Lucas 18

INTATA ȽE'ȽIJEI (MCA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Pa' Jesús qa nifeli'm pa' ewi'ƚ yejeyumtshenijupi' qe qa' nijatshenij pekhewe'en pa'qu' ƚunyejeyi'ij qu' niyin week ƚahatsiyij, qa hasu'uj qu' thalali'ijju'.
1 Jesus contou a seguinte parábola , mostrando aos discípulos que deviam orar sempre e nunca desanimar:
2 Qa yit'ij pa'aj: —Na'l pa'aj pa' ewi'ƚ juez i'ni' pa' ewi'ƚ witset, pakha'an nite' nijiweyiju'ƚ na' Dios qa nite' nijiweyiju'ƚ iye pa'qu' ƚunye'je'ƚe ene' jukhew, ham nijiwe'yi'iikii.
2 — Em certa cidade havia um juiz que não
3 Pakha' witset i'ni' iye pa'aj pe' ewi'ƚ wikiihale', hik pekhe' week ƚahatsiyij namji'jiii pakha'an, qa yitjiijets: “E'wei qeku'n ye'miju'ƚ wat'ij hekhewe' yejuihifets.”
3 Nessa cidade morava uma viúva que sempre o procurava para pedir justiça, dizendo: “Ajude-me e julgue o meu caso contra o meu adversário!”
4 Olotsij pa'aj in yamji'ijtaxii, qa nite'ƚe yejeƚjiiju'ƚ pa'aj. Ma' qa i'nk'aƚe pa'aj qa yijamtikii pa'aj, qa yit'ij: “In yemjeetax in nite' ts'ijiwe'yiju'ƚ pa' Dios qa ene' jukhew iye.
4 — Durante muito tempo o juiz não quis julgar o caso da viúva, mas afinal pensou assim: “É verdade que eu não temo a Deus e também não respeito ninguém.
5 Qa lesƚe ƚe'wis qu' hi'fen ene' wikiihale', qe nite' yili'ij wiikfik'i in namyiikii, hats'inha qa' nite' nasnalkete'kii in week neƚuts namyii.”—
5 Porém, como esta viúva continua me aborrecendo, vou dar a sentença a favor dela. Se eu não fizer isso, ela não vai parar de vir me amolar até acabar comigo.”
6 Qa pa' Yatsat'ax'inij qa yit'ij iye pa'aj: —Jeƚ qeku'ni'ƚek aka' yit'ij pakha' juez nite' yatsathen.
6 E o Senhor continuou:
7 ¿Me qa' nite' netweyi'ik'i na' Dios pekhewe' hats t'eku'miiji'kii in iyiniikii ene' week neƚuts qa najai iye? ¿Me qa' qiye' iye qu' nonotki'ets qu' nenjeƚiju'ƚ?
7 Será, então, que Deus não vai fazer justiça a favor do seu próprio povo, que grita por socorro dia e noite? Será que ele vai demorar para ajudá-lo?
8 Yakha' hit'iƚij ewets in nite' optoxij qu' netweyik'i. Qa ha'neƚe Ƚa's na' Jukhew qu' netpiltaxju' iye hatse', ¿me mexe na'l pa'qu' nite' witqekuye'je' qu' ni'wen hatse' ha'ne sehe' ipji'?—
8 Eu afirmo a vocês que ele julgará a favor do seu povo e fará isso bem depressa. Mas, quando o
9 Qa pa' Jesús qa iyetij iye pa'aj aka' ewi'ƚ yejeyumtshenijupi' qu' net'ejuyets pekhewe' uja'x in yumtiitaxija qa wanamitƚetaxij ƚewek qu' natsathen, ma' qa yuten pekhewepe',
9 Jesus também contou esta parábola para os que achavam que eram muito bons e desprezavam os outros:
10 qa yit'ij pa'aj: —Wetsjuk pa'aj pe' jukhew uyetsji' ne' qi witlijtsitjii qu' niyin. Ewi'ƚ pa' fariseo qa pakhap qa nekhewe' yijaninkii wekwek t'ejuyets pa' Roma.
