Atos 10

INTATA ȽE'ȽIJEI (MCA) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Na'l pa'aj pa' ewi'ƚ jukhew i'ni' pa' Cesarea, ƚii Cornelio, centurionipji' ek pekhewe' oq'opheƚinetsilets ƚiyinyejei “el Italiano.”
1 Em Cesareia morava um homem chamado Cornélio, que era centurião de uma companhia do exército chamada Italiana.
2 Pakha'an qa week iye pekhewe' yatsat'etsij qi in yijayanija qa nijiweyiju'ƚha iye pa' Intata, t'ifti'ts'ets pekhewe' if'iljetsits pe' judiol qa tisji'jij pa'qu' hami'im. Iyinji'jii pa' Dios week neƚuts.
2 Era piedoso e temente a Deus com toda a sua casa, fazendo muitas esmolas ao povo e orando sempre a Deus.
3 Ewi'ƚ pa'aj pa' neƚuji' jelji' junu' las tres qa i'nji'kii pa'aj ƚotoi itometsaaxijha pa' ewi'ƚ ƚaqa ángel pa' Dios in uyetsji' pakha' i'ni', qa yit'ijets pa'aj: —Cornelio.—
3 Um dia, por volta das três horas da tarde, durante uma visão, esse homem viu claramente um anjo de Deus que se aproximou dele e lhe disse:
4 Pa' Cornelio qa ts'in in yeeƚju' pa'aj qa qi iye in neq'ijiwe'yij, qa yit'ij pa'aj: —¿Ƚekpa' ƚisu'un, Yatsat'axyij?— Pa' ángel qa yit'ijets pa'aj: —Na' Dios t'eku'miju'ƚ kekhewe' iyinheyejei qa yi'sinhetij iye in ƚetis nekhewe' if'iljetsits.
4 — Cornélio! Este, fixando nele os olhos e possuído de temor, perguntou: — O que é, Senhor? E o anjo lhe disse: — As suas orações e as suas esmolas subiram para memória diante de Deus.
5 Ukinii pe'qu' jukhewe' na' witset Jope, qa' nenka'x ha' ewi'ƚ jukhew ƚii Simón qa ƚii iye Pedro.
5 Agora envie mensageiros a Jope e mande chamar Simão, que também é chamado de Pedro.
6 Hane'ej i'nijup hakhap iye Simón iye inqa'met ƚ'ajits naqsi'jju', ke' ƚetsi' metetsju' ha' qi iweli'.—
6 Ele está hospedado com Simão, curtidor, cuja residência está situada à beira-mar.
7 Ma' qa in hats ikik'ui iye pakha' tafaakate'yi'ƚ ángel, pa' Cornelio qa taya'yii pe' wetsjuk pekhewe' ƚeqejkunenhei qa pa' ewi'ƚ oq'opheƚinetsi'l yijayaanija iye pa' Dios i'nji'teje'm pekhewe' les in t'ithayi'yi' pe' ƚetsi'ii.
7 Logo que o anjo que lhe falava se retirou, Cornélio chamou dois dos seus servos e um soldado piedoso dos que estavam a seu serviço
8 Qa in hats week nifelimik'i pa'aj, ma' qa yukinii pa' witset Jope.
8 e, depois de lhes explicar tudo, mandou que fossem a Jope.
9 Qa pakhap neƚukii, pekhewe'en in mexe nekik'i pa'aj pa' wit'ikheyi'j qa hats k'esitsiyu'uiha pa'aj pa' witset Jope, ha' Pedro qa iketspha'm pa'aj pakha' ts'eewe'epji' pe' wititsi' qu' niyin hats natsa'theniyu'ju'ha pa'aj junu'.
9 No dia seguinte, enquanto eles viajavam e já estavam perto da cidade de Jope, Pedro subiu ao terraço, por volta do meio-dia, a fim de orar.
10 Hats iyipkun pa'aj, qa in mexe wanaqsiijkii mente' yijat'ax pa'aj pa' ƚaq, qa namets pa'aj pakha' i'nji'kii ƚotoi hik ƚunye'j qu' nitsowoƚ'axƚe.
