Atos 23

INTATA ȽE'ȽIJEI (MCA) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Ma' qa ha' Pablo qa ts'in in yejeƚipji' pa'aj pe' jukhew Junta Suprema, qa yit'ijji'ju': —Yejefets, yamijii hane'ej ha'ne neƚuji' in ikesimenƚe pa' yitawe'j. Yakha' hoksi'wen in ham pa'qu' haqsiijkii qu' uƚ'axe'ets pa' Dios.—
1 Fitando Paulo os olhos no sinédrio, disse: Varões irmãos, até o dia de hoje tenho andado diante de Deus com toda a boa consciência.
2 Ma' qa ha' Ananías, qiji' pa'il ƚatata qa yiyaji'ijii pa'aj pe' metitsi'm qu' nilanje'm ƚeji' ha' Pablo.
2 Mas o sumo sacerdote, Ananias, mandou aos que estavam junto dele que o ferissem na boca.
3 Qa ha' Pablo qa yit'ijets: —¡Dios qu' nilanje'mek hatse' na' eju's, akha' e'jtitsaxƚe hik ejunye'j na'aj wenit'ij fo' jilafi'! Akha' in hats ƚa'nju' qu' atsfaakankii qe hik kakha' yit'ij pa'aj kakha' ƚeqe ley pa' Moises'ik'i, ¿qa inhats'ek in ƚ'ejuyiju'ƚ kakha' ley in ƚ'inaqyaji'ij qu' natlanhetiije'm ha'ne yeji'?—
3 Então Paulo lhe disse: Deus te ferirá a ti, parede branqueada; tu estás aí sentado para julgar-me segundo a lei, e contra a lei mandas que eu seja ferido?
4 Qa hekhewe' ipƚuli'mets ha' Pablo qa yit'ijets: —¿Inhats'ek in ƚit'ijets uƚ'ax ha'ne yeni' pa' Dios in qiji' in pa'il ƚatata?—
4 Os que estavam ali disseram: Injurias o sumo sacerdote de Deus?
5 Qa ha' Pablo qa yit'ij: —Yejefets, nite' tsikfe'lets in hik nakha' pa' qiji' pa'il ƚatata qekha nite' hit'etaajets, qe ke' we'nika'ajji' pa'aj Intata ƚe'lijei yit'ij: “Hasu'uj it'ijets uƚ'ax pa'qu' ewi'ƚe' pekhewe' qu' netnek'enheiji' pa'qu' etset'e.”—(Ex 22:28)
5 Disse Paulo: Não sabia, irmãos, que era o sumo sacerdote; porque está escrito: Não dirás mal do príncipe do teu povo.
6 Ma' qa' ha' Pablo qa nikfe'lets hekhewe' wit'alhei in ƚapk'as he' saduceol qa ƚapk'as iye he' fariseol, qa yit'unhetik'i in yit'ij: —Yejefets, yakha' fariseo iye ke' yalheyik'i fariseo iye. Qa hane'ej qa hats ha'ni' hane'e'in qu' atsfaakani'ƚkii qe nite' heqeku'uk'i qu' iƚiye' iye pe' naxju'.—
6 Sabendo Paulo que uma parte era de saduceus e outra de fariseus, clamou no sinédrio: Varões irmãos, eu sou fariseu, filho de fariseus; é por causa da esperança da ressurreição dos mortos que estou sendo julgado.
7 In yit'ij aka'an ha' Pablo, qa he' fariseol qa he' saduceol iye qa wapilƚi'ij wetju'ƚ. Ma' qa hats yak'esje'm hekhewe'en.
7 Ora, dizendo ele isto, surgiu dissensão entre os fariseus e saduceus; e a multidão se dividiu.
8 Qe he' saduceol yit'ijets pe' naxju' in nite'te' iƚii iye hatse', qa yit'ijets iye hamte' angelitse' qa hamte' iye pa'qu' espirituye'. Qa hekhewe'ƚe fariseol qa week yumti ekewe'en in na'l.
8 Porque os saduceus dizem que não há ressurreição, nem anjo, nem espírito; mas os fariseus reconhecem uma e outra coisa.
