Lucas 17
INTATA ȽE'ȽIJEI (MCA) vs NTLH
1 Pa' Jesús qa yit'ijets iye he' ƚ'ijatshenhei: —Nite' ƚeke' qu' hami'ik'ui pakha' qu' nilanheninijifi pe'ye' pakhape' iye, qa ¡hiyee' ha'nus pakha' qu' ninaqlanhenijifi pe'ye'!
1 Jesus disse aos seus discípulos:
2 Les in nite' iftsax qu' nonopheƚijifi ƚaqawe'j ne'ej qi ute t'ejuyets na'aj we'neqhipitju' qa' netwumhitiiji'ju' pa' qi iweli', qa nite' hik ƚunye'j in uƚ'ax wiikfik'i in yaqsijkinenijkii pa'qu' uƚ'axe' enewe' hik ƚunyejei mente' qits.
2 Seria melhor para essa pessoa que ela fosse jogada no mar com uma grande pedra de moinho amarrada no pescoço do que fazer com que um destes pequeninos peque.
3 ¡Jeƚi'ƚwet otok'oiha! Pa'qu' ejefeye' qu' naqsi'j e'mijkii pa'qu' uƚ'axe', aq'ayinij. Qa qu' niliƚi'ij qa yi'nk'aihit pa'qu' ƚatawe'je', qa ku'miju'ƚ qu' e'ƚe'sitsi'iƚ wetju'ƚ iye.
3 Tenham cuidado! Se o seu irmão pecar, repreenda-o; se ele se arrepender, perdoe.
4 Qu' sieteyi'ij (7) qu' naqsi'j e'mijkii pa'qu' uƚ'axe' in ewi'ƚ neƚu, qa siete'ej (7) iye qu' netpilij ewetskii, qu' ni'tjiij ewets: “Tsaf'ali'ƚi'ij,” qa' ku'mjiiju'ƚ qu' e'ƚe'sitse'jiiƚ wetju'ƚ.—
4 Se pecar contra você sete vezes num dia e cada vez vier e disser: “Me arrependo”, então perdoe.
5 Ma' qa he' apóstoles qa yit'ijets pa'aj pa' Yatsat'ax'inij: —Ijatshenfik'iha wat'ij qu' iwqinheti'ƚ ye'mha pakha' nite' yeqekuyejeitaxi'ƚ.—
5 Os apóstolos pediram ao Senhor: — Aumente a nossa fé.
6 Pa' Yatsat'ax'inij qa yeku'ƚ pa'aj: —Qek hik ƚuk'eye' pa'qu' nana'liƚ'em nite' eqekuyejeyi'ƚ ne'ej mostaza ƚo', ma' qekha ƚeke'ye'tax qek it'iƚijets ene' najkak: “Ijayik'ui ha'ne ƚa'ni' qa' niji'ju' na' qi iweli'.” Ene' najkak qekha netk'entaxik'i.—
6 E ele respondeu:
7 —¿Pa'n ƚii ekheweli'ƚ pa'qu' nana'li'm pa'qu' ƚeqejkunenek'e in yefuƚ'ut pa'qu' sehe'ye' i'nƚi'i qu' naqakinenkii pe'qu' ƚeƚinheye' kots'etets, qa in tepilik'ui pa'qu' ƚ'ejinqa'wet'e, me qa' nit'ijets: “Te'ƚun qa niju' qa ek”?Pa'qu' jukhewe' in yefuƚut pa'qu' sehe'ye'.|src="LB00018B.TIF" size="col" ref="LUK 17.7"
7 Jesus disse:
8 ¿Me nite' yit'ijets yijat'ij: “Aqsi'j eku'n ye'mijkii pa'qu' yaqe'. Manaqsi'j qa' ets'ithayiki eku'niji' ipƚu'ui qu' hats hili'ij qu' heyek, ma' qa' ink'aye'ƚe qu' ekek eku'nek”?
8 Claro que não! Pelo contrário, você dirá: “Prepare o jantar para mim, ponha o avental e me sirva enquanto eu como e bebo. Depois você pode comer e beber.”
9 ¿Me qa wetfeliji'm iye qu' nit'ijets ƚe'wisij qe yaqsi'ji'mijkii pakha' hats yiyaji'ijets?
9 Por acaso o empregado merece agradecimento porque obedeceu às suas ordens?
10 Qa hik ejunyejeyi'ƚ ekheweli'ƚ, qu' hats week aqsiiƚijkii pe'qu' hats ayajaxti'yi'ƚijets qa' les ƚe'wis qu' it'iƚij: “Yekheweli'ƚ yewitqejkunenheyiƚ, ham yewejuƚi'iƚij, qe uja'xƚe in haqsi'ji'ƚijkii kekhewe' hats haiyajaxti'yi'ƚijets qu' haqsiiƚijkii.”—
10 Assim deve ser com vocês. Depois de fazerem tudo o que foi mandado, digam: “Somos empregados que não valem nada porque fizemos somente o nosso dever.”
