Atos 19
INTATA ȽE'ȽIJEI (MCA) vs NVT
1 Ha' Apolos i'ni' pa'aj hakha' witset Corinto, qa hakha'ƚe Pablo qa nekikiyek hekhewe' sehel les totsetspha'm, ma' qa namets ha' Efeso. Qa yi'wen he' uja'x yijayan iye pa' Intata.
1 Enquanto Apolo estava em Corinto, Paulo viajou pelas regiões do interior até chegar a Éfeso, no litoral, onde encontrou alguns discípulos.
2 Ha' Pablo qa yit'ijets: —¿Me hats ƚ'estiyiƚij pa' Espíritu Santo in i'nk'a ƚ'ek'eni'ƚets pa'aj?— Hekhewe'en qa yeku'ƚ: —Nite', qa nite' k'impiye'eƚij iye in na'l pakha' ewi'ƚ Espíritu Santo.—
2 Ele lhes perguntou: “Vocês receberam o Espírito Santo quando creram?”. “Não”, responderam eles. “Nem sequer ouvimos que existe o Espírito Santo.”
3 Ma' qa ha' Pablo qa yit'ijets: —¿Pa'n ƚii pakha' ƚempuliji'ƚijju'?— Hekhewe'en qa yeku'ƚ: —Ka' Juan Bautista'ik'i tsimpulijini'ƚju'.—
3 “Então que batismo vocês receberam?”, perguntou ele. “O batismo de João”, responderam.
4 Ha' Pablo qa yit'ijets: —Pa' Juan Bautista'ik'i wenqimpulijinij pa'aj in t'ejuyets qu' jinteli'ij pe' uƚ'ets in jitaqsiijkii, qa yit'ijji'ju' pa'aj pekhewe' jukhew, qu' netk'enets hasu'uj neqeku' pakha' teke'lenju' qu' nanam, ikji', hakha' Jesús.—
4 Paulo disse: “João batizava com o batismo de arrependimento, dizendo ao povo que cresse naquele que viria depois, isto é, em Jesus”.
5 Hekhewe'en in yepi'ye' ek'i aka'an, ma' qa wempuli'jijju' aka' ƚiiji' pa' Yatsat'ax'inij Jesús.
5 Assim que ouviram isso, foram batizados em nome do Senhor Jesus.
6 Qa ha' Pablo in t'eku'mipji'kii hekhewe'en, qa nametsju' qa i'nipji' pa' Espíritu Santo hekhewe'en, ma' qa ƚ'ajƚi'ij in tujtseikal ke' ƚe'lijei qa iyetij iye kekhewe' tisij pa' Espíritu Santo qu' nit'ij hekhewe'en.
6 Paulo lhes impôs as mãos e o Espírito Santo veio sobre eles, e falaram em línguas e profetizaram.
7 Uja'x yamets hekhewe'en doce (12) he' jukhew.
7 Eram ao todo uns doze homens.
8 Ha' Pablo qa uyifi ke' judiol ƚe'lijtsitjii, qa hikha' qa we'nq'ijatsheni'kii we'nt'unhet yamijets wetshetk'ewi'ƚ juwelits, qa wetku'ƚiƚijju'kii qe qa' nenfeljiimha in t'ejuyets pa' tenek'enheiji' pa' Dios.
8 Em seguida, Paulo foi à sinagoga e ali pregou corajosamente durante três meses, argumentando de modo convincente sobre o reino de Deus.
9 Qa na'lƚe hekhewe' uja'x yit'unhet pe' ƚatawjets qa nite' yisu'un qu' netk'enik'i, ma' qa uƚ'etsik'i ƚe'lijeyij pakha' Wit'ikheyi'j qa week yepi'ye'ji'jij hekhewe' olots kekhe' witlijtsitjiyifi. Ma' qa ha' Pablo qa yak'esik'ui qa yeka'x hekhewe' tek'enik'i kekhewe' nifel, qa week neƚuts nifelji'ji'm i'nijifi kekhe' witq'ikatjii yatsat'axij hakha' Tirano.