10 — Dois homens foram ao Templo para orar. Um era
11 Pa' fariseo ts'apa'aj pa'aj, ma' qa iyintax pa'aj ƚakha'ƚe in iyinƚetets pa'aj, qa yit'ij: “Dios, hit'ij eipha'm in qi in ƚe'wisij qe nite' yijunyejeyiju'ƚ nekhewep jukhew. Nekhewe'en ejtenhetsits, qa nite' yatsathen iye, efunajats iye. Nite' hik yijunye'j iye ha'ne yijaninkii ke' wekwek.
11 O fariseu ficou de pé e orou sozinho, assim: “Ó Deus, eu te agradeço porque não sou avarento, nem desonesto, nem imoral como as outras pessoas. Agradeço-te também porque não sou como este cobrador de impostos.
12 Yakha' wetsjuk'ij neƚuts qe nite' heyek na'aj ewi'ƚ semana, qa week ne'ej ha'yanij ƚ'astai qe yamets week inyaqsii (10) qa ewi'ƚ ne'ej k'eƚisij.”
12 Jejuo duas vezes por semana e te dou a décima parte de tudo o que ganho.”
13 Qa pakha' yijaninkii wekwek, qa ts'ap'a'aji' ek pa' ipƚu'ui pa'aj in iyin nite' yisu'un iye qu' nejeƚijetspha'm na' wa's mehe'ej in yilanje'mkii ƚ'ejuyi'j, qa yit'ij pa'aj: “Dios, e'nq'elet qeku'nyij wat'ij qe tsikfe'lets in qi in yuƚ'ax.”
13 — Mas o cobrador de impostos ficou de longe e nem levantava o rosto para o céu. Batia no peito e dizia: “Ó Deus, tem pena de mim, pois sou pecador!”
14 Hit'iƚij ewets pa' yijaninkii pe' wekwek in wapilii pe' ƚetsi' qa hats yiwu'mik'ui na' Dios pe' ƚewuƚ'ets. Qa pakha'ƚe fariseo qa nite' tewumhiti'yik'ui pe' ƚewuƚ'ets. Qe pakha' qu' ƚakha'ye' ƚetaxƚete'm qu' neniwqinhettaxji' qa' hik pakha'ye' qa' nite' qiye'ji'. Qa pakha'ƚe qu' nite' neniwqinhete'ji' ma' qa hikpa' qa' neniwqinhetji'.—
14 E Jesus terminou, dizendo:
15 Qa tetka'xii pa'aj pa' Jesús pe' omehets weekji' pekhewe' mexeelija qu' net'eku'mipji'. Qa in yi'wenij pa'aj he' ƚ'ijatshenhei qa nite' ƚexkeltaxij qa t'oqowe'itaxijiju'ƚ pa'aj pekhewe' nekaxtaxetskii pe' ƚelits.
15 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos viram isso e repreenderam aquelas pessoas.
16 Ma' qa pa' Jesús qa taya'yets pe' ƚ'ijatshenhei, qa yit'ijji'ju': —Enwejinƚi'iƚ yiwets ne' omehets qu' nenek yiwets. Hasu'uj oqowe'yi'ƚiju'ƚ, qe nekhewe' hik ƚunyejei enewe'en hik nekhewe' ne' yatsat'etsipji' na' tenek'enheiji' na' Dios.
16 Então Jesus chamou as crianças para perto de si e disse:
17 Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets, pakha' qu' nite' net'eku'miju'ƚ na' tenek'enheiji' na' Dios qu' nite' hik ƚunye'je' na'aj omeƚa's in nite' inqeku', nite' ƚeke' qu' nuiji'teje'm nakha'an.—
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem não receber o Reino de Deus como uma criança nunca entrará nele.
18 Ewi'ƚ pa' jukhew pekhewe' tenek'enhei qa nifaakan pa'aj pa' Jesús: —Teik'unei Maestro, ¿pa'n yeqfenye'j yiwek qu' nana'l ye'm pa' witiƚa'x nite' yili'ij?—
18 Certo líder judeu perguntou a Jesus: — Bom Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
19 Qa pa' Jesús qa yeku'ƚ pa'aj: —¿Inhats'ek in ƚit'ij yiwets teik'unei? Ham pa'qu' neteik'unei, ewi'ƚƚe na' Dios.
19 Jesus respondeu:
20 Akha' hats inek ƚenikfe'lets ke' yit'ij na' Dios qu' nanaqsiijkii: “Hasu'uj mowo'oi efu qu' hats ewhe'yei qa hik ƚunye'j iye ne'ej efu, hasu'uj eqek'ui, hasu'uj ejtenkii, hasu'uj mowotk'onimkii pakha' qu' netnek'enhei. Ek'eenetsha qa iwqinhetji'ha iye pa'qu' atataye' qa pe'qu' eneneye' iye.”—(Ex 20:12-16)
20 Você conhece os mandamentos: “Não cometa adultério, não mate, não roube, não dê falso testemunho contra ninguém, respeite o seu pai e a sua mãe.”