11 Qa ƚunye'jkii iye pa'aj, pa' Jesús in ik qu' namii ha' Jerusalén qa nek ji'teje'm pa'aj pa' ƚ'axka'thel wetju'ƚ pe' sehel Samaria qa Galilea.
11 Jesus continuava viajando para Jerusalém e passou entre as regiões da Samaria e da Galileia.
12 In hats k'esiyu'uiha pa'aj qa' nakji'teje'm pa' ewi'ƚ witset ƚa's, qa nekfik'ikii pa'aj pe' week inyaqsii (10) yamets jukhew i'nij pa' witja'me't lepra. Pekhewe'en qa mexeƚe totsi'mii pa'aj pa' ts'ap'a'aju',
12 Quando estava entrando num povoado, dez leprosos foram se encontrar com ele. Eles pararam de longe
13 qa yit'unhetik'i pa'aj in yithiniju'ƚ, qa yit'ijju' pa'aj: —Jesús, Maestro, enq'eleti'ƚyij wat'ij.—
13 e gritaram: — Jesus, Mestre, tenha pena de nós!
14 Qa pa' Jesús in yi'wenii pa'aj qa yit'ijets: —Ma'aƚii qa' me'nethiniƚets pekhewe' pa'il.— Qa in ikkii pa'aj qa hamitsiikii pe' ƚaja'metets pa'aj.
14 Jesus os viu e disse: Quando iam pelo caminho, eles foram curados.
15 Ma' qa pa' ewi'ƚ pa'aj pekhewe'en, in wetjeƚ in hats naxpa'l, qa mexe tepilƚetepji' pa'aj qi in yit'unhetik'i pa'aj in qi in yiwqinhetji' pa' Dios.
15 E, quando um deles, que era samaritano , viu que estava curado, voltou louvando a Deus em voz alta.
16 Qa wonokok'enifi pa'aj pa' Jesús yamitetsju' ƚotkoyek sehe', qe yiwjutsiqeni'm in qi in ƚe'wisij in yiƚin. Ha'ne jukhew Samariaƚe ƚeiƚe'.
16 Ajoelhou-se aos pés de Jesus e lhe agradeceu.
17 Pa' Jesús qa yit'ij pa'aj: —¿Me nite' week inyaqsii (10) hekhewe' hats naxpa'lij? ¿Qa kheweye'ek hekhewep ikwetju'ƚ tatsai (9)?
17 Jesus disse:
18 ¿Me hamija pa'qu' ewi'ƚe' qu' netpil eku'nƚetepji' qu' niwqinhetji' na' Dios, qa ewi'ƚƚe ha'ne jukhewiika'?—
18 Por que somente este estrangeiro voltou para louvar a Deus?
19 Pa' Jesús qa yit'ijets pa'aj pa' jukhew: —Eniipha'm qa ma, pa' nite' eqekuye'j ta'ƚets in ƚanaxpa'lij ka' awtshektax.—
19 E Jesus disse a ele:
20 Pekhewe' fariseol qa nifaakan pa'aj pa' Jesús: —¿Pa'n ipƚu'uk'ui qu' nanam pa' tenek'enheiji' pa' Dios?— Pa' Jesús qa yeku'ƚ pa'aj: —Na' tenek'enheiji' na' Dios in nam nite' hik ƚunye'j na'aj na'l na'aj jutsiqaxij in jite'wen.
20 Alguns fariseus perguntaram a Jesus quando ia chegar o Reino de Deus . Ele respondeu:
21 Nite' ƚeke' iye qu' netitijitiyijets: “Ha'ne i'ni'in,” i'nƚi'i qu' nenit'ij “ha'niite'ji' pa' i'ni',” qe na' tenek'enheiji' na' Dios hats i'ntaxi'ƚ etji'teje'm.—
21 Ninguém vai dizer: “Vejam! Está aqui” ou “Está ali”. Porque o Reino de Deus está dentro de vocês.
22 Qa yit'ijets pa'aj he' ƚ'ijatshenhei: —Yamets hatse' pa' ƚahats'ij ekheweli'ƚ qu' qi qu' eneqwenkeyu'taxi'ƚij pa'qu' ewi'ƚe' neƚuyeji' ha'ne Ƚa's na' Jukhew. Qa teesƚe qu' ƚeke'ye' qu' i'weni'ƚ.
22 Então ele disse aos discípulos:
23 Ma' qa' nenit'iƚij ewets: “¡Ha'ne qe i'ni'in! ¡Ha'niite'ji' pa' i'ni'!” Makitek'iƚii, hasu'uj iye ijayani'ƚii pekhewe'en.
23 Alguns vão dizer a vocês: “Olhem aqui” ou “Olhem ali”; porém não saiam para procurá-lo.
24 Qe hik qu' ƚunye'je' na'aj etheluna'x qe lepep lepep qa pekhel na'likii na' wa'sji'pha'm qa toxii in jite'wenii, qa hik qu' ƚunye'je' hatse' qu' nanamtax iye ha'ne Ƚa's na' Jukhew.
24 Porque, assim como o relâmpago brilha de uma ponta do céu até a outra, assim será no dia em que o Filho do Homem vier.
