Atos 15

INTATA ȽE'ȽIJEI (MCA) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Qa uja'x pa'aj pekhewe' ta'ƚii pa' sehe' Judea namii pa'aj pa' witset Antioquía, qa yijatshen pa'aj pekhewe' yijayan pa' Intata: —Qu' nite' iwu'mi'iƚ axpasitsi'iƚ in ƚ'anye'jek pa'aj pa' Moises'ik'i, ma' qa' nite' ƚeke'ye' qu' i'ƚiyi'iƚ.—
1 Alguns homens desceram da Judéia para Antioquia e passaram a ensinar aos irmãos: "Se vocês não forem circuncidados conforme o costume ensinado por Moisés, não poderão ser salvos".
2 Qa in ƚunye'jek pa'aj pa' Pablo qa pa' Bernabé in qi in nite' yisu'un qu' net'eku'mi' pa'aj pakha' yittaxijju' pa'aj pekhewe'en qu' ƚunye'je' qa hats qi in tek'eƚeyijju' pa'aj, ma' qa pekhewe' yijayan pa' Intata qa yijamti'ets pa'aj qu' nukin pa' Pablo qa pa' Bernabé qa pekhewep iye qu' ƚijts'eyek'e qa' namii pa' Jerusalenii pe' apóstoles qa pe' week tenek'enhe'yipji' pe' yijayan pa' Intata hats'inha qu' niyeti'ƚijju' aka' ƚunye'jkii in ta'ƚets pekhewe' ta'ƚii pa' Judea in yisu'untax qu' niwu'm ƚaxpa's pekhewe' hats yijayan pa' Intata.
2 Isso levou Paulo e Barnabé a uma grande contenda e discussão com eles. Assim, Paulo e Barnabé foram designados, juntamente com outros, para irem a Jerusalém tratar dessa questão com os apóstolos e com os presbíteros.
3 Qa hik ta'ƚijupi' in ikkii pa'aj, qe ta'ƚets in yukinkii pekhewe' yijayan pa' Intata, ma' qa nek ji'teje'm pe' sehel Fenicia qa pa' Samaria, qa nifeeljiimik'iha pa' ƚunyee'jkiiha pekhewe' nite' judiol in hats wenink'aihit qa yijayan pa' Jesús, qa aka'an in ta'ƚets qa qiji'ij qa ƚe'sitsjii'mkii week pekhewe' yijayan pa' Intata.
3 A igreja os enviou e, ao passarem pela Fenícia e por Samaria, contaram como os gentios tinham se convertido; essas notícias alegravam muito a todos os irmãos.
4 Ma' qa in hats yamii pa'aj pa' Jerusalén, qa week wetfeli'm pekhewe' yijayan pa' Intata, qa pekhewe' iye apóstoles qa pe' tenek'enhe'yipji' pe' yijayayan pa' Intata, qa nifelimik'i week pe' yaqsiimijkii pa' Dios pekhewe'en.
4 Chegando a Jerusalém, foram bem recebidos pela igreja, pelos apóstolos e pelos presbíteros, a quem relataram tudo o que Deus tinha feito por meio deles.
5 Qa pekhewe'ƚe uja'x fariseoltax pa'aj hats tek'enets pa' Jesucristo, qa ts'ap'a pa'aj qa yit'ijji'ju': —Les ƚe'wistax qek netwu'mhitii ƚaxpa's pekhewe' nite' judiol qa' natyajaxti'yijets iye qu' naqsi'jkii kakha' ƚeqe ley pa' Moises'ik'i.—
5 Então se levantaram alguns do partido religioso dos fariseus que haviam crido e disseram: "É necessário circuncidá-los e exigir deles que obedeçam à lei de Moisés".
6 Ma' qa pe' apóstoles qa pekhewe' tenek'enhe'yipji' pe' yijayan pa' Intata, qa not'axij wetju'ƚ qu' niyetijju' aka' ƚunye'jkii.
