe' olots jukhew, ma' qa yiwejin pa'aj pa' Barrabás. Ma' qa in yaqhat'etsij in inaqyaji'ij in teqsilanhetiikii ha' Jesús, qa tisij he' oq'opheƚinetsilets, hats'inha qu' nenji'pha'm ke' cruz.
15 Desejando agradar a multidão, Pilatos soltou-lhes Barrabás, mandou açoitar Jesus e o entregou para ser crucificado.
16 Ma' qa pe' oq'opheƚinetsilets qa yeka'xifi pa'aj ke' palacio, qa yenifi pe' ƚenextsi'ij pekhewe' yejeƚ ke' palacio (pretorio). Ma' qa taya'yii pe' week pekhewe' i'nifi pekhe'en oq'opheƚinetsilets qa not'axij wetju'ƚ.
16 Os soldados levaram Jesus para dentro do palácio, isto é, ao Pretório e reuniram toda a tropa.
17 Qa yi'ntaafinij pa'aj pa' penyilo witpalinek, qa in hats yaqhat'etsij iye in yiftii pe' tii qu' ƚ'iwat'i'ij, qa yuihinji'ju' iye.
17 Vestiram-no com um manto de púrpura, depois fizeram uma coroa de espinhos e a colocaram nele.
18 Ma' qa yawitji'etskii qa yit'ijiijetskii: —E'ƚe'wisi'imkii, qi ƚatata ene' judiol.—
18 E começaram a saudá-lo: "Salve, rei dos judeus! "
19 Qa yilanijkii pa'aj ƚeiƚa' pa' ewi'ƚ tutsi'latax, qa tek'iyi'kii iye pa'aj qa wonokok'enjiijupju'kii qa totjoiji'ijju'kii yitjiij qhup qhup ƚeiƚal.
19 Batiam-lhe na cabeça com uma vara e cuspiam nele. Ajoelhavam-se e lhe prestavam adoração.
20 In yili'ij pa'aj in yawitji qa nit'ijji' pa' yintilafinij witpalinek qa yuihinik'ipha'm iye pe' ƚeqhinataayija, ma' qa yeka'xfik'i pa'aj qe qa' nenji'pha'm ke' cruz.
20 Depois de terem zombado dele, tiraram-lhe o manto de púrpura e vestiram-lhe suas próprias roupas. Então o levaram para fora, a fim de crucificá-lo.
21 Qa ewi'ƚ ha' jukhew ta'ƚiifik'i pa'aj ha' ƚ'ejinqa'wet, ƚii Simón, Cirene ƚeiƚe', ƚatata ha' Alejandro qa ha' Rufo, qa tayajaxti'yijets pa'aj qu' neka'xi'm ke' ƚeqe cruz ha' Jesús.
21 Certo homem de Cirene, chamado Simão, pai de Alexandre e de Rufo, passava por ali, chegando do campo. Eles o forçaram a carregar a cruz.
22 Ma' qa yeka'xii pa'aj ha' ewi'ƚ tseenepha'm ƚenqii Gólgota, ikji' witjiƚa'ak'i ƚetset.
22 Levaram Jesus ao lugar chamado Gólgota, que quer dizer Lugar da Caveira.
23 Qa testiitaxij ka' wino wenetsjiƚkinij na'aj mirra, qa nite'ƚe iya'ji' ha' Jesús.
23 Então lhe deram vinho misturado com mirra, mas ele não o bebeu.
24 Ma' qa in hats yenji'pha'm ke' cruz, qa he' oq'opheƚinetsilets qa watk'esaxijju' ke' ƚeqhinatai, qa ikij wetju'ƚ pa'n ƚunye'j pa'qu' neka'x week ewiƚei.
24 E o crucificaram. Dividindo as roupas dele, tiraram sortes para saber com o que cada um iria ficar.
25 Qa juufik'ipha'm junu' (las nueve) in yenji'pha'm ke' ƚeqe cruz.
25 Eram nove horas da manhã quando o crucificaram.
26 Qa yeni' ka' ƚe'nikahat nifel ka' ta'ƚijupi' in talanhetii, yit'ij: —Ƚatata ene' judío.—
26 E assim estava escrito na acusação contra ele: O REI DOS JUDEUS.
27 Ha' Jesús ƚe'nenhifetsji'pha'm iye ke' cruzits ke' wetsjuk ejtenhetsits, ewi'ƚ ka' te'weyij yiya'yik'i qa kakhap qa ƚefeyi'j te'weyijek.