9 Mas alguns deles se mostraram endurecidos, rejeitaram a mensagem e falaram publicamente contra o Caminho. Paulo, então, deixou a sinagoga e levou consigo os discípulos, passando a realizar discussões diárias na escola de Tirano.
10 Qa aka'an qa ikij yamijets wetsjuk ininqapits, qa week hakha' sehe' Asia in impi'yelij eke' ƚe'lijei pa' Yatsat'ax'inij, week pe' judiol qa pe' nite' judioltax iye.
10 Isso continuou durante os dois anos seguintes, e gente de toda a província da Ásia, tanto judeus como gregos, ouviu a palavra do Senhor.
11 Qa pa' Dios qa yaqsiijkii kekhewe' i'nk'aƚe te'wenhetii ham ƚunyejeyi'iju'ƚ i'nijji' hekhewe' ƚokoyei ha' Pablo,
11 Deus concedeu a Paulo o poder de realizar milagres extraordinários.
12 qe ƚunye'j ji'ij iye in wetka'xƚeji'jii hakha' ƚeqe penyilo yejutshenets ƚenejut'ax qa ha' wetjupheƚji'jij iye ƚ'ithayiwo hekhewe' wanqaats'eju', ma' qa pe' ƚawtsheitax qa ikjiik'uifik'i qa pe' espíritus uƚ'ets qa ikik'uifik'i iye pe' i'ntaxji'.
12 Quando lenços ou aventais usados por ele eram colocados sobre enfermos, estes eram curados de suas doenças e deles saíam espíritos malignos.
13 Na'lƚe iye pe' uja'x judiol, yijalki'sjiij qu' nukinji'ijfik'i pa'qu' espirituye' uƚ'ax, qa yisu'untax pa'aj qu' nit'iji' aka' ƚii pa' Yatsat'ax'inij Jesús pekhewe' i'nji' pe' espíritu uƚ'ets, qa yittaxijets pa'aj: —K'ayaji'iƚijets aka' ƚiiji' pa' Jesús qu' ma'aƚfik'i, hik pakha' nifelji'ij ha' Pablo.—
13 Alguns judeus viajavam pelas cidades expulsando espíritos malignos. Tentavam usar o nome do Senhor Jesus, dizendo: “Ordeno que saia em nome de Jesus, a quem Paulo anuncia!”.
14 Aka'an yijaajintax pa'aj pe' wetsjuk tatsai (7) ƚelits pa' ewi'ƚ jukhew judío ƚii Esceva, ewi'ƚ pekhewe' tenek'enhe'yipji' pe' pa'il.
14 Os homens que faziam isso eram os sete filhos de Ceva, um dos principais sacerdotes.
15 Qa pakha'ƚe espíritu uƚ'ax qa yeku'ƚ pa'aj, qa yit'ijets: —Ha' Jesús tsikfe'lets qa tsikfe'lets iye ha' Pablo, qa ekhewelƚi'iƚ, ¿pa'n ejunyejeyi'ƚ?—
15 Certa ocasião, o espírito maligno respondeu: “Eu conheço Jesus e conheço Paulo, mas quem são vocês?”.
16 Ma' qa pa' jukhew pakha' i'nji' pa' inwo'met qa t'ilit ji'teje'mkii pekhewe'en, qi in t'un pa'aj, pakha'an qa nilanju' pa'aj pekhewe'en. Qa niwjaf'itju' iye pe' ƚeqhinatayik'i, pekhewe'en qa ilatik'uifik'ikii pe' wititsi' ƚuk'elƚekii ham ƚeqhinataye', qa s'eiju' pa'aj pe' ƚ'ajitsik'i.
16 O homem possuído pelo espírito maligno saltou em cima deles e os atacou com tanta violência que fugiram da casa, despidos e feridos.
17 Qa hekhewe' week Efeso ƚeiƚets judiol qa hekhewe' iye nite' judiol in nikfe'lets qa qi in nijiwei. Ma' qa aka' ƚii pa' Yatsat'ax'inij Jesús qa qi in yiwqinhetji'ha.
17 A notícia do ocorrido se espalhou rapidamente por toda a cidade de Éfeso, tanto entre judeus como entre gregos, e sobre eles veio um temor reverente, e o nome do Senhor Jesus era engrandecido.
