Atos 19

INTATA ȽE'ȽIJEI (MCA) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Ha' Apolos i'ni' pa'aj hakha' witset Corinto, qa hakha'ƚe Pablo qa nekikiyek hekhewe' sehel les totsetspha'm, ma' qa namets ha' Efeso. Qa yi'wen he' uja'x yijayan iye pa' Intata.
1 Aconteceu que, enquanto Apolo estava em Corinto, Paulo, tendo passado pelas regiões mais altas, chegou a Éfeso. Encontrando ali alguns discípulos,
2 Ha' Pablo qa yit'ijets: —¿Me hats ƚ'estiyiƚij pa' Espíritu Santo in i'nk'a ƚ'ek'eni'ƚets pa'aj?— Hekhewe'en qa yeku'ƚ: —Nite', qa nite' k'impiye'eƚij iye in na'l pakha' ewi'ƚ Espíritu Santo.—
2 perguntou-lhes: — Vocês receberam o Espírito Santo quando creram? Ao que eles responderam: — Pelo contrário, nem mesmo ouvimos que existe o Espírito Santo.
3 Ma' qa ha' Pablo qa yit'ijets: —¿Pa'n ƚii pakha' ƚempuliji'ƚijju'?— Hekhewe'en qa yeku'ƚ: —Ka' Juan Bautista'ik'i tsimpulijini'ƚju'.—
3 Paulo perguntou: — Então que batismo vocês receberam? Eles responderam: — O batismo de João.
4 Ha' Pablo qa yit'ijets: —Pa' Juan Bautista'ik'i wenqimpulijinij pa'aj in t'ejuyets qu' jinteli'ij pe' uƚ'ets in jitaqsiijkii, qa yit'ijji'ju' pa'aj pekhewe' jukhew, qu' netk'enets hasu'uj neqeku' pakha' teke'lenju' qu' nanam, ikji', hakha' Jesús.—
4 Paulo explicou: — João realizou batismo de arrependimento, dizendo ao povo que cresse naquele que viria depois dele, a saber, em Jesus.
5 Hekhewe'en in yepi'ye' ek'i aka'an, ma' qa wempuli'jijju' aka' ƚiiji' pa' Yatsat'ax'inij Jesús.
5 Eles, tendo ouvido isto, foram batizados no nome do Senhor Jesus.
6 Qa ha' Pablo in t'eku'mipji'kii hekhewe'en, qa nametsju' qa i'nipji' pa' Espíritu Santo hekhewe'en, ma' qa ƚ'ajƚi'ij in tujtseikal ke' ƚe'lijei qa iyetij iye kekhewe' tisij pa' Espíritu Santo qu' nit'ij hekhewe'en.
6 E, quando Paulo lhes impôs as mãos, o Espírito Santo veio sobre eles, e tanto falavam em línguas como profetizavam.
7 Uja'x yamets hekhewe'en doce (12) he' jukhew.
7 Eram, ao todo, uns doze homens.
8 Ha' Pablo qa uyifi ke' judiol ƚe'lijtsitjii, qa hikha' qa we'nq'ijatsheni'kii we'nt'unhet yamijets wetshetk'ewi'ƚ juwelits, qa wetku'ƚiƚijju'kii qe qa' nenfeljiimha in t'ejuyets pa' tenek'enheiji' pa' Dios.
8 Durante três meses, Paulo frequentou a sinagoga, onde falava ousadamente, discutindo e persuadindo a respeito do Reino de Deus.
9 Qa na'lƚe hekhewe' uja'x yit'unhet pe' ƚatawjets qa nite' yisu'un qu' netk'enik'i, ma' qa uƚ'etsik'i ƚe'lijeyij pakha' Wit'ikheyi'j qa week yepi'ye'ji'jij hekhewe' olots kekhe' witlijtsitjiyifi. Ma' qa ha' Pablo qa yak'esik'ui qa yeka'x hekhewe' tek'enik'i kekhewe' nifel, qa week neƚuts nifelji'ji'm i'nijifi kekhe' witq'ikatjii yatsat'axij hakha' Tirano.