27 Com ele crucificaram dois ladrões, um à sua direita e outro à sua esquerda,
28 (Ma' qa hats yafits kekhewe' we'nika'ajji' in yit'ij: —Tojonkaxti'yik'i pekhewe' uƚ'ets jukhew.—)(Is 53:12)
28 e cumpriu-se a Escritura que diz: "Ele foi contado entre os transgressores".
29 He nekjiijup qa yawitjijeetspha'mkii, qa yitjiij qhet tetet ƚeiƚal, ma' qa yiyajije'etspha'm: —¡Haa, haa! Akha' in ƚit'ijets qu' onopƚetju' ne' qi witlijtsitjii qa' wetshetk'ewi'ƚ neƚutse' qu' eniihinpha'm iye,
29 Os que passavam lançavam-lhe insultos, balançando a cabeça e dizendo: "Ora, você que destrói o templo e o reedifica em três dias,
30 ¡meteƚinƚe qa' ilit'ik'uiju' ne' cruz in ƚ'enhetiijipha'm!—
30 desça da cruz e salve-se a si mesmo! "
31 Qa hik ƚunyejei iye hekhewe' tenek'enhe'yij he' pa'il qa he' i'nq'ijatshenij ke' Moisés ƚe'lijei in yawitji'etspha'mkii iye qa watfaakateji'ijju' qa yit'ijju': —Yiƚinji'ij pekhewep qa ƚakha'ƚe qa nite' ƚeke' qu' neteƚinƚe.
31 Da mesma forma, os chefes dos sacerdotes e os mestres da lei zombavam dele entre si, dizendo: "Salvou os outros, mas não é capaz de salvar a si mesmo.
32 Qu' hik nakha'ye' pa' Cristo'ija, pakha' Ƚatata ene' judiol, qa' net'ilit'ik'uiju' hane'ej ne' cruz, hats'inha qu' jinte'wenij ma' qa' nite' jinteqekuye' yijat'ij.— Qa kekhewe' iye ƚenenhefetspha'm ke' cruzits uƚ'etsik'ikii iye ke' ƚe'lijeyets.
32 O Cristo, o Rei de Israel... Desça da cruz, para que o vejamos e creiamos! " Os que foram crucificados com ele também o insultavam.
33 In hats natsathenju' junu' ma' qa week ha' sehe' in nookii qa yamijii las tres metiyu'ju' junu'.
33 E houve trevas sobre toda a terra, do meio dia às três horas da tarde.
34 Qa hik aka'aj ha' Jesús qa t'unik'i in tayai, qa yit'ij: —Eloi, eloi ¿lama sabactani?— Ikji' aka'an: —Dios yatsat'axyij, Dios yatsat'axyij, ¿inhats'ek in ƚetswu'm?—(Sal 22:1)
34 Por volta das três horas da tarde, Jesus bradou em alta voz: "Eloí, Eloí, lamá sabactâni? " que significa: "Meu Deus! Meu Deus! Por que me abandonaste? "
35 Na'l he' uja'x metitsi'm yepi'ye' in iyet, qa yit'ijju': —Ek'en qeku'ni'ƚets, hats taya'yiikii pa' Elias'ik'i.—
35 Quando alguns dos que estavam presentes ouviram isso, disseram: "Ouçam! Ele está chamando Elias".
36 Ma' qa ewi'ƚ ha' wekuma'xii qa yuihinji'ju' ke' ewi'ƚ jupayek (esponja) ka' wino na'aj ewtsik'iiji', qa yenji' ka' ewi'ƚ najak tutsi'latax qa yetshenetspha'm qe qa' netufij, ma' qa yit'ij: —Jitewejinƚe eku'n, jitejeƚ eku'nijju' q'ax qu' nentenilit'etsju' pa' Elias'ik'i qu' nilithinju' nakha'an.—
36 Um deles correu, embebeu uma esponja em vinagre, colocou-a na ponta de uma vara e deu-a a Jesus para beber. E disse: "Deixem-no. Vejamos se Elias vem tirá-lo daí".
