João 1
INTATA ȽE'ȽIJEI (MCA) vs NTLH
1 In mexe ham pakha'aj ha'ne sehe' qa hayiits na'l pa'aj hakha' Wi'tlijei. Hakha' Wi'tlijei qa hayiits i'nijup pa' Dios, qa Diosƚe iye.
1 No começo aquele que é a Palavra já existia. Ele estava com Deus e era Deus.
2 Hakha' Wi'tlijei, in mexe ham pa'aj ha'ne sehe' qa hayiits i'nijup pakha'aj pa' Dios.
2 Desde o princípio, a Palavra estava com Deus.
3 Week ene' wekwek yaqsiijkii pakha'aj Hakha'an, qa qu' hame' hakha'an qa' ham nana'le' enewe' hane'ej na'l.
3 Por meio da Palavra, Deus fez todas as coisas, e nada do que existe foi feito sem ela.
4 Hakha'an hayiits na'l ji'teje'm pa'aj pa' witiƚa'x nite' yili'ij, ma' qa ha'ne witiƚa'x qa hik ha'ne qa hik ƚunye'j qu' ƚefetitjiyi'ij ene' jukhew, qa efuts iye.
4 A Palavra era a fonte da vida, e essa vida trouxe a luz para todas as pessoas.
5 Qa ha'ne fetitjii qa nalittaxipji' pa' nookii, qa pakha'ƚe nookii qa nite' nikfe'lik'uyii.
5 A luz brilha na escuridão, e a escuridão não conseguiu apagá-la.
6 Qa nam kakha' ewi'ƚ jukhew nukin pa' Dios, kakha'an qa ƚii Juan.
6 Houve um homem chamado João, que foi enviado por Deus
7 Kakha'an in nam hik ƚunye'j pakha' qu' nana'li'm na'aj nifelkii, qe qa' nenfelkii hakha' fetitjii, hats'inha qu' week nite' neqeku'ye' qu' nata'ƚets kakha'an.
7 para falar a respeito da luz. Ele veio para que por meio dele todos pudessem ouvir a mensagem e crer nela.
8 Kakha'an nite' hik kakha' hakha' fetitjii, qe nam yijat'ij qe qa nenfelkii hakha' fetitjii.
8 João não era a luz, mas veio para falar a respeito da luz,
9 Hakha' yijaa'ija in na'lkii hik ƚunye'j fetitjii, in nametsju' ha'ne sehe', qa nalitipji' ene' week jukhew qa efuts.
9 a luz verdadeira que veio ao mundo e ilumina todas as pessoas.
10 Hakha' nametsju' ha'ne sehe' epji'. Hik hakha' yaqsi'jijkii ha'ne week sehe' ipji', qa ha'neƚe sehe' ipji' qa nite' nikfe'lij hakha'an.
10 A Palavra estava no mundo, e por meio dela Deus fez o mundo, mas o mundo não a conheceu.
11 Namtaxii enewe' yatsat'etstaxij, qa enewe'ƚe yatsat'etstaxij qa nite' neqjunu'uju'ƚ.
11 Aquele que é a Palavra veio para o seu próprio país, mas o seu povo não o recebeu.
12 Qa weekƚe nekhewe' t'eku'miju'ƚ qa neqjunu'uj, qa nite' iye yeqeku' hakha'an, ma' qa testi'yij qu' ƚelitsi'ijha pa' Dios.
12 Porém alguns creram nele e o receberam, e a estes ele deu o direito de se tornarem filhos de Deus.
13 Hik enewe' in i'nk'a nekfik'ikii iye nite' ta'ƚets ene' wit'esenits, nite' ta'ƚets iye qu' ƚekhewele'ƚe qu' nisu'un, nite' ta'ƚets iye pa'qu' jukhewe', qe ta'ƚets yijat'ij pa' Dios.