21 Qa yeku'ƚ pa'aj pakha'an qa yit'ij: —Week ekewe'en hayiits heik'enik'iha qa hijayanija iye in i'nk'a ye'jutjanax ƚa's.—
21 O homem respondeu: — Desde criança eu tenho obedecido a todos esses mandamentos.
22 Pa' Jesús in yepi'ye' ek'i aka'an qa yit'ijets pa'aj: —Mexe na'l pa' ewi'ƚ hamik'ui qu' aqsiijkii. Ihinijkii week pe' ewekwekits qa pekhewe' qu' ƚajale' qa' ƚisij ne' if'iljetsits, ma' qa' nana'l e'm yijat'ij pe'qu' ewekwekitse' na' wa'sji', qa' etpil iye qa' atsjayan.—
22 Quando Jesus ouviu isso, disse:
23 Qa pakha'ƚe'en in yepi'ye' ek'i pa'aj aka'an, qa qi in uƚ'axi'mkii pa'aj, qe pakha'an qi in yiwq'axin pe' wekwek.
23 Quando o homem ouviu isso, ficou muito triste, pois era riquíssimo.
24 Pa' Jesús in yejeƚju' pa'aj, ma' qa yit'ij: —¡Hayits qa jutsitax qu' nuiji'teje'm na' tenek'enheiji' na' Dios enewe' yiwq'axin wekwek!
24 Vendo a tristeza dele, Jesus disse:
25 Qe les qu' nite' jutsitaxe' pa'qu' ewi'ƚe' ats'etaxe' qu' nuyii ne'ej tawjena'x ƚoto', qa' nite' hik ƚunye'je' pa'qu' ewi'ƚe' yiwq'axin wekwek in jutsitax wiikfik'i qu' nuiji'teje'm na' tenek'enheiji' na' Dios.—
25 É mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
26 Qa pekhewe' yepi'ye' ej pa'aj aka'an, qa yit'ijju' pa'aj: —Maa, ¿qa pa'n ƚiyek pa'qu' ƚeke'ye' qu' iƚa'xe'?—
26 Os que ouviram isso perguntaram: — Então, quem é que pode se salvar?
27 Pa' Jesús qa yeku'ƚ pa'aj: —Pakha' qu' nite' ƚeke'ye' qu' naqsiijkii ene' jukhew qa efuts iye, qa nakha'ƚe Dios qa ƚeke' qu' naqsiijkii.—
27 Jesus respondeu:
28 Ha' Pedro qa yit'ijets pa'aj: —Yatsat'axyij, yekheweli'ƚ week henejeti'ƚ he' yiwekwekitsi'ƚ qa k'aftsini'ƚ in k'ajayani'ƚ.—
28 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos a nossa família e seguimos o senhor.
29 Qa yeku'ƚ pa'aj: —Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets, in ham pakha' qu' hats niwejinƚi'i pe'qu' ƚetsi'ye', i'nƚi'i ƚewhe'ye'ye', i'nƚi'i qu' ƚamatsitse' qa ƚek'injats iye, i'nƚi'i qu' ƚ'alheye' qa i'nƚi'i qu' ƚelitse' qe ta'ƚijupi' na' tenek'enheiji' na' Dios
29 Jesus respondeu:
30 qu' nite' les olotsi'ij qu' netesti'yij ekewe'en ha'ne hane'ej ƚahats'ij, qa pakha' mexe hamik'ui, qa pa' witiƚa'x nite' yili'ij.—
30 receberá ainda nesta vida muito mais e, no futuro, receberá a vida eterna.