10 Estando com fome, quis comer; mas, enquanto lhe preparavam a comida, sobreveio-lhe um êxtase.
11 Qa yi'wen pa'aj na' wa's in qhofij qa pa' ewi'ƚ hik ƚunye'j na'aj qi manta qa te'nilitju' pa'aj, neketsju' ha'ne sehe' wo'nophe'ƚ pe' ikwetju'ƚ (4) ƚekfii,
11 Viu o céu aberto e um objeto como se fosse um grande lençol, que descia do céu e era baixado à terra pelas quatro pontas,
12 qa i'nji'ju' pa' ƚatawe'j pe' ƚunyejeiƚe wetju'ƚ inqa'metets ne'ej ikwetju'ƚ (4) ƚef'iyei, qa q'oiq'oyits qa q'oiq'oq'oyits iye qa junatai iye.
12 contendo todo tipo de quadrúpedes, répteis da terra e aves do céu.
13 Ma' qa yepi'ye' pa' wit'ax in yit'ij pa'aj: —Eniipha'm Pedro qa' anlanju' enewe'en qu' ƚuj.—
13 E ouviu-se uma voz que se dirigia a ele:
14 Qa yeku'ƚ pa'aj ha' Pedro: —Hasu'uj Yatsat'axyij. Nite' hayiits qetuj ekewe'ej'in qe uƚ'ets qa nite' ƚenexkelij iye.—
14 Mas Pedro respondeu: — De modo nenhum, Senhor! Porque nunca comi nada que fosse impuro ou imundo.
15 Qa ewi'ƚij iye, ma' qa hats wetsjuk'ij pa' wit'ax in yit'ij iye: —Pakha' qu' hats nenli'jju' na' Dios, hasu'uj it'ijets qu' uƚ'axe'.—
15 Pela segunda vez, a voz lhe falou:
16 Qa ewi'ƚij iye pa'aj wetshetk'ewi'ƚij pa'aj in yi'wen, ma' qa pa' qi manta qa aje'eƚ wetpiletetspha'm iye na' wa's.
16 Isso aconteceu três vezes, e, em seguida, aquele objeto foi levado de volta para o céu.
17 Ha' Pedro qi in yijamtitaxijupkii pa'n qu' naakjiha pe' yi'wen pa'aj, ma' qa hik pakha'aj qa namets pe' jukhew nukin pa' Cornelio, in hats inaqfaakaniikii pa'aj pe' ƚetsi' pa' Simón ma' qa hats namets pa'aj pa' ƚeqeji'.
17 Enquanto Pedro estava perplexo sobre qual seria o significado da visão, eis que os homens enviados por Cornélio, tendo perguntado pela casa de Simão, pararam junto à porta.
18 Qa taya'yiiji'kii pa'aj, inaqfaakanij qu' hik pekhe'ye' pe' i'wifi pa' Simón qa ƚii iye Pedro.
18 Chamando, perguntaram se ali estava hospedado Simão, que também é chamado de Pedro.
19 Ma' qa ha' Pedro in mexente' yilitaxij in yijamtitaxijupkii pekhewe' yi'wen, qa pa' Espíritu Santo qa yit'ijets pa'aj: —Jeƚ qeku'niiju', wetshetk'ewi'ƚ ne' jukhew wo'eikii.
19 Enquanto Pedro meditava a respeito da visão, o Espírito lhe disse: — Estão aí três homens à sua procura.
20 Eniipha'm, qa' ma'aiju', hasu'uj ef'ululi'ijkii qu' ijayan, qe yakha' he'nukinƚe ei.—
20 Portanto, levante-se, desça e vá com eles, sem hesitar; porque eu os enviei.
21 Ha' Pedro qa iketsju' pa'aj pakha' i'ni' pe' jukhew, qa yit'ij pa'aj: —Yakha' pakha' ƚowo'oƚiikii, ¿ƚek pakha' ta'ƚijupi' qa ƚanami'ƚ metkii?—
21 Então Pedro desceu e disse àqueles homens: — Eu sou a pessoa