13 Eles não se tornaram filhos de Deus pelos meios naturais, isto é, não nasceram como nascem os filhos de um pai humano; o próprio Deus é quem foi o Pai deles.
14 Ma' qa hakha' Wi'tlijei qa wanaqsi'jƚi'ijkii in jukhewij, qa i'ni'ƚyit ji'teje'mkiiha, qa hi'weni'ƚijha ka' qi ƚesa'x, kakha' ƚesa'x hik ƚunye'j in ewi'ƚƚe in Ƚaa'sija pa' Dios, topo'oj pa' qi ƚeqi'fenkeye'j qa pa' yijaa'ija iye in ƚunye'jkii t'ejuyets pa' Dios.
14 A Palavra se tornou um ser humano e morou entre nós, cheia de amor e de verdade. E nós vimos a revelação da sua natureza divina, natureza que ele recebeu como Filho único do Pai.
15 Kakha' Juan Bautista in iyetij hakha'an, qa yit'unhetik'i in yit'ij: —Hane'en hik ha'ne k'iyetij in hit'ijets: “Yakha' qa hakha' teke'lenju' qu' nanam, hakha'an qiji'ha t'anyipji', qe hakha'an hayiits na'l pakha'aj qa yakha'ƚe qa yi'nk'aƚe.”—
15 João disse o seguinte a respeito de Jesus: — Este é aquele de quem eu disse: “Ele vem depois de mim, mas é mais importante do que eu, pois antes de eu nascer ele já existia.”
16 Qe week pakha' topo'oj ƚeqi'fenkeye'j hakha'an in jiyeƚisijkii, qa yape'enha les in jiyeƚisijkii nite' yili'ij.
16 Porque todos nós temos sido abençoados com as riquezas do seu amor, com bênçãos e mais bênçãos.
17 Qe kekhewe' wenit'ij qu' nanaqsiijkii (ley) in jiyeƚisij pa' Intata qa tisij pa'aj pa' Moises'ik'i, qa pakha'ƚe ƚeqi'fenkeye'j qa pa' yijaa'ija in ƚunye'jkii t'ejuyets pakha'an in jiyeƚisij qa i'nijji' ha' Jesucristo.
17 A lei foi dada por meio de Moisés, mas o amor e a verdade vieram por meio de Jesus Cristo.
18 Haamija pakha' qu' hats ni'wen pa' Dios. Hakha' ewi'ƚƚe in Ƚaa'sija, hikha' ewi'ƚ i'ni'ƚi'ha pa' Ƚatata qa hik hakha' qa jiyikfelitets pa' Dios.
18 Ninguém nunca viu Deus. Somente o Filho único, que é Deus e está ao lado do Pai, foi quem nos mostrou quem é Deus.
19 Ekewe'en kekhewe' ƚe'lijei ka' Juan Bautista'ik'i, hekhewe' judiol in nukin hekhewe' pa'il ta'ƚii ha' Jerusalén qa hekhewe' iye yithayikikiyek ke' qi witlijtsitjii, ƚiyits levitas, qu' nanfaakan ka' Juan pa' ƚunyee'jija.
19 Os líderes judeus enviaram de Jerusalém alguns sacerdotes e levitas para perguntarem a João quem ele era.
20 Kakha'an qa tetfeltaxi'mha, nite' yat'intaxi'm, qa yit'ij: —Nite' yakha' pa' Cristo.—
20 João afirmou claramente: — Eu não sou o
21 Qa ewi'ƚij iye in nifaakan iye: —¿Pa'n ejunye'jek? ¿Me akha' pa' Elías?— Qa yit'ijiju'ƚ iye ka' Juan: —Nite' yakha'.— Qa yit'ijets iye: —¿Me akha' pakha' profeta?— Qa yeku'ƚ iye: —Nite'.—
21 Eles tornaram a perguntar: — Então, quem é você? Você é Elias? — Não, eu não sou! — respondeu João. — Você é o — Não! — respondeu ele.