9 Ma' qa qi in tek'eƚeyijju'. Qa niipha'mkii he' uja'x hekhewe' i'nq'ijatshenij ke' Moisés ƚe'lijei he' fariseol, qa yit'ijju': —Ha'ne jukhew ham yaqsi'ji'ijkii pa'qu' uƚ'axe'. Axe'm qu' hats natfaakate'yi'ƚ pa'qu' espirituye' i'nƚi'i pa'qu' angele'.—
9 Daí procedeu grande clamor; e levantando-se alguns da parte dos fariseus, altercavam, dizendo: Não achamos nenhum mal neste homem. E se algum espírito ou anjo lhe falou, não resistamos a Deus.
10 Ma' qa in hats qi in t'unitsik'i in tek'eƚeyijju', ha' comandante nijiwe'yijets qu' neniwk'itsinju' ha' Pablo in tettsinijju', qa yiyaji'ets he' oq'opheƚinetsilets qu' net'ilit'ijetsju' qa' nenitka'mij hekhewe'en qa' neka'xetsji' ke' oq'opheƚinetsilets ƚewhiti'.
10 E avolumando-se a dissenção, o comandante, temendo que Paulo fosse por eles despedaçado, mandou que os soldados descessem e o tirassem do meio deles e o levassem para a fortaleza.
11 Qa in hats najaleikii qa we'nethinets pa'aj pa' Yatsat'ax'inij qa yit'ijets: —Ment'unhet, qe in ƚunye'jek in nite' ƚili'ij in ƚetsfeli' ha'ne Jerusalén qa hik eqfenye'ji'ij iye qu' etsfeli' hatse' na' Roma.—
11 Na noite seguinte, apresentou-se-lhe o Senhor e disse: Tem bom ânimo: porque, como deste testemunho de mim em Jerusalém, assim importa que o dês também em Roma.
12 Qa in hats neƚukii iye, pe' judiol qa watyajitaxij pa'aj qa weniwjutsiqentaxijha qu' nilan ha' Pablo, qa yittaxijju' pa'aj qu'nte' neteke'ju' qa nite' niya'ye'ji' iye iweli'ye' ipƚu'ui qu' nilan ha' Pablo.
12 Quando já era dia, coligaram-se os judeus e juraram sob pena de maldição que não comeriam nem beberiam enquanto não matassem a Paulo.
13 Qa pekhewe' jukhew neqek'uyu'taxij pa'aj ha' Pablo qa t'ani' cuarenta (40).
13 Eram mais de quarenta os que fizeram esta conjuração;
14 Pekhewe'en iketsji' pa'aj pekhewe' tenek'enhe'yij pe' pa'il qa pe' tenek'enheiji' ha' witset, qa yit'ijets pa'aj: —Yekheweli'ƚ, pa' Dios tsepi'ye'eƚij in hats heniwjutsiqeni'ƚijha qu' ham hetuji'iƚ ipƚu'ui qu' hilani'ƚ ha' Pablo.
14 e estes foram ter com os principais sacerdotes e anciãos, e disseram: Conjuramo-nos sob pena de maldição a não provarmos coisa alguma até que matemos a Paulo.
15 Qa hane'ej, ekheweli'ƚ qa week nekhewe' Junta Suprema, qu' iyini'ƚijii ha' comandante qu' nenka'xi'ƚ ei uje', qa' aqanƚi'iƚkii qu' it'iƚijets qu' les jeƚi'ƚijupkiiha pa' ƚunye'jkiiha. Qa yekheweli'ƚ qa' hasƚe honotki'iƚik'uiji' na' wit'ikheyi'j qa' hilani'ƚ qu' mente' naname'taxi'ƚ ei.—
15 Agora, pois, vós, com o sinédrio, rogai ao comandante que o mande descer perante vós como se houvésseis de examinar com mais precisão a sua causa; e nós estamos prontos para matá-lo antes que ele chegue.
