Atos 18

INTATA ȽE'ȽIJEI (MCA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 In naxijik'i ekewe'en qa i'nk'aƚe, ha' Pablo qa hats ikik'ui iye ha' witset Atenas ma' qa yamii ha' witset Corinto.
1 Depois disso, Paulo saiu de Atenas e foi para a cidade de Corinto.
2 Ma' qa hikha' qa wetweni'ƚi' ha' ewi'ƚ judío ƚii Aquila, tetsetiyi' ek pa' sehe' Ponto. Hakha'an qa ke' ƚewhe'ye' Priscila i'nk'a namets ha' witset Corinto ta'ƚii pa' sehe' Italia, qe pa' wittata Claudio inaqyaji'ij qu' weeke' pe' judiol qu' nakik'uifik'i pa' witset Roma. Qa i'nk'aƚe ha' Pablo qa yamii ke' ƚetsi' hekhewe'en.
2 Encontrou ali um judeu chamado Áquila, que era da província do Ponto. Fazia pouco tempo que ele tinha chegado da Itália com Priscila, a sua esposa. Eles tinham saído de lá porque o imperador Cláudio havia mandado que todos os judeus fossem embora de Roma. Paulo foi visitá-los
3 Qa ha' Pablo ke' naqsi'jju' in hik ƚunyejei ke' naqsijju'kii hekhewe'en, ma' qa amanijup qa ƚ'ithayifetsij, qe hekhewe'en ƚ'ithayijkit in naqsi'jju' kekhewe' wititsilij (carpa).
3 e acabou ficando ali para trabalhar com eles, porque a profissão de Paulo e a deles era a mesma, isto é, fazer barracas.
4 Qa iyetjiifi qa tafaakanhetiiji'ijkii iye pe' judiol ƚe'lijtsitjiyifi week qa yamjeets na'aj neƚu witwapiihijii (sábado), qa woji'ijtaxii qu' nenikfelitetsha pe' judiol qa pe' griegos iye eke' wi'tlijei in yijaalija.
4 E todos os sábados ele falava na sinagoga e procurava convencer os judeus e os não judeus.
5 Qa in hats namii ha' Silas qa' ha' Timoteo ta'ƚii ha' sehe' Macedonia, ma' qa ha' Pablo qa yili'ij in naqsi'jju' ke' wititsil (carpas) qa hats uja'xƚi'i iye in nifel ekewe' wi'tlijei. Qa yakaptintaxik'uiju'ha in nifeltaxi'mha hekhewe' judiol pa' Jesús in hik pakhaa'ija pa' Cristo.
5 Depois que Silas e Timóteo chegaram da província da Macedônia, Paulo começou a dar todo o seu tempo para anunciar a mensagem. Ele afirmava aos judeus que Jesus é o Messias .
6 Qa hekhewe'ƚe'en in t'ejuyiju'ƚ qa uƚ'etsik'ikii iye ƚe'lijeyets, ma' qa ha' Pablo qa' yit'ij luj luj he' ƚeqhinatai, qa yit'ijji'ju': —Ekhewelƚi'iƚ ta'ƚi'ƚ ewets qu' ami'ƚii hatse' pa' qi fe't, qa yakha'ƚe qa nite' ta'ƚ yiwets. Qa hane'ej qa' nata'ƚi' iye qu' hakijets ekewe'en ne' nite' judiol.—
6 Mas alguns deles ficaram contra Paulo e o xingaram. Então, em sinal de protesto, ele sacudiu o pó das suas roupas e disse: — Se vocês se perderem, os culpados serão vocês mesmos. A responsabilidade não será minha. De agora em diante vou anunciar a mensagem aos não judeus.
7 Ma' qa ikik'uifik'i kekhe' witlijtsitjii qa ikii ke' ƚetsi' ha' ewi'ƚ jukhew ƚii Ticio Justo, yijayan pa' Dios, qa ke' ƚetsi' qa metƚi'im kekhe' ƚe'lijtsitjii he' judiol.
7 Então ele saiu de lá e foi morar na casa de um homem chamado Tício Justo, um não judeu que adorava a Deus. A casa dele ficava ao lado da sinagoga.
8 Qa ha' Crispo tenek'enhe'yij ke' ƚe'lijtsitjii he' judiol, hakha'an qa nite' yeqeku' pa' Yatsat'ax'inij qa week hekhewe' yatsat'etsij hakha'an. Qa olots iye he' Corinto ƚeiƚets in yepi'ye' ek'i eke' wi'tlijei, qa tek'eenik'iha iye nite' yeqeku'uk'i, ma' qa wempuli'jijju'.
8 Crispo, que era o chefe da sinagoga, também creu no Senhor Jesus, e todas as pessoas da sua casa também creram. Muitas pessoas da cidade de Corinto ouviram a mensagem, creram e foram batizadas.