22 Ma' qa yit'ijets pa'aj: —¿Qa pa'n ejunye'jek? hats'inha qu' henfeli'ƚi'm hekhewe' ts'ukini'ƚ ei. ¿Qa akha' pa'n qu' it'ij etetsek qu' ejunye'je'?—
22 Aí eles disseram a João: — Diga quem é você para podermos levar uma resposta aos que nos enviaram. O que é que você diz a respeito de você mesmo?
23 Qa yeku'ƚ iye ka' Juan Bautista: —Yakha' inek, pakha' wit'ax taya'yi'kii pa' ham i'ni'i' qa yit'ij: “Atsathenketi'ƚha pakha' ƚ'ikheyi'j pa' Yatsat'ax'inij,”(Is 40:3) in ƚ'anye'jek kakha' yit'ij pa'aj pa' profeta'ik'i Isaías.—
23 João respondeu, citando o profeta Isaías: — “Eu sou aquele que grita assim no deserto: preparem o caminho para o Senhor passar.”
24 Hekhewe' wit'ukinhei, hekhewe'en ƚ'ukinhei pa'aj hekhewe' fariseol.
24 Os que foram enviados eram do grupo dos fariseus ;
25 Hekhewe'en qa nifaakan iye, qa yit'ijets: —¿Qa inhats'ekek in ƚ'inqimpulijin in nite' hik akha' pa' Cristo, qa nite' iye pakha' Elías qa nite' iye pakha' profeta?—
25 eles perguntaram a João: — Se você não é o Messias, nem Elias, nem o Profeta que estamos esperando, por que é que você batiza?
26 Ka' Juan Bautista qa yeku'ƚ, qa yit'ijiju'ƚ iye: —Yakha' k'inqimpulijinji' ha'ne iweli', qa hakha'ƚe ewi'ƚ hats i'ntaxi'ƚ etji'teje'm qa nite'ƚe ƚenikfe'li'ƚij.
26 João respondeu: — Eu batizo com água, mas no meio de vocês está alguém que vocês não conhecem.
27 Hik hakha' pakha' teke'lenju' qu' nanam, yakha' nite' ye'weju'ƚij qu' henit'ijii pe' ƚeqniihayij pe' ƚ'otshilaxtii.—
27 Ele vem depois de mim, mas eu não mereço a honra de desamarrar as correias das sandálias dele.
28 Ekewe' wekwek ekewe'en ƚunyejeyi'kii hakha' witset ƚa's Betania neƚu'uju'ƚ ƚajaika' ai hakha' haqqi' Jordán. Hik hakha' i'niji' ha' Juan Bautista in wenqinpulijin.
28 Isso aconteceu no povoado de Betânia, no lado leste do rio Jordão, onde João estava batizando.
29 Kakhap neƚuji', ka' Juan Bautista qa yi'wen ha' Jesús in nekets, qa yit'ij: —Jeƚ qeku'ni'ƚek, hik ha'ne hakha' Kots'etax Ƚa's yatsat'axij pa' Dios, hik ha'ne pakha' nit'ijji' hatse' pa' ƚewuƚ'ax ha'ne sehe' epji'.
29 No dia seguinte, João viu Jesus vindo na direção dele e disse: — Aí está o Cordeiro de Deus, que tira o pecado do mundo!
30 Hik ha'ne k'iyetij in hit'ijets: “Yakha' qa hakha' teke'lenju' qu' nanam, hakha'an qiji'ha t'anyipji', qe hakha'an hayiits na'l pakha'aj qa yakha'ƚe qa yi'nk'aƚe.”
30 Eu estava falando a respeito dele quando disse: “Depois de mim vem um homem que é mais importante do que eu, pois antes de eu nascer ele já existia.”