6 Os apóstolos e os presbíteros se reuniram para considerar essa questão.
7 Ma' qa in hats qi in iyetijju' pa'aj, pa' Pedro qa niipha'm pa'aj qa yit'ijji'ju': —Yejefets, ekheweli'ƚ ƚenikfe'li'ƚets toxik'i in i'nk'aa'ija pa' Dios in t'eku'myiiji' qu' yakha'ye' qu' hepiikitij nekhewe' nite' judioltax ekewe' ƚe'sits wi'tlijei hats'inha qu' nite' jeek neqekuyi'ik'i qa' netk'enets.
7 Depois de muita discussão, Pedro levantou-se e dirigiu-se a eles: "Irmãos, vocês sabem que há muito tempo Deus me escolheu dentre vocês para que os gentios ouvissem de meus lábios a mensagem do evangelho e cressem.
8 Qa pa' Dios, hikpa' in nikfe'lets week pe' intawjets, inq'ethinij in t'eku'mi' iye enewe'en, ma' qa nukinetsju' in tisij ka' Espíritu Santo, in injunyejeyek in i'nk'aa'ija jiyeƚisij,
8 Deus, que conhece os corações, demonstrou que os aceitou, dando-lhes o Espírito Santo, como antes nos tinha concedido.
9 qa ham pakha' qu' pakha' ƚunye'je' inekhewel qa enewe'en. Qa hats nili'jijju' pe' ƚewuƚ'ets qe ta'ƚets pa' nite' ƚeqekuyejeyij.
9 Ele não fez distinção alguma entre nós e eles, visto que purificou os seus corações pela fé.
10 Qa hane'ej qa ¿inhats'ek in ƚanaqjaajinkeyu'uƚij qu' ejuyi'ƚijiju'ƚ aka' hats yaqsiijkii pa' Dios qa ƚ'entaxiƚipji' enewe' yijayan pa' Intata pakha' niihet qu' neka'xkii, hik pakha' nite' weju'ƚiju'ƚ iye pa'aj qu' neka'xkii pe' inqa'jteyik'i qa inekhewel iye nite' je'weju'ƚiju'ƚ iye qu' jinteka'x?
10 Então, por que agora vocês estão querendo tentar a Deus, impondo sobre os discípulos um jugo que nem nós nem nossos antepassados conseguimos suportar?
11 Qa hatsƚe jinikfe'lets in hats ji'ƚii yijat'ij qa ham ƚaja'ye' qe ta'ƚets pa' qi ƚeq'ilta'x ha' Yatsat'ax'inij Jesús, qa hik ƚunyejei iye nekhewe'en in hats iƚii iye.—
11 De modo nenhum! Cremos que somos salvos pela graça de nosso Senhor Jesus, assim como eles também".
12 Week pekhewe' not'ax wetju'ƚ weiyipji' pa'aj, qa tek'enets pa'aj in iyet pa' Bernabé qa pa' Pablo, qa nifelimik'i pe' ham ƚunyejeyi'iju'ƚ yaqsiimijkii pa'aj pa' Dios pekhewe' nite' judiol qa i'njiiji' pe' Pablo'oƚ.
12 Toda a assembléia ficou em silêncio, enquanto ouvia Barnabé e Paulo falando de todos os sinais e maravilhas que, por meio deles, Deus fizera entre os gentios.
13 In hats yili'ijju' pa'aj in iyetju' enewe'en, qa pa' Jacobo qa yit'ijji'ju' pa'aj: —Ek'en qeku'ni'ƚek, yejefets,
13 Quando terminaram de falar, Tiago tomou a palavra e disse: "Irmãos, ouçam-me.
14 na' Simón hats nifel iku'uj pa'n ƚunye'j pa' Intata in i'nk'a yisu'un qu' net'eku'mi' pekhewe' nite' judiol, hats'inha qu' nana'l pe'qu' natsat'etsijek pakha'an.
14 Simão nos expôs como Deus, no princípio, voltou-se para os gentios a fim de reunir dentre as nações um povo para o seu nome.