37 Ha' Jesús qa t'unik'i in tayai, ma' qa wa'm.
37 Mas Jesus, com um alto brado, expirou.
38 Qa ka' penyilo ƚenjilafi' ke' witlijtsitjii qa' ja'fik'iju' ƚeqewuk'u pa'aj.
38 E o véu do santuário rasgou-se em duas partes, de alto a baixo.
39 Qa ha' ewi'ƚ centurión ts'ap'a'afi ka' Jesús, hakha'an in yi'wenij in tayai qa wa'm, ma' qa yit'ij: —Qete'e' yijaa'ija aka' jukhew in Ƚa'staxija pa' Dios.—
39 Quando o centurião que estava em frente de Jesus ouviu o seu brado e viu como ele morreu, disse: "Realmente este homem era o Filho de Deus! "
40 Na'l iye he' efuts neeƚiikii totsii ha' i'ni' i'nji'teje'm kikhe' María Magdalena qa ke' Salomé qa ke' María ƚenene ha' omehe' Jacobo (Santiago) qa ha' José.
40 Algumas mulheres estavam observando de longe. Entre elas estavam Maria Madalena, Salomé e Maria, mãe de Tiago, o mais jovem, e de José.
41 Enewe' efuts yijayanik'ikii qa t'ifti'ts'etskii ha' Jesús in mexe neki'kii ha' Galilea, qa olots iye hekhewep iye yijayanik'i in hats yamii ha' Jerusalén.
41 Na Galiléia elas tinham seguido e servido a Jesus. Muitas outras mulheres que tinham subido com ele para Jerusalém também estavam ali.
42 Qa hats metju' junu', ka' neƚuji' in mexe watji'letji' pe'qu' wekweke', ehe, qa hats k'esik'iha qu' witwapiihijiye'.
42 Era o Dia da Preparação, isto é, a véspera do sábado. Ao cair da tarde,
43 Ma' qa nam ha' José Arimatea ƚeiƚe', hikha' iye i'nji'teje'm hekhewe' Junta Suprema, hikha' ewi'ƚ hekhewe' les te'nekumhi'yi' na'aj yit'ij, ƚakha' iye notkiji'ijtaxik'uyek pa' tenek'enheiji' pa' Dios, ma' qa we'nt'unhet in uyetsji' pa'aj pa' i'ni' pa' Pilato qu' niyinijets pa' Jesus'ik'i.
43 José de Arimatéia, membro de destaque do Sinédrio, que também esperava o Reino de Deus, dirigiu-se corajosamente a Pilatos e pediu o corpo de Jesus.
44 Ha' Pilato ts'iƚimkii pa'aj in aje'eƚ wa'm pa'aj, ma' qa taya'yii pa'aj hakha' centurión, qa nifaakanij qu' yijaayi'ija qu' hats nawa'm.
44 Pilatos ficou surpreso ao ouvir que ele já tinha morrido. Chamando o centurião, perguntou-lhe se Jesus já tinha morrido.
45 Ma' qa jutsiqaxi'mha qe ta'ƚets ha' centurión, ha' Pilato qa tisij pa'aj ha' José ka' Jesus'ik'i qu' neka'x.
45 Sendo informado pelo centurião, entregou o corpo a José.
46 Ma' qa taqha'yets pa'aj ha' José pa' ewi'ƚ penyilo fo' qa inyetax iye, qa nit'ijju' pa'aj ka' Jesus'ik'i. Ma' qa yijuphe'ƚji' pa'aj pa' penyilo qa yeka'x qa yenifi ke' inqajkaninijju' pa'aj ke' utekji'teje'm ƚenimeƚuk qa yiwkoyoyinets ke' qi ute pa' ƚeji' qa yit'onji'.
46 Então José comprou um lençol de linho, baixou o corpo da cruz, envolveu-o no lençol e o colocou num sepulcro cavado na rocha. Depois, fez rolar uma pedra sobre a entrada do sepulcro.
47 Ke' María Magdalena qa kikhep iye María ƚenene ha' José, yejeƚijik'ikii qe qa' nenikfe'lets pa'n qu' neni'.
47 Maria Madalena e Maria, mãe de José, viram onde ele fora colocado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.