18 Qa olots iye hekhewe' hats nite' yeqeku'tax pa'aj qa in ƚunye'jek in nite' yisu'untax qu' nili'ij pa' ƚunyejei, ma' qa hats neketskii qa tetfelijha qu' nili'ij week pekhewe' uƚ'ets yaqsiijkii.
18 Muitos dos que creram confessaram suas obras pecaminosas.
19 Ma' qa olots hekhewe' weihetetstax (brujos), neka'xkii ke' ƚafaakanhei qa ewi'ƚ yeni', qa ne'ƚju' qa' week yi'wenij in ne'ƚju'. Qa in yejeyumtshenji' ke' week witfaakanheyik'i, qa yamets ƚajanye'j cincuenta mil (50.000) nijketits ne'ej plata.
19 Vários deles, que haviam praticado feitiçaria, trouxeram seus livros de encantamentos e os queimaram publicamente. O valor dos livros totalizou cinquenta mil moedas de prata.
20 Qa aka'an in ƚunye'jkii qa les in t'un in t'ijaifik'i qa week neƚuts les in olotsija pekhewe' tek'enets ekewe' ƚe'lijei pa' Yatsat'ax'inij.
20 Assim, a mensagem a respeito do Senhor se espalhou amplamente e teve efeito poderoso.
21 Qa in hats ƚ'anu'upji' ekewe' wekwek, ha' Pablo qa hats yisu'un qu' namii ha' Jerusalén qu' hats nanq'aajipji' qu' nijalki'sik'i he' sehel Macedonia qa ha' Acaya, qa yit'ij: —Qu' natsamii ha' Jerusalén, qa' natsamii iye pa' Roma.—
21 Depois disso, Paulo se sentiu impelido pelo Espírito a passar pela Macedônia e a Acaia antes de ir a Jerusalém. “E, de lá, devo prosseguir para Roma!”, disse ele.
22 Ma' qa yiwathayinketii ha' sehe' Macedonia hekhewe' wetsjuk he' ƚ'ithayifetskii, Timoteo qa ha' Erasto. Qa hakha'ƚe Pablo qa mexe amani' ha' sehe' Asia pa'n uja'x ke' semanal.
22 Então, enviou adiante dele à Macedônia dois assistentes, Timóteo e Erasto, e permaneceu um pouco mais na província da Ásia.
23 Hik aka'aj kakha' ƚahats'ij qa na'l he' t'ayijji' in nayu'kii qa taya'yij wetju'ƚ, nite' ƚammi'sƚe qe olots, qe ta'ƚijupi' pakha' Wit'ikheyi'j jiyamitii na' wa's.
23 Por essa época, houve enorme tumulto em Éfeso por causa do Caminho.
24 Qe ta'ƚets pa' ewi'ƚ naqsi'jju' pe' fo' nijketits (plata), ƚii Demetrio, qa naqsi'jju' pe' witlijtsitjii ƚelits plata, yojonketik'i pe' qi ƚe'lijtsitjii pe' witeqsi'nq'alki' Diana, ma' qa qi in yaxinenij pe' ƚ'astai qa pekhewep iye ƚ'ithayinyejeyiju'ƚ.
24 Começou com Demétrio, ourives que fabricava modelos de prata do templo da deusa grega Ártemis e que empregava muitos artífices.
25 Pakha'an qa no'thet wetju'ƚ week enewe'en qa pekhewep iye hik ƚunyejei iye pe' ƚ'ithayijkitits, qa yit'ijji'ju' pa'aj: —Yithayifets, ekheweli'ƚ ƚenikfe'li'ƚets in ham hame' ine'm qa ewi'ƚƚe in ta'ƚets ekewe' jitanaqsi'jju'.
25 Ele os reuniu a outros que trabalhavam em ofícios semelhantes e disse: “Senhores, vocês sabem que nossa prosperidade vem deste empreendimento.