15 Qa aka'an qa hats hik ƚunye'j kakha' yit'ij pa'aj pe' profetas'ik'i, in yit'ijek pa'aj ka' we'nika'ajji':
15 Concordam com isso as palavras dos profetas, conforme está escrito:
16 “Ƚ'anu'upji' hatse' aka'an qa' hetpil iye, qa' heniihinpha'm iye ne' ƚetsi' ka' David'ik'i in namtaxju'. Qa' hepileti' iye qu' heni' ne' namtaxju'kii ƚapk'asil, ma' qa' heniihinpha'm iye,
16 ‘Depois disso voltarei e reconstruirei a tenda caída de Davi. Reedificarei as suas ruínas, e a restaurarei,
17 hats'inha qu' weeke' qu' nowo'oi ha'ne Yatsat'ax'inij, week pekhewe' nite' judiol pekhewe' teniya'yiiji' qu' natsat'etsij.
17 para que o restante dos homens busque o Senhor, e todos os gentios sobre os quais tem sido invocado o meu nome, diz o Senhor, que faz estas coisas’
18 Hik aka' yit'ij pa' Yatsat'ax'inij, hik pakha' yaqsiijkii qa pakhaa'ijƚe in yinikfe'l aka'an.”(Am 9:11-12)
18 conhecidas desde os tempos antigos.
19 Qa hik ta'ƚijupi', yakha' in humti qu' les ƚe'wise' qu' hasu'uj jintepekhelinhetijji'kii pekhewe' nite' judiol in yijayan pa' Dios,
19 "Portanto, julgo que não devemos pôr dificuldades aos gentios que estão se convertendo a Deus.
20 jiwenq'ika'ajii yijat'ij pekhewe'en qu' hasu'uj netuj i'nƚi'i qu' niya'ji' pe'qu' hats netesti'yij pekhewe' witeqsi'nq'alits, qu' hasu'uj iye nanawitjiƚi'ijju'kii ƚ'esenits, hasu'uj iye netuj na'aj ƚ'ese'n ne'ej inqa'metets nite' wenukinfik'i pe'qu' ƚ'atitse' in talanhetii qa hasu'uj iye netuj ne'ej yaqamaxju' ƚ'athits ne'ej inqa'metets.
20 Pelo contrário, devemos escrever a eles, dizendo-lhes que se abstenham de comida contaminada pelos ídolos, da imoralidade sexual, da carne de animais estrangulados e do sangue.
21 Qe kakha' ƚeqe ley pa'aj pa' Moises'ik'i pakhaa'ijƚe pa'aj in tefelhitii qa week pe' witsetits in na'li'm ma' qa tefelhitiiji'ij, qe week na'aj neƚuji' witwapiihijii tiyiijiik'i ekewe'en pekhewe' judiol ƚe'lijtsitjiyitsifi.—
21 Pois, desde os tempos antigos, Moisés é pregado em todas as cidades, sendo lido nas sinagogas todos os sábados".
22 Ma' qa yumti pekhewe' apóstoles qa pe' tenek'enhe'yipji' pekhewe' yijayan pa' Intata qa week pekhewe' yijayan pa' Intata qu' les ƚe'wise' qu' net'eku'miiji'kii pe'qu' uja'xe' jukhew qu' nukinii pa' Antioquía qu' ƚijts'eyek'e pa' Pablo qa pa' Bernabé. Qa t'eku'miiji' pa'aj pa' Judas, ƚii iye Barsabás qa pa' Silas, enewe'en jukhew yiwqinhetji' pekhewe' yijayan pa' Intata.
22 Então os apóstolos e os presbíteros, com toda a igreja, decidiram escolher alguns dentre eles e enviá-los a Antioquia com Paulo e Barnabé. Escolheram Judas, chamado Barsabás, e Silas, dois líderes entre os irmãos.
23 Qa yekekinenij pa' witfaakanek, yit'ij: —Enewe' apóstoles qa ene' inejefetsipji' pa' Intata hik enewe' tenek'enhe'yipji' ne' yijayan pa' Intata, pekhewe' yejefetsi'ƚipji' pa' Intata nite' judiol Antioquía ƚeiƚets, pe' sehe' Siria ƚeiƚets qa pe' sehe' Cilicia ƚeiƚets, hewetfeli'ƚ ei.