16 Qa hakha'ƚe ƚa's ke' ƚek'inja' ha' Pablo in impi'ye'ej pa'aj pekhewe'en in watyajitaxij. Qa yamii pa'aj aje'eƚ ke' oq'opheƚinetsilets ƚetsi' ma' qa nifeli'm ha' Pablo.
16 Mas o filho da irmã de Paulo, tendo sabido da cilada, foi, entrou na fortaleza e avisou a Paulo.
17 Ha' Pablo qa taya'yii pa'aj pa' ewi'ƚ pekhewe' centurionits, qa yit'ijets pa'aj: —Eka'xiiji' ha'ne omeƚa's ha' comandante qe na'l pa' yisu'un qu' nenfeli'm.—
17 Chamando Paulo um dos centuriões, disse: Leva este moço ao comandante, porque tem alguma coisa que lhe comunicar.
18 Ma' qa t'eqe'mets qa yijts'eniiji' pa'aj ha' comandante, qa yit'ijets pa'aj: —Ha' wit'opheƚik Pablo tayaiyii qa iyinij yiwets qu' henka'x eiji' ha'ne omeƚa's, qe na'lte' pa' neqfelenheyu'uj e'm.—
18 Tomando-o ele, pois, levou-o ao comandante e disse: O preso Paulo, chamando-me, pediu-me que trouxesse à tua presença este moço, que tem alguma coisa a dizer-te.
19 Qa ha' comandante qa t'eku'mi' pa'aj ƚokoi qa ha'nii pa' ikijji', qa nifaakan: —¿Ƚek pakha' ƚeneqfelenheyu'uj ye'm?—
19 O comandante tomou-o pela mão e, retirando-se à parte, perguntou-lhe em particular: Que é que tens a contar-me?
20 Ha' omeƚa's qa yeku'ƚ pa'aj: —Ne' judiol hats week yit'ijju' qu' niyinij ei uje' ha' Pablo titha eka'xtaxii iye hekhewe' Junta Suprema, qa naqanƚeti'ijkii tit nit'ij ewets qu' les nejeƚijupkiiha pa' ƚunye'jkiiha hakha'an.
20 Disse ele: Os judeus combinaram rogar-te que amanhã mandes Paulo descer ao sinédrio, como que tendo de inquirir com mais precisão algo a seu respeito.
21 Qa hasu'ujƚe ek'eniju'ƚ, qe t'ani' cuarenta (40) pekhewe' jukhew ta'ƚets iye nekhewe'en, weniwjutsiqenijha qu' nite' neteke'ju' qa' nite' niyayeji' iye pa'qu' iweli'ye' ipƚu'ui tit nilan ha' Pablo. Hats q'axits qa hats tek'enik'uikii pakha' qu' it'ij.—
21 Tu, pois, não te deixes persuadir por eles; porque mais de quarenta homens dentre eles armaram ciladas, os quais juraram sob pena de maldição não comerem nem beberem até que o tenham morto; e agora estão aprestados, esperando a tua promessa.
22 Ma' qa ha' comandante qa hats yuki'nfik'i pa'aj ha' omeƚa's, qa yiyaji'etskii: —Hasu'uj it'ijets pe'ye' in akha' ƚenfel ye'm ekewe' wekwek.—
22 Então o comandante despediu o moço, ordenando-lhe que a ninguém dissesse que lhe havia contado aquilo.
23 Ma' qa taya'yii pa'aj pe' wetsjuk pekhewe' Centurionits, qa yit'ijets: —Aqsi'ji'ƚju' doscientos (200) oq'opheƚinetsiletse' qu' net'ejuyets qu' las nueveye' ha'ne naja'xji', qa' ƚijts'eyek'e pe'qu' setentaye' (70) qu' netwutii qa doscientoye' (200) iye pe'qu' net'eku'mi' ek ne' ijetits ƚaqajkanetii qa' namii ha' witset Cesarea.
23 Chamando dois centuriões, disse: Aprontai para a terceira hora da noite duzentos soldados de infantaria, setenta de cavalaria e duzentos lanceiros para irem até Cesaréia.