9 Mas como alguns deles se mostravam teimosos e descrentes, falando mal do Caminho diante da multidão, Paulo se afastou deles. E, levando consigo os discípulos, passou a falar diariamente na escola de Tirano.
10 Qa aka'an qa ikij yamijets wetsjuk ininqapits, qa week hakha' sehe' Asia in impi'yelij eke' ƚe'lijei pa' Yatsat'ax'inij, week pe' judiol qa pe' nite' judioltax iye.
10 Paulo fez isso durante dois anos, de modo que todos os habitantes da província da Ásia ouviram a palavra do Senhor, tanto judeus como gregos.
11 Qa pa' Dios qa yaqsiijkii kekhewe' i'nk'aƚe te'wenhetii ham ƚunyejeyi'iju'ƚ i'nijji' hekhewe' ƚokoyei ha' Pablo,
11 Deus, pelas mãos de Paulo, fazia milagres extraordinários,
12 qe ƚunye'j ji'ij iye in wetka'xƚeji'jii hakha' ƚeqe penyilo yejutshenets ƚenejut'ax qa ha' wetjupheƚji'jij iye ƚ'ithayiwo hekhewe' wanqaats'eju', ma' qa pe' ƚawtsheitax qa ikjiik'uifik'i qa pe' espíritus uƚ'ets qa ikik'uifik'i iye pe' i'ntaxji'.
12 a ponto de levarem aos enfermos lenços e aventais do seu uso pessoal, diante dos quais as enfermidades fugiam das suas vítimas, e os espíritos malignos se retiravam.
13 Na'lƚe iye pe' uja'x judiol, yijalki'sjiij qu' nukinji'ijfik'i pa'qu' espirituye' uƚ'ax, qa yisu'untax pa'aj qu' nit'iji' aka' ƚii pa' Yatsat'ax'inij Jesús pekhewe' i'nji' pe' espíritu uƚ'ets, qa yittaxijets pa'aj: —K'ayaji'iƚijets aka' ƚiiji' pa' Jesús qu' ma'aƚfik'i, hik pakha' nifelji'ij ha' Pablo.—
13 E alguns judeus, exorcistas ambulantes, tentaram invocar o nome do Senhor Jesus sobre pessoas possuídas de espíritos malignos, dizendo: — Ordeno que saiam pelo poder de Jesus, a quem Paulo prega.
14 Aka'an yijaajintax pa'aj pe' wetsjuk tatsai (7) ƚelits pa' ewi'ƚ jukhew judío ƚii Esceva, ewi'ƚ pekhewe' tenek'enhe'yipji' pe' pa'il.
14 Os que faziam isto eram sete filhos de um judeu chamado Ceva, sumo sacerdote.
15 Qa pakha'ƚe espíritu uƚ'ax qa yeku'ƚ pa'aj, qa yit'ijets: —Ha' Jesús tsikfe'lets qa tsikfe'lets iye ha' Pablo, qa ekhewelƚi'iƚ, ¿pa'n ejunyejeyi'ƚ?—
15 Mas o espírito maligno lhes respondeu: — Conheço Jesus e sei quem é Paulo; mas vocês, quem são?
16 Ma' qa pa' jukhew pakha' i'nji' pa' inwo'met qa t'ilit ji'teje'mkii pekhewe'en, qi in t'un pa'aj, pakha'an qa nilanju' pa'aj pekhewe'en. Qa niwjaf'itju' iye pe' ƚeqhinatayik'i, pekhewe'en qa ilatik'uifik'ikii pe' wititsi' ƚuk'elƚekii ham ƚeqhinataye', qa s'eiju' pa'aj pe' ƚ'ajitsik'i.
16 E o possuído do espírito maligno saltou sobre eles, dominando a todos e, de tal modo prevaleceu contra eles, que, nus e feridos, fugiram daquela casa.
17 Qa hekhewe' week Efeso ƚeiƚets judiol qa hekhewe' iye nite' judiol in nikfe'lets qa qi in nijiwei. Ma' qa aka' ƚii pa' Yatsat'ax'inij Jesús qa qi in yiwqinhetji'ha.