26 Ƚi'weni'ƚ qa ƚepi'ye'eƚ iye in nite' ewi'ƚƚe ha'ne Efeso, qe yaqaamij qu' weeke' ha'ne sehe' Asia, ha'ne Pablo in hats yitujtseikaninik'ui pe' ƚaqjamtikineyejeikii pe' olots jukhew, ma' qa hats yitetwek'elhit, qa yitjiijets ekewe' diosits ƚaqsijiiju' ene' jukhew in nite'te' yijaalija.
26 Mas, como vocês viram e ouviram, esse sujeito, Paulo, convenceu muita gente de que deuses feitos por mãos humanas não são deuses de verdade. Fez isso não apenas aqui em Éfeso, mas em toda a província.
27 Qa nite' ewi'ƚƚe qu' iftsaxe'ets ekewe' i'nithayijkitits qu' ham ne'weju'ƚi'ij, qe nekhe' iye qi ƚe'lijtsitjii ne' qi dioski' Diana qu' ham ne'weju'ƚi'ij iye, qa nekhe'en iye qu' netutenhetii iye, nekhe' iyinets ha'ne week Asia qa week iye ha'ne sehe' ipji' in iyinets nekhe'en.—
27 Claro que não me refiro apenas à perda do respeito público por nossa atividade. Também me preocupa que o templo da grande deusa Ártemis perca sua influência e que esta deusa magnífica, adorada em toda a província da Ásia e ao redor do mundo, seja destituída de seu grande prestígio!”.
28 In yepi'ye' ek'i aka'an, qa qi in nayu'kii, qa taya'yij wetju'ƚ, qa yit'ijju': —¡Qiji'ha ne' Diana efesios ƚakha'!—
28 Ao ouvir isso, ficaram furiosos e começaram a gritar: “Grande é Ártemis dos efésios!”.
29 Qa week ha' witset nite' nikfe'lij wetju'ƚ pa'n ƚunyee'jkiiha. Ma' qa te'nekumhi'yi' ha' Gayo qa ha' Aristarco, ƚijts'eyekkii ha' Pablo, Macedonia ƚeiƚets. Qa yeka'xii hakha' qi ƚ'ithi'wet joofji'ju' (teatro).
29 Em pouco tempo, a cidade toda estava uma confusão. O povo correu para o anfiteatro, arrastando os macedônios Gaio e Aristarco, companheiros de viagem de Paulo.
30 Qa ha' Pablo in yisu'untax qu' nuyetsji' hekhewe' not'axi' wetju'ƚ hakha' qi ƚ'ithi'wet, qa hekhewe' yijayan pa' Intata qa niyejinju' nite' ƚexkelij.
30 Ele também quis entrar, mas os discípulos não permitiram.
31 Qa hekhewe' iye uja'x, hekhewe' tenek'enhei ha' sehe' Asia, ƚejuwaikal ha' Pablo, qa inqekenijiikii iye ke' ƚe'lijei qa nite' yili'ij in iyinijetskii qu' hasu'uj iye qu' nijamti'ets qu' nakii qa' nuyetsji' hakha' qi joofji'ju' ƚ'ithi'wet.
31 Alguns amigos de Paulo, oficiais da província, também lhe enviaram um recado no qual suplicaram que não arriscasse a vida entrando no anfiteatro.
32 Hekhewe' tayai wetju'ƚ uja'x he' taya'yij wetju'ƚ pa' ewi'ƚ qa hekhewep qa taya'yij wetju'ƚek pakhap iye, qe na'l pakha' nite' nikfe'lij wetju'ƚ, qa yaqaamij qu' weeke' in nite' nikfe'lets pa'n ƚii pa' ta'ƚijupi' in not'ax wetju'ƚ.
32 Lá dentro, em polvorosa, o povo todo gritava, e cada um dizia uma coisa. Na verdade, a maioria nem sabia por que estava ali.
33 Qa pe' uja'x pekhewe' olots qa yumtitax qu' pakha'ye' Alejandro qu' hik pakha'ye' qu' nata'ƚijupi', qe pekhewe' judiol yiwu'mik'ikii pa'aj qe qa' ts'ap'aye'ji'ju' pe' week. Ma' qa pa' Alejandro qa yittaxijkii pa'aj k'ewk'ew pe' ƚokoyei hats'inha qu' weiyi'ipji', qe yisu'untax qu' nenfel pe'qu' ƚe'lijeye' qu' netweyik'i pe' judiol.