24 Qa' aqsi'ji'ƚju' iye pe'qu' ƚe'wutitse' ha' Pablo, qa' matjanitheni'ƚij qu' eka'xi'ƚii ha' gobernador Félix.—
24 E mandou que aparelhassem cavalgaduras para que Paulo montasse, a fim de o levarem salvo ao governador Félix.
25 Ha' comandante qa yika' pa'aj pa' witfaakanek, qa yit'ij:
25 E escreveu-lhe uma carta nestes termos:
26 —Yakha' Claudio Lisias, he'nq'ika' ei ke'wqinheti'ƚji' gobernador Félix. Ƚanam.
26 Cláudio Lísias, ao excelentíssimo governador Félix, saúde.
27 Nekhewe' judiol t'eku'mi' ha'ne jukhew qa hats k'estaxik'i qu' nilan, qa in tsikfe'lets in romanote' qa tsamii yijts'eyek ne' oq'opheƚinetsilets qa henitka'mij qa haqsi'j.
27 Este homem foi preso pelos judeus, e estava a ponto de ser morto por eles quando eu sobrevim com a tropa e o livrei ao saber que era romano.
28 Qa in tsikfeliyu'taxetsha pakha' ta'ƚijupi' qa hikpa' qa ta'ƚets in yutenij nekhewe' judiol ha'ne jukhew, qa heka'xtaxii nekhewe' ƚeqe Junta Suprema.
28 Querendo saber a causa por que o acusavam, levei-o ao sinédrio deles;
29 Ma' qa' tsikfe'lets qete'e' ta'ƚijupi' pakha' ƚeqe ley, qa hamƚe pa'qu' nata'ƚijupi' qu' ne'weju'ƚij qu' natlanhetii i'nƚi'i qu' not'opheƚitii.
29 e achei que era acusado de questões da lei deles, mas que nenhum crime havia nele digno de morte ou prisão.
30 Qa in heifelhiti'yi'm in hats watyajitaxij qu' nilan nakha' jukhew, qa aje'eƚ k'inqekenij ei, qa hit'ijets iye nekhewe' wenuteni'm qu' akha'ye' yijat'ij qu' nit'ij ewets pekhewe' wenuteniji'm nakha'an.—
30 E quando fui informado que haveria uma cilada contra o homem, logo to enviei, intimando também aos acusadores que perante ti se manifestem contra ele. Passa bem.
31 Ma' qa pe' oq'opheƚinetsilets qa yaqsiijkii pakha' hats tayajaxti'yijets, qa t'eku'mi' pa'aj ha' Pablo qa yeka'xii pa'aj in hats najaleikii ha' witset Antípatris.
31 Os soldados, pois, conforme lhes fora mandado, tomando a Paulo, o levaram de noite a Antipátride.
32 Qa in hats neƚukii pa'aj, pekhewe' t'otsjo' oq'opheƚinetsilets qa hats tepilik'uikii pa'aj qa yiwejinij pekhewe' te'wutii qu' ƚijts'eyek'e hakha' Pablo.
32 Mas no dia seguinte, deixando aos de cavalaria irem com ele, voltaram à fortaleza;
33 Pekhewe'en in hats yamets ha' Cesarea qa tisij pa' witfaakanek pa' gobernador qa tisij iye pa'aj ha' Pablo.
33 os quais, logo que chegaram a Cesaréia e entregaram a carta ao governador, apresentaram-lhe também Paulo.
34 In hats yejeƚ pa'aj pa' witfaakanek, qa nifaakanij pa' ta'ƚji'. Ma' qa nikfe'lets in ta'ƚiyek ha' sehe' Cilicia,
34 Tendo lido a carta, o governador perguntou de que província ele era; e, sabendo que era da Cilícia, disse:
35 qa yit'ijets pa'aj: —Hatse'ƚu' k'epiye' qu' nanamtaxkiyek pekhewe' wenuten e'm.— Ma' qa inaqyaji'ij pa'aj qu' nejeƚets qa' nenifi pekhe' wititsi' ƚ'ithi'wet pa'aj pa' Herodes'ik'i.
35 Ouvir-te-ei quando chegarem também os teus acusadores; e mandou que fosse guardado no pretório de Herodes.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.