17 Este fato chegou ao conhecimento de todos os moradores de Éfeso, tanto judeus como gregos. Veio temor sobre todos eles, e o nome do Senhor Jesus era engrandecido.
18 Qa olots iye hekhewe' hats nite' yeqeku'tax pa'aj qa in ƚunye'jek in nite' yisu'untax qu' nili'ij pa' ƚunyejei, ma' qa hats neketskii qa tetfelijha qu' nili'ij week pekhewe' uƚ'ets yaqsiijkii.
18 Muitos dos que creram vieram confessando e denunciando publicamente as suas próprias obras.
19 Ma' qa olots hekhewe' weihetetstax (brujos), neka'xkii ke' ƚafaakanhei qa ewi'ƚ yeni', qa ne'ƚju' qa' week yi'wenij in ne'ƚju'. Qa in yejeyumtshenji' ke' week witfaakanheyik'i, qa yamets ƚajanye'j cincuenta mil (50.000) nijketits ne'ej plata.
19 Também muitos dos que haviam praticado magia, reunindo os seus livros, os queimaram diante de todos. Calculado o valor dos livros, verificaram que chegava a cinquenta mil denários.
20 Qa aka'an in ƚunye'jkii qa les in t'un in t'ijaifik'i qa week neƚuts les in olotsija pekhewe' tek'enets ekewe' ƚe'lijei pa' Yatsat'ax'inij.
20 Assim, a palavra do Senhor crescia e prevalecia poderosamente.
21 Qa in hats ƚ'anu'upji' ekewe' wekwek, ha' Pablo qa hats yisu'un qu' namii ha' Jerusalén qu' hats nanq'aajipji' qu' nijalki'sik'i he' sehel Macedonia qa ha' Acaya, qa yit'ij: —Qu' natsamii ha' Jerusalén, qa' natsamii iye pa' Roma.—
21 Depois destas coisas, Paulo resolveu, no seu espírito, ir a Jerusalém, passando pela Macedônia e Acaia. Ele dizia: — Depois de passar por Jerusalém, preciso ir também a Roma.
22 Ma' qa yiwathayinketii ha' sehe' Macedonia hekhewe' wetsjuk he' ƚ'ithayifetskii, Timoteo qa ha' Erasto. Qa hakha'ƚe Pablo qa mexe amani' ha' sehe' Asia pa'n uja'x ke' semanal.
22 Tendo enviado à Macedônia dois daqueles que o ajudavam, a saber, Timóteo e Erasto, permaneceu algum tempo na província da Ásia.
23 Hik aka'aj kakha' ƚahats'ij qa na'l he' t'ayijji' in nayu'kii qa taya'yij wetju'ƚ, nite' ƚammi'sƚe qe olots, qe ta'ƚijupi' pakha' Wit'ikheyi'j jiyamitii na' wa's.
23 Por esse tempo, houve grande tumulto em Éfeso por causa do Caminho.
24 Qe ta'ƚets pa' ewi'ƚ naqsi'jju' pe' fo' nijketits (plata), ƚii Demetrio, qa naqsi'jju' pe' witlijtsitjii ƚelits plata, yojonketik'i pe' qi ƚe'lijtsitjii pe' witeqsi'nq'alki' Diana, ma' qa qi in yaxinenij pe' ƚ'astai qa pekhewep iye ƚ'ithayinyejeyiju'ƚ.
24 Pois um ourives, chamado Demétrio, que fazia modelos de prata do templo de Diana e que dava muito lucro aos artífices,
25 Pakha'an qa no'thet wetju'ƚ week enewe'en qa pekhewep iye hik ƚunyejei iye pe' ƚ'ithayijkitits, qa yit'ijji'ju' pa'aj: —Yithayifets, ekheweli'ƚ ƚenikfe'li'ƚets in ham hame' ine'm qa ewi'ƚƚe in ta'ƚets ekewe' jitanaqsi'jju'.
25 convocando-os juntamente com outros do mesmo ofício, disse-lhes: — Senhores, vocês sabem que a nossa prosperidade vem deste ofício.