31 Pa' Jesús t'eku'mi' pa'aj he' doce (12) ƚ'ijatshenhei qa wetqhetheni'ƚfik'i pa'aj, qa yit'ijji'ju': —Jeƚ qeku'ni'ƚek, hane'ej in jiteyii qu' jinamii ha' Jerusalén, qa' hik nakha'yi'i' ma' qa' hats nafits week kekhewe' wekwek yika'ajji' pa'aj ke' profetas'ik'i in t'ejuyets ha'ne Ƚa's na' Jukhew.
31 Jesus levou os doze discípulos para um lado e disse:
32 Qe hik nakha'a' hatse' qu' netesti'yij ne' jukhewiikal, qa' qi qu' nawitji'iji' pe'qu' ƚe'lijeye', qa' uƚ'etsi'ik'i iye pe'qu' ƚe'lijeye'ets qa' netk'iyikii iye.
32 Ele será entregue aos não judeus, e estes vão zombar dele, insultá-lo, cuspir nele
33 Qa' ink'aye'ƚe qu' hats neqsilanje'mkii, ma' qa' nilan, qa qu' namets wetshetk'ewi'ƚ neƚuts qa' iƚa'xe' iye.—
33 e bater nele; e depois o matarão. Mas no terceiro dia ele ressuscitará.
34 Qa he' ƚ'ijatshenhei qa nite' nikfe'lik'uyii aka' yit'ijets pa'aj, qe mexe nite' ƚenexke'ej qu' nenikfelik'uiyii, qa hik ta'ƚijupi' in nite' ƚeke' qu' nenikfe'lik'i.
34 Os discípulos não entenderam nada do que Jesus disse. O que essas palavras queriam dizer estava escondido deles, e eles não sabiam do que Jesus estava falando.
35 In hats k'esets pa'aj pa' Jesús pa' witset Jericó, ewi'ƚ pa' puk'al i'niju' pa'aj ƚekuwe' pa' wit'ikheyi'j, iyiniikii ƚaq'astaye'.
35 Jesus já estava chegando perto da cidade de Jericó. Acontece que um cego estava sentado na beira do caminho, pedindo esmola.
36 Pa' puk'al in yepi'ye' pa'aj in olots pe' jukhew nekijup, qa inaqfaakanij pa'aj pa'n ƚunye'jkii.
36 Quando ouviu a multidão passando, ele perguntou o que era aquilo.
37 Qa tefelhiti'yi'm pa'aj in neki' pa' Jesús Nazaret ƚeiƚe'.
37 — É Jesus de Nazaré que está passando! — responderam.
38 Ma' qa pa' puk'al qa tayaiƚek pa'aj, qa yit'ij: —Jesús, Ƚa's pa' David'ik'i, ¡enq'eletyij wat'ij!—
38 Aí o cego começou a gritar: — Jesus,
39 Pekhewe' nojo'ok'oi qa yaq'ayintaxij qe qa'nte' net'ewu'ye'. Qa pakha'an qa yape'enhaƚe les in yit'unhetik'i in tayai: —Ƚa's pa' David'ik'i, ¡enq'eletyij wat'ij!—
39 As pessoas que iam na frente o repreenderam e mandaram que ele calasse a boca. Mas ele gritava ainda mais: — Filho de Davi, tenha pena de mim!
40 Qa pa' Jesús qa teke'lenju' pa'aj qa inq'ukinii qu' netetka'xii, qa in hats meti'm, qa nifaakan pa'aj:
40 Jesus parou e mandou que trouxessem o cego. Quando ele chegou perto, Jesus perguntou:
41 —¿Ƚekpa' ƚisu'un qu' haqsi'j e'mijkii?— Qa pa' puk'al qa yeku'ƚ pa'aj: —Yatsat'axyij, hisu'untax qu' hi'wenkii iye.—
41 — O que é que você quer que eu faça? — Senhor, eu quero ver de novo! — respondeu ele.
42 Pa' Jesús qa yit'ijets pa'aj: —Hane'ej qu' i'wenkii iye. Na' nite' eqekuye'j hik nakha' neƚin.—
42 Então Jesus disse:
43 Qa hik pakha'aj qa yi'wenkii, qa yijayan pa' Jesús qi in yiwqinhetji' pa' Dios. Qa week iye pekhewe' yi'wenij pa'aj aka'an qa qi in yiwqinhetji' iye pa' Dios.
43 No mesmo instante o homem começou a ver e, dando glória a Deus, foi seguindo Jesus. E todos os que viram isso começaram a louvar a Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.