23 Com eles enviaram a seguinte carta: Os irmãos apóstolos e presbíteros, aos cristãos gentios que estão em Antioquia, na Síria e na Cilícia: Saudações.
24 K'impiye'eƚij in na'l pekhewe' uja'x ta'ƚtaxi'ƚ yitji'teje'm nami'ƚ ei pa'aj, hik pekhewe' nite' yekheweli'ƚ qu' hetisi'ƚij pa'qu' ƚunyejeye', qa yaqsi'jtaxijkii in neƚ'ilehettaxi'ƚij pe' ƚe'lijei, qa qi natawje'metentaxi'ƚ.
24 Soubemos que alguns saíram de nosso meio, sem nossa autorização, e os perturbaram, transtornando suas mentes com o que disseram.
25 Qa hik ta'ƚijupi' in week humti'iƚ qa week ƚexkelij iye qu' les ƚe'wise' qu' he'yekumi'ƚiiji' pe'qu' uja'xe' jukhew hats'inha qu' he'nukini'ƚ ei qa' ƚijts'eyek'e nekhewe' jite'su'un inejefets Bernabé qa na' Pablo.
25 Assim, concordamos todos em escolher alguns homens e enviá-los a vocês com nossos amados irmãos Paulo e Barnabé,
26 Hik enewe' jukhew yaqamijkii qu' nanaxju' pa'aj qe ta'ƚets ka' ƚii ha' Yatsat'ax'inij Jesucristo.
26 homens que têm arriscado a vida pelo nome de nosso Senhor Jesus Cristo.
27 Qa hik ta'ƚijupi' in he'nukini'ƚ na' Judas qa na' Silas qe qa' hik nekhewe'ye' qu' niyetijha ekewe' we'nikaƚetaxijji'.
27 Portanto, estamos enviando Judas e Silas para confirmarem verbalmente o que estamos escrevendo.
28 Qe hats week hisu'uni'ƚ pa' Espíritu Santo qa yekheweli'ƚ, qu' hasu'uj eni'ƚipji'kii ma' qa' les ne'niihet ekewe' hane'ej hika'aƚijji', ekewe'en:
28 Pareceu bem ao Espírito Santo e a nós não impor a vocês nada além das seguintes exigências necessárias:
29 hasu'uj ƚuji'ƚ i'nƚi'i qu' iya'aƚji' pe'qu' hats testi'yij pekhewe' witeqsi'nq'alits, hasu'uj iye ƚuji'ƚ ne'ej yaqamaxju' ƚ'athits ne'ej inqa'metets, hasu'uj iye ƚuji'ƚ na'aj ƚ'ese'n ne'ej inqa'metets nite' wenukinfik'i pe'qu' ƚ'atitse' in talanhetii, qa hasu'uj iye manawitjiƚi'iƚijju'kii esenitsi'ƚ. Ekheweli'ƚ qu' ek'eni'ƚik'i ekewe' wekwek, qa' hats aqsiiƚijkii pa' ƚe'wis. Hats uja'xƚi'ik'i.—
29 Abster-se de comida sacrificada aos ídolos, do sangue, da carne de animais estrangulados e da imoralidade sexual. Vocês farão bem em evitar essas coisas. Que tudo lhes vá bem.
30 Ma' qa pekhewe'en in hats teniwetfelhi'yi'm pa'aj qa ikkii qu' namii pa' Antioquía. Qa in yamii qa no'thet wetju'ƚ pe' week hats yijayan pa' Intata, qa tisij pa' witfaakanek.