31 Yakhap iye nite' hayiits qu' ne' tsikfe'lij nakha'an. Qa aka' ta'ƚijupi' yakha' in tsam qu' nek'inqimpujinji' pa'qu' iweli'ye', qe qa' nenikfe'lij ene' Israel nakha'an.—
31 Eu mesmo não sabia quem ele era, mas vim, batizando com água para que o povo de Israel saiba quem ele é.
32 Ka' Juan Bautista qa nifeelija iye: —Hi'wenijha in te'nilit'etsju' pa' Espíritu Santo ta'ƚetspha'm na' wa's qa hikƚe ƚunye'j ofo', ma' qa amanipji' nakha'an.
32 João continuou: — Eu vi o Espírito descer do céu como uma pomba e parar sobre ele.
33 Yakha' qa mente' tsikfe'ltaxij pa'n ƚunye'j hakha'an, qa pakha'ƚe ts'ukinij qu' nek'inqimpujinji'kii pa'qu' iweli'ye', qa yit'ij yiwets: “Nakha'an nakha' qu' i'wenij qu' neketsju' na' Espíritu Santo qa' amani'ipji', nakha'an hik nakha' hakha' hik ƚunye'j qu' nenqimpulijinji' na' Espíritu Santo.”
33 Eu não sabia quem ele era, mas Deus, que me mandou batizar com água, me disse: “Você vai ver o Espírito descer e parar sobre um homem. Esse é quem batiza com o Espírito Santo.”
34 Yakha' hi'wenijha qa henfelija iye in hik nakha'ija Ƚa's pa' Dios.—
34 E eu vi isso e por esse motivo tenho declarado que ele é o Filho de Deus.
35 Qa kakhap neƚuikakii ka' Juan Bautista qa hik hakha' i'ni' iye qa wetsjuk hekhewe' ƚ'ijatshenhei i'nijup.
35 No dia seguinte, João estava outra vez ali com dois dos seus discípulos.
36 Qa in yi'wenik'i pakha' neki' pa'aj ha' Jesús, qa yit'ij: —Jeƚ qeku'ni'ƚek, hik kakha' hakha' Kots'etax Ƚa's yatsat'axij pa' Dios.—
36 Quando viu Jesus passar, disse: — Aí está o Cordeiro de Deus!
37 Qa hekhewe' wetsjuk ƚ'ijatshenhei yepi'ye' ej aka'an in yit'ij, ma' qa yijayanpha'm ha' Jesús.
37 Quando os dois discípulos de João ouviram isso, saíram seguindo Jesus.
38 Qa ha' Jesús qa nejeƚƚetepji' pa'aj, qa yi'wen in nijayanpha'mkii, qa yit'ijets: —¿Ƚekpa' ƚowo'oƚiikii?— Qa yeku'ƚ hekhewe'en: —Rabí, (Maestro) ¿pa'n i'ni' pakha' ƚa'wi'?—
38 Então Jesus olhou para trás, viu que eles o seguiam e perguntou: Eles perguntaram: — Rabi, onde é que o senhor mora? (“Rabi” quer dizer “mestre”.)
39 Ha' Jesús qa yeku'ƚ pa'aj: —Te'ƚuni'ƚ qa i'weni'ƚ.— Ma' qa ƚijts'eyek qa yi'wen hakha' i'wi'. Ma' qa mexe amaneyijup qa yamijii in hats metju' junu', qe hats las cuatro (4) kakha' neƚuji'.
39 — Venham ver! — disse Jesus. Então eles foram, viram onde Jesus estava morando e ficaram com ele o resto daquele dia. Isso aconteceu mais ou menos às quatro horas da tarde.
40 Hakha' ewi'ƚ hekhewe' wetsjuk hikhe' yepi'ye' ej ka' Juan Bautista qa yijayanpha'm ha' Jesús, hakha'an ƚii Andrés, ƚejefe ha' Simón Pedro.
40 André, irmão de Simão Pedro, era um dos dois homens que tinham ouvido João falar a respeito de Jesus e por isso o haviam seguido.