25 Qa lesƚe ƚe'wis qu' nojo qu' qi qu' nataatshenhetii ha'ne Ƚa's na' Jukhew qa qu' nuten enewe' hane'ej ha'ne ƚahats'ij.—
25 Mas primeiro ele precisa sofrer e ser rejeitado pelo povo de hoje.
26 —In ƚunye'jek kakha' ƚunye'jkii kekhewe' ƚeqe neƚutsji' ka' Noe'ik'i, qa hik ƚunye'je' iye hatse' pekhewe' neƚutsji' qu' netpiltaxju' iye ha'ne Ƚa's na' Jukhew.
26 Como foi no tempo de Noé, assim também será nos dias de antes da vinda do Filho do Homem.
27 Ke' jukhew'ik'i qa efuts iye tekƚe, iya'ƚe, tewhe'yeiju'kii qa testiiji'jij iye qu' netewhe'yeiju'kii qa yamƚi'ijii ka' neƚuji' ka' Noé in hats i'nji'ju' ke' qi tokoyei, ma' qa nam ka' qi piƚei qa ka' iwelitax qa week naq'axijju' ha'ne sehe' ipji'.
27 Todos comiam e bebiam, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca. Depois veio o dilúvio e matou todos.
28 Qa hik ƚunye'j iye kakha' ƚunye'jkii kekhewe' ƚeqe neƚutsji' ka' Lot, ke' jukhew'ik'i tekƚe, iya'ƚe taqhayetskii wekwek, t'ihinij wekwek, we'nq'en qa naqsi'jju' iye ƚetsil.
28 A mesma coisa aconteceu no tempo de Ló. Todos comiam e bebiam, compravam e vendiam, plantavam e construíam.
29 Qa kakha'ƚe neƚuji' ka' Lot in hats ikik'uifik'i ka' witset Sodoma, qa te'nilit ka' piƚei qa fe'tƚe azufre ta'ƚetspha'm na' wa's, ma' qa week naq'axijju'.
29 No dia em que Ló saiu de Sodoma, choveu do céu fogo e enxofre e matou todos.
30 Qa hik aka' iye qu' ƚunye'je' iye hatse' pa' neƚuji' ha'ne Ƚa's na' Jukhew qu' ne'twenhetiitaxija.
30 Assim será o dia em que o Filho do Homem aparecer.
31 Pakha' neƚuji' hatse' pakha' qu' na'nipji' ts'eeweyi'ipji' pe'qu' ƚetsi'ye' qa pe'qu' ƚewekwekitse' qa i'nifi ƚatawe'j pe'qu' ƚetsi'ye'. Hasu'uj net'ilitetsju' qu' nenkaxfik'ikii pe'qu' ƚewekwekitse'. Qa pakha' qu' na'ni' pa'qu' ƚ'ejinqa'wet'e qa hasu'uj netpilii pe'qu' ƚetsi'ye', aje'eƚ nilat yijat'ij.
31 Aí quem estiver em cima da sua casa, no terraço, desça, e fuja logo, e não perca tempo entrando na casa para pegar as suas coisas. E quem estiver no campo não volte para casa.
32 Qa' menikfelitiƚik'i pekhe' ƚewhe'ye'ek'i pa'aj pa' Lot.
32 Lembrem da mulher de Ló.
33 Week pakha' qu' nanaitaxij pa'qu' ƚunye'je' pa'qu' ƚiƚa'xe', qa' naqamij, qa pakha' qu' naqamij pa'qu' ƚunye'jetax pa'qu' ƚiƚa'xe', qa' iƚa'xe'.
33 A pessoa que procura os seus próprios interesses nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo terá a vida verdadeira.
34 Qa hit'iƚij ewets pakha' naja'xji' hatse' pakha'an wetsjuk pe'qu' witiwhifeyek'eju', qa' ewi'ƚ pa'qu' newetkax qa pakhape' qa' amane'.
34 Naquela noite duas pessoas estarão dormindo numa mesma cama. Eu afirmo a vocês que uma será levada, e a outra, deixada.
35 Wetsjuk pe'qu' efutse' taqfijinju' qa ewi'ƚ pe'qu' newetkax iye qa pekhepe' qa' amane' iye.
35 Duas mulheres estarão moendo trigo juntas: uma será levada, e a outra, deixada.
36 Wetsjuk pe'qu' jukhewe' qu' na'ni' pa'qu' ƚ'ejinqa'wet'e, qa ewi'ƚ pa'qu' newetkax qa pakhape' qa' amane'.—
36 [Naquele dia, dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.]
37 Pekhewe'en qa nifaakanij pa'aj: —Yatsat'axyij ¿Pa'n i'niji' hatse' aka'an qu' namets?— Qa yeku'ƚ pa'aj: —Pakha' qu' na'ni' pa'qu' iwamhi'le' qa' hik pakha' jeek qu' nonot'axii pe'qu' o'powile'.—
37 Então os discípulos perguntaram: — Senhor, onde vai ser isso? Ele respondeu:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.