9 Ma' qa ewi'ƚ ka' naja'xji', ha' Pablo qa i'nji'kii pa'aj ƚotoi pa' Yatsat'ax'inij qa yit'ijets pa'aj: —Hasu'uj e'nijiwei, maƚi'ij qu' enfeli'm qa hasu'uj ili'ij,
9 Certa noite Paulo teve uma visão, e nela o Senhor disse:
10 qe yakha' hasƚek ye'met'emkii, qa ham pa'qu' net'eku'm ewets qu' nawtsheten, ham iye nawitjiye', qe olots nekhewe' qu' natsjayan hatse' ha'ne witsetji'.—
10 porque eu estou com você. Ninguém poderá lhe fazer nenhum mal, pois muitas pessoas desta cidade são minhas.
11 Ma' qa ikijje'm pa' ewi'ƚ ininqap qa ewi'ƚ k'itsje'm in amanji' ha' witset, yijatshenij eke' ƚe'lijei pa' Dios hekhewe'en.
11 E Paulo ficou ali um ano e meio, ensinando a palavra de Deus àquela gente.
12 Qa ha' Galión in mexe gobernadori' ha' sehe' Acaya, he' judiol qa ewi'ƚ we'neni' qu' net'ejuyiju'ƚ ha' Pablo qa t'eku'mi' qa yeka'xetsji' hakha' ƚ'ithi'wet ha' wittata.
12 Quando Gálio se tornou o governador da província da Acaia, os judeus se juntaram contra Paulo. Eles o agarraram, o levaram ao tribunal
13 Hekhewe'en qa yit'ijets ha' wittata: —Ha'ne jukhew yijatshenij ene' weekji' qu' nite' hik ƚunyejeye' kakha' yittaxij ka' ley qu' injunyejeyi'ii qu' jintajayan pa' Dios.—
13 e disseram ao Governador: — Este homem está querendo convencer o povo a adorar a Deus de um modo que é contra a nossa
14 Qa ha' Pablo qa i'nk'a nithiyu'tax, qa ha' Galión qa yit'ijji'ju' he' judiol: —Ekheweli'ƚ judiol, qek nata'ƚijupi' pa'qu' uƚ'axi'ija qu' naqsiijkii hane'en i'nƚi'i iye qu' netqek'ui, ma' qekha hane'ej k'epiyetaxi'ƚ.
14 Quando Paulo ia falar, Gálio disse aos judeus: — Judeus, se isso fosse alguma falta grave ou um grande crime, seria justo que eu tivesse paciência para escutá-los.
15 Qa in t'ejuiƚe'ets pekhewe' wi'tlijei qa pe' witiyits iye, qa pa' eqe leyi'ƚ iye, qa' ekhewele'ƚi'iƚij qu' aqsi'jƚi'iƚijkii, qa yakha'ƚe qa nite' hisu'un qu' he'yeku'mets ekewe' wekwek qu' hejeƚijipji'.—
15 Mas, como é só uma questão de palavras, de nomes e da própria lei de vocês, resolvam vocês mesmos. Eu não vou ser juiz nesses assuntos.
16 Ma' qa yukinik'uifik'ikii hakha' ƚ'ithi'wet hakha'an.
16 Em seguida os expulsou do tribunal.
17 Ma' qa he' week griegos qa t'eku'mi' ha' Sóstenes, hikha' tenek'enhe'yij ke' judiol ƚe'lijtsitjii, qa yilanje'mkii i'niji' hakha' i'nik'uifik'i ha' ƚ'ithi'wet. Qa ha' Galión qa hats yi'wentaxijetsfik'i qa nite'ƚe neqjunu'ujetskii.
17 Então eles agarraram Sóstenes, o chefe da sinagoga, e o surraram diante do tribunal. Porém Gálio não se importou com isso.
18 Qa ha' Pablo, in hats olots neƚuts iye in mexe amanji' iye hakha' witset Corinto, ma' qa hats wetfeli'm hekhewe' yijayan pa' Intata, qa i'nji' ke' tokoyei yamii ha' sehe' Siria, ƚijts'eyek hekhewe' Priscila qa Aquila. Qa hayiits ha' Cencrea ai in we'ntusij yit'ij laaxa ha' ƚeiƚa', qe na'l pa' weniwjutsiqeniji'm pa' Intata.
18 Paulo ficou muitos dias com os cristãos em Corinto. Depois se despediu deles e embarcou num navio para a província da Síria, junto com Priscila e o seu marido Áquila. Antes de embarcar em Cencreia, ele rapou a cabeça como sinal de que havia cumprido uma promessa que tinha feito a Deus.
19 In yamets ha' witset Efeso qa hikha' qa amaneyi' ke' Priscila qa ha' ƚewhe'ye' Aquila. Ha' Pablo qa ikii ke' judiol ƚe'lijtsitjii qa iyeti'ƚju' hekhewe' judiol.