41 Hakha' Andrés yojohon in wo'oikii ha' ƚejefe Simón, qa yit'ijets: —Hats hi'weni'ƚ hakha' Mesías (ikji' aka'an Cristo).—
41 A primeira coisa que André fez foi procurar o seu irmão Simão e dizer a ele: — Achamos o
42 Ma' qa neka'xii hakha' i'ni' ha' Jesús. Ha' Jesús in yejeƚju', qa yit'ijets: —Akha' Simón, ƚa's ha' Juan, qa hane'ej qa iyi'ij Cefas (ikji' Pedro, “ute”).—
42 Então André levou o seu irmão a Jesus. Jesus olhou para Simão e disse:
43 Qa kakhap neƚukii ha' Jesús qa namiyu'ui ha' sehe' Galilea, qa yi'wen ha' Felipe qa t'eqe'mets, qa yit'ijets: —Atsjayan.—
43 No dia seguinte, Jesus resolveu ir para a região da Galileia. Antes de ir, foi procurar Filipe e disse:
44 Ha' Felipe Betsaida ƚeiƚe', hikha' witset ƚetset iye ha' Andrés qa ha' Pedro.
44 Filipe era de Betsaida, de onde eram também André e Pedro.
45 Ha' Felipe qa wo'oikii ha' Natanael, qa yit'ijets: —Hats hi'weni'ƚ hakha' toxik'i yika'ajji' pa'aj pa' Moises'ik'i qa pe' profeta'ik'i iye, hakha' Jesús Nazaret ƚeiƚe', ƚa's pa' José.—
45 Filipe foi procurar Natanael e disse: — Achamos aquele a respeito de quem Moisés escreveu no
46 Ha' Natanael qa yit'ijets pa'aj: —¿Me ƚeke' qu' nata'ƚ ji'ju' pa'qu' ƚe'wise' hakha' witset Nazaret?— Ha' Felipe qa yeku'ƚ pa'aj, qa yit'ijets: —Teƚunik'i qa' i'wen.—
46 Natanael perguntou: — E será que pode sair alguma coisa boa de Nazaré? — Venha ver! — respondeu Filipe.
47 Qa ha' Jesús in yi'weniju'ƚ in hats meti'm ha' Natanael, qa yit'ij: —Jeƚ qeku'ni'ƚek ha'ne yijaa'ija in Israel ƚeiƚe' yijat'ij, nakha'an hami'm pa'qu' witqawitjinaxe'.—
47 Quando Jesus viu Natanael chegando, disse a respeito dele:
48 Ha' Natanael qa yit'ijets: —¿Pa'n ƚunye'j in ƚenikfe'lyij?— Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —In mente' tayai ei na' Felipe ƚa'nifi ke' higokuk, qa hayiits k'ewen.—
48 Então Natanael perguntou a Jesus: — De onde o senhor me conhece? Jesus respondeu:
49 Qa ha' Natanael qa yit'ij: —Rabí (Maestro), ¡hik akha' pa' Ƚaa'sija pa' Dios! ¡Akha' pakha' Qi Ƚatata ene' Israel!—
49 Então Natanael exclamou: — Mestre, o senhor é o Filho de Deus! O senhor é o Rei de Israel!
50 Qa yeku'ƚ ha' Jesús, qa yit'ijets: —¿Inhats'ek in hit'ij ewets in k'ewen in ƚa'nifi ke' higokuk, ma' qa nite' ƚesqeku'? Qa' i'wen iye hatse' kekhewe' wekwek les in qits yijat'ij.—
50 Jesus respondeu:
51 Ha' Jesús qa yit'ij: —Yijaa'ija aka' qu' hit'iƚij ewets, ƚi'weni'ƚ hatse' na' wa's qu' qhofi'ij qa nekhewe' ƚaqa angelits na' Dios qa' netf'eyeikiyetsju'kii ha'ne Ƚa's na' Jukhew.—
51 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vocês verão o céu aberto e os anjos de Deus subindo e descendo sobre o
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.