26 Ƚi'weni'ƚ qa ƚepi'ye'eƚ iye in nite' ewi'ƚƚe ha'ne Efeso, qe yaqaamij qu' weeke' ha'ne sehe' Asia, ha'ne Pablo in hats yitujtseikaninik'ui pe' ƚaqjamtikineyejeikii pe' olots jukhew, ma' qa hats yitetwek'elhit, qa yitjiijets ekewe' diosits ƚaqsijiiju' ene' jukhew in nite'te' yijaalija.
26 E agora vocês estão vendo e ouvindo que não só em Éfeso, mas em quase toda a província da Ásia, este Paulo tem persuadido e desencaminhado muita gente, afirmando que os deuses feitos por mãos humanas não são deuses de verdade.
27 Qa nite' ewi'ƚƚe qu' iftsaxe'ets ekewe' i'nithayijkitits qu' ham ne'weju'ƚi'ij, qe nekhe' iye qi ƚe'lijtsitjii ne' qi dioski' Diana qu' ham ne'weju'ƚi'ij iye, qa nekhe'en iye qu' netutenhetii iye, nekhe' iyinets ha'ne week Asia qa week iye ha'ne sehe' ipji' in iyinets nekhe'en.—
27 Não somente há o perigo de que o nosso negócio caia em descrédito, como também de que o próprio templo da grande deusa Diana seja considerado sem valor, e que até venha a ser destruída a majestade daquela que toda a província da Ásia e o mundo adoram.
28 In yepi'ye' ek'i aka'an, qa qi in nayu'kii, qa taya'yij wetju'ƚ, qa yit'ijju': —¡Qiji'ha ne' Diana efesios ƚakha'!—
28 Ouvindo isto, ficaram furiosos e começaram a gritar: — Grande é a Diana dos efésios!
29 Qa week ha' witset nite' nikfe'lij wetju'ƚ pa'n ƚunyee'jkiiha. Ma' qa te'nekumhi'yi' ha' Gayo qa ha' Aristarco, ƚijts'eyekkii ha' Pablo, Macedonia ƚeiƚets. Qa yeka'xii hakha' qi ƚ'ithi'wet joofji'ju' (teatro).
29 A confusão se espalhou pela cidade, e todos juntos foram correndo para o teatro, arrastando consigo os macedônios Gaio e Aristarco, companheiros de Paulo.
30 Qa ha' Pablo in yisu'untax qu' nuyetsji' hekhewe' not'axi' wetju'ƚ hakha' qi ƚ'ithi'wet, qa hekhewe' yijayan pa' Intata qa niyejinju' nite' ƚexkelij.
30 Quando Paulo quis apresentar-se ao povo, os discípulos não o permitiram.
31 Qa hekhewe' iye uja'x, hekhewe' tenek'enhei ha' sehe' Asia, ƚejuwaikal ha' Pablo, qa inqekenijiikii iye ke' ƚe'lijei qa nite' yili'ij in iyinijetskii qu' hasu'uj iye qu' nijamti'ets qu' nakii qa' nuyetsji' hakha' qi joofji'ju' ƚ'ithi'wet.
31 Também algumas autoridades da província, que eram amigos de Paulo, mandaram um recado, pedindo que ele não se arriscasse indo ao teatro.
32 Hekhewe' tayai wetju'ƚ uja'x he' taya'yij wetju'ƚ pa' ewi'ƚ qa hekhewep qa taya'yij wetju'ƚek pakhap iye, qe na'l pakha' nite' nikfe'lij wetju'ƚ, qa yaqaamij qu' weeke' in nite' nikfe'lets pa'n ƚii pa' ta'ƚijupi' in not'ax wetju'ƚ.
32 Uns, pois, gritavam de uma forma; outros, de outra; porque a assembleia tinha virado uma confusão. E, na sua maior parte, nem sabiam por que motivo estavam reunidos.
33 Qa pe' uja'x pekhewe' olots qa yumtitax qu' pakha'ye' Alejandro qu' hik pakha'ye' qu' nata'ƚijupi', qe pekhewe' judiol yiwu'mik'ikii pa'aj qe qa' ts'ap'aye'ji'ju' pe' week. Ma' qa pa' Alejandro qa yittaxijkii pa'aj k'ewk'ew pe' ƚokoyei hats'inha qu' weiyi'ipji', qe yisu'untax qu' nenfel pe'qu' ƚe'lijeye' qu' netweyik'i pe' judiol.