33 Entre a multidão, os judeus empurraram Alexandre para a frente e ordenaram que explicasse a situação. Ele fez sinal pedindo silêncio e tentou falar.
34 Qa in nikfe'lƚi'ij hakha'an pa'aj in judío, ma' qa hats week taya'yij wetju'ƚ, qa yamijets wetsjuk hora in taya'yij wetju'ƚ: —¡Qiji'ha ne' Diana efesios ƚakha'!—
34 No entanto, quando a multidão percebeu que ele era judeu, começou a gritar novamente e continuou por cerca de duas horas: “Grande é Ártemis dos efésios!”.
35 Ma' qa pakha' secretario ipji' hakha' witset, in hats yiselelitju' pa'aj hekhewe' olots, qa yit'ijji'ju': —Efeso ƚeiƚets, ¿me na'l pa'qu' ewi'ƚe' jukhewe' qu' nite' nenikfe'le'ets ha'ne ƚetset ene' efesios in yejeƚetsha ne' qi ƚe'lijtsitjii ne' qi Diana qa nakha' iye ƚesi'nq'al ta'ƚiipha'm na' wa's in namiiju'?
35 Por fim, o escrivão da cidade conseguiu acalmar a multidão e disse: “Cidadãos de Éfeso, todos sabem que Éfeso é a guardiã do templo da grande Ártemis, cuja imagem caiu do céu para nós.
36 Qa in ham pakha' qu' nit'ijets qu' nite' yija'ye' aka'an, qa' ikesimeni'ƚ, hasu'uj aqsi'jƚi'iƚijkii pe'ye' qu' nite' nojoye' qu' ijamti'iƚkii.
36 Portanto, sendo este um fato inegável, acalmem-se e não façam nada precipitadamente.
37 Qe nekhewe' jukhew ƚenka'xi'ƚ nite' t'ejtenim ne' qi ƚe'lijtsitjii ne' qiji' Diana, qa nite' iye uƚ'etsik'ikii pe'qu' ƚe'lijeyi'ij ne' inqe dioski'.
37 Vocês trouxeram estes homens aqui, mas eles não roubaram nada do templo nem disseram coisa alguma contra nossa deusa.
38 Qa hik ta'ƚijupi', na' Demetrio qa nekhewep iye ƚ'ithayinyejeyi'ƚ wetju'ƚ, qu' nana'l pa'qu' nutenij qu' nata'ƚets pe'ye', nekhewe' juezits hats notkikii qa nekhewe' iye tenek'enhei. Enfeli'ƚi'm pakha' qu' uteni'ƚ qu' nata'ƚets pe'ye'.
38 “Se Demétrio e seus artífices têm alguma queixa contra eles, os tribunais estão abertos e há oficiais disponíveis para ouvir o caso. Que façam acusações formais.
39 Qa qu' nana'lƚe pa'qu' les qiye'ji' in ƚunye'jkii, qa' eneki'ƚijii qu' enfeli'ƚi'm qa yamji'jets qa week not'axji'ij wetju'ƚ nekhewe' tenek'enhei.
39 E, se há outras queixas que desejam apresentar, elas podem ser resolvidas em assembleia, conforme a lei.
40 Qe yijaa'ija inekhewel in hats iftsaxets qu' juƚ'etse'ju' qu' nata'ƚets aka' hane'ej ƚunye'jkii, qe ham pa'qu' ƚe'wise'ju' qu' nata'ƚijupi' aka'an, qa aka'an in ƚunye'j qa nite' ƚeke' qu' jintefel pa'qu' nata'ƚijupi' in ƚ'aya'yi'ƚ wetju'ƚ qu' jintafaakanhetiitax.—
40 Corremos o perigo de ser acusados de provocar desordem, pois não há motivo para este tumulto. E, se exigirem de nós uma explicação, não teremos o que dizer”.
41 In yili'ij pa'aj aka'an in yit'ijji'ju', ma' qa yiyaji'ets qu' week nak'eskii.
41 Então os despediu, e a multidão se dispersou.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.