30 Uma vez despedidos, os homens desceram para Antioquia, onde reuniram a igreja e entregaram a carta.
31 Qa in hats yiyinenik'i pa'aj, qa qi in ƚe'sitsi'mkii qe ta'ƚets pekhewe' wi'tlijei in yisimetsin pe' ƚatawjets.
31 Os irmãos a leram e se alegraram com a sua animadora mensagem.
32 Qa pa' Judas qa pa' Silas iye, enewe'en in profetas iye, qa qi in yakakƚin pa'aj qa yit'unhet iye pekhewe' yijayan pa' Intata, qa yape'ejets pa'aj in iyetik'ui olots pe' nifeli'm.
32 Judas e Silas, que eram profetas, encorajaram e fortaleceram os irmãos com muitas palavras.
33 Qa i'nk'aƚe pa'aj in hats olots neƚuts pa'aj in amaneyi' pakha'a', ma' qa pe' yijayan pa' Intata qa hats wetfeli'm pa'aj qa mexe iyinipji', hats'inha qu' napilii iye pekhewe' nukin pa'aj.
33 Tendo passado algum tempo ali, foram despedidos pelos irmãos com a bênção da paz para voltarem aos que os tinham enviado.
34 Qa pakha'ƚe Silas qa yisu'un qu' mexe amane' eku'ni'kii pakha'an.
34 Mas Silas decidiu ficar ali.
35 Qa pa' Pablo qa pa' Bernabé iye amaneiji' iye pa'aj pa' Antioquía. Enewe'en qa pekhewep iye olots i'nq'ijatshenij qa nifel iye pa'aj eke' ƚe'sits ƚe'lijei pa' Yatsat'ax'inij.
35 Mas Paulo e Barnabé permaneceram em Antioquia, onde, com muitos outros ensinavam e pregavam a palavra do Senhor.
36 Ma' qa in hats teƚuuyik'i pa'aj pa' Pablo qa yit'ijets pa'aj pa' Bernabé: —Yape jinjiwitshen eku'uk'i iye he' inejefetsipji' pa' Intata hekhewe' week witsetitsji' in uja'xek hekhewe' jitefeli'm eke' ƚe'lijei ha' Yatsat'ax'inij, hats'inha qu' jinte'wen eku'n iye qetuk pa' ƚunyejeikiyek.—
36 Algum tempo depois, Paulo disse a Barnabé: "Voltemos para visitar os irmãos em todas as cidades onde pregamos a palavra do Senhor, para ver como estão indo".
37 Qa pa' Bernabé qa neqekeneyutaxij pa'aj qu' ƚijts'eye'kii iye wete'm pa' Juan, ƚii iye Marcos.
37 Barnabé queria levar João, também chamado Marcos.
38 Qa pakha'ƚe Pablo qa yumti qu' nite' ƚe'wise' qu' neka'x qa' ƚijts'eye'kii iye pakha' hayiits yiliƚi'ik'i pa'aj qa yiwu'mi' pekhewe'en pa' sehe' ei Panfilia, ma' qa hats nite' yijayan pa'aj in mexe t'ithayiitax wete'm.
38 Mas Paulo não achava prudente levá-lo, pois ele, abandonando-os na Panfília, não permanecera com eles no trabalho.
39 Ma' qa qi in nite' t'eku'mij wetju'ƚ pa'aj pa'qu' ewi'ƚe' pekhewe'en, qa pa' Bernabé qa yeka'x pa'aj pa' Marcos, qa i'ni'ƚji' pe' tokoyei qa yami'ƚii pa' sehe' Chipre.
39 Tiveram um desentendimento tão sério que se separaram. Barnabé, levando consigo Marcos, navegou para Chipre,
40 Qa pakha'ƚe Pablo qa t'eku'mi' ek qu' neka'x pa' Silas. Qa pe' yijayan pa' Intata qa iyinipji' pa'aj qu' ni'fen pa' Yatsat'ax'inij enewe'en.
40 mas Paulo escolheu Silas e partiu, encomendado pelos irmãos à graça do Senhor.
41 Qa ikkii pa'aj nek ji'teje'm pa' sehe' Siria qa pa' Cilicia, yiyaji'ik'i qu' nent'unhet pekhewe' hats yijayan pa' Intata.
41 Passou, então, pela Síria e pela Cilícia, fortalecendo as igrejas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.