33 Então tiraram Alexandre do meio da multidão, e os judeus o empurraram para a frente. Este, acenando com a mão, queria falar ao povo.
34 Qa in nikfe'lƚi'ij hakha'an pa'aj in judío, ma' qa hats week taya'yij wetju'ƚ, qa yamijets wetsjuk hora in taya'yij wetju'ƚ: —¡Qiji'ha ne' Diana efesios ƚakha'!—
34 Quando, porém, reconheceram que ele era judeu, todos, a uma voz, gritaram durante quase duas horas: — Grande é a Diana dos efésios!
35 Ma' qa pakha' secretario ipji' hakha' witset, in hats yiselelitju' pa'aj hekhewe' olots, qa yit'ijji'ju': —Efeso ƚeiƚets, ¿me na'l pa'qu' ewi'ƚe' jukhewe' qu' nite' nenikfe'le'ets ha'ne ƚetset ene' efesios in yejeƚetsha ne' qi ƚe'lijtsitjii ne' qi Diana qa nakha' iye ƚesi'nq'al ta'ƚiipha'm na' wa's in namiiju'?
35 O escrivão da cidade, tendo apaziguado o povo, disse: — Senhores efésios, quem não sabe que a cidade de Éfeso é a guardiã do templo da grande Diana e da imagem que caiu do céu?
36 Qa in ham pakha' qu' nit'ijets qu' nite' yija'ye' aka'an, qa' ikesimeni'ƚ, hasu'uj aqsi'jƚi'iƚijkii pe'ye' qu' nite' nojoye' qu' ijamti'iƚkii.
36 Ora, não podendo isto ser contestado, convém que vocês se mantenham calmos e não façam nada de forma precipitada;
37 Qe nekhewe' jukhew ƚenka'xi'ƚ nite' t'ejtenim ne' qi ƚe'lijtsitjii ne' qiji' Diana, qa nite' iye uƚ'etsik'ikii pe'qu' ƚe'lijeyi'ij ne' inqe dioski'.
37 porque estes homens que vocês trouxeram para cá não profanaram o templo, nem blasfemam contra a nossa deusa.
38 Qa hik ta'ƚijupi', na' Demetrio qa nekhewep iye ƚ'ithayinyejeyi'ƚ wetju'ƚ, qu' nana'l pa'qu' nutenij qu' nata'ƚets pe'ye', nekhewe' juezits hats notkikii qa nekhewe' iye tenek'enhei. Enfeli'ƚi'm pakha' qu' uteni'ƚ qu' nata'ƚets pe'ye'.
38 Portanto, se Demétrio e os artífices que o acompanham têm alguma queixa contra alguém, saibam que existem os tribunais e os procônsules; que se acusem uns aos outros ali.
39 Qa qu' nana'lƚe pa'qu' les qiye'ji' in ƚunye'jkii, qa' eneki'ƚijii qu' enfeli'ƚi'm qa yamji'jets qa week not'axji'ij wetju'ƚ nekhewe' tenek'enhei.
39 Mas, se vocês estão pleiteando alguma outra coisa, isso será decidido em assembleia regular.
40 Qe yijaa'ija inekhewel in hats iftsaxets qu' juƚ'etse'ju' qu' nata'ƚets aka' hane'ej ƚunye'jkii, qe ham pa'qu' ƚe'wise'ju' qu' nata'ƚijupi' aka'an, qa aka'an in ƚunye'j qa nite' ƚeke' qu' jintefel pa'qu' nata'ƚijupi' in ƚ'aya'yi'ƚ wetju'ƚ qu' jintafaakanhetiitax.—
40 Porque também corremos o risco de sermos, hoje, acusados de revolta, não havendo motivo algum que possamos alegar para justificar este ajuntamento.
41 In yili'ij pa'aj aka'an in yit'ijji'ju', ma' qa yiyaji'ets qu' week nak'eskii.
41 E, havendo dito isto, dissolveu a assembleia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.