19 Eles chegaram à cidade de Éfeso, e Priscila e Áquila ficaram ali. Paulo entrou na sinagoga e falou com os judeus.
20 Qa hekhewe'en in yinijittax qu' mexe amane' eku'ni' iye, qa nite'ƚe yisu'un.
20 Então lhe pediram que ficasse com eles mais tempo, porém ele não quis.
21 Qe wetfelji'ju' yijat'ij, qa yit'ijji'ju': —Hetpili'ƚ ei iye hatse', ehe, pa' Intata qu' ƚexke'yi'ij.— Ma' qa i'nji' ke' tokoyei. Qa ikik'ui iye ha' Efeso.
21 E, quando foi embora, disse: — Eu voltarei, se Deus quiser. Então Paulo embarcou e partiu de Éfeso.
22 In hats t'ilit'ipha'm ha' witset Cesarea qa yamii ha' Jerusalén qe qa' newetfelii week he' hats yijayan pa' Intata, qa i'nk'aƚe ik iye qa yamii ha' witset Antioquía.
22 Quando desembarcou em Cesareia, foi logo para Jerusalém. Ali ele fez uma curta visita à igreja e depois seguiu para Antioquia da Síria. A terceira viagem missionária de Paulo
23 Qa in hats yape'e' iye in i'ni'kii hakha' witset, ma' qa ikfik'i iye, qa teiƚi'ij in ikik'i hakha' week sehe' Galacia qa ha' sehe' Frigia iye, ikijik'i in yakakƚinij qu' nent'unhet hekhewe' week yijayan pa' Intata.
23 Depois de ficar algum tempo em Antioquia, ele foi embora. Atravessou a província da Galácia e o distrito da Frígia, indo de um lugar para outro e animando todos os cristãos.
24 Ma' qa namets pa'aj ha' witset Efeso ha' ewi'ƚ judío ƚii Apolos, witset Alejandría ƚeiƚe', ewi'ƚ jukhew ƚe'wis in iyet pa'aj, qa nikfe'lets iye ke' Intata ƚe'lijei.
24 Um judeu chamado Apolo, nascido na cidade de Alexandria, havia chegado a Éfeso. Ele falava muito bem e tinha um conhecimento profundo das Escrituras Sagradas .
25 Hane'en t'ijatshenheti'yij iye pa'aj pa' ƚ'ikheyi'j pa' Yatsat'ax'inij, qa qi in yisu'unija in nifel pa'aj. Ma' qa in iyetij qa in i'nq'ijatshen iye qa yasiinik'iha pekhewe' wekwek t'ejuyets pa' Jesús, qa mexeƚe nite' nikfe'lets pa' Jesús qe ewi'ƚƚe in nikfe'lets in wenqimpuujin pa' Juan'ik'i.
25 Era também instruído no Caminho do Senhor , falava com grande entusiasmo, e o seu ensinamento a respeito de Jesus era correto; porém conhecia somente o batismo de João.
26 Qa yapeƚek pa'aj in iyet nite' nijiwei in iyetifi pe' judiol ƚe'lijtsitjii. Qa in yepi'ye' pa'aj ke' Priscila qa ha' Aquila, qa yeka'x pa'aj yeqethenfik'i, ma' qa les in nifeli'mha pa'aj qa yeqetheenimik'iha pa'n ƚunye'j pakha' ƚ'ikheyi'j pa' Dios.
26 Ele começou a falar com coragem na sinagoga . Priscila e o seu marido Áquila o ouviram falar; então o levaram para a casa deles e lhe explicaram melhor o Caminho de Deus.
27 Ma' qa hakha'an in yisu'un pa'aj qu' namii ha' sehe' Acaya, qa pekhewe' yijayan pa' Intata qa yiwu'mijik'i pa'aj aka'an, qa wenq'ika'ajii pa'aj pekhewep iye yijayan pa' Intata qu' neneqjunu'uju'ƚ. Ma' qa in hats yamii pa'aj, ha' Apolos qa qi in yi'fen pe' ƚatawjets pekhewe' ta'ƚets pa' ƚeqi'fenkeye'j pa' Intata qa nite' yeqeku',
27 Quando Apolo resolveu ir para a província da Acaia, os cristãos de Éfeso o animaram e escreveram cartas para os irmãos de lá, pedindo que o recebessem bem. Chegando lá, ele ajudou muito aqueles que, pela graça de Deus, haviam crido.
28 qe ha' Apolos week yepi'ye' ej pa'aj in t'ejuyiju'ƚ qa yethinji'jij iye pa'aj pe' judiol in yijanik'i pekhewe' ƚe'lijei. Qa inq'ethinij iye pa'aj ekewe' hayiits we'nika'ajji' pa'aj in nifel pa' Jesús in hik pakha' pa' Cristo.
28 Pois Apolo, com argumentos fortes, derrotava os judeus nas discussões públicas, provando pelas Escrituras Sagradas que Jesus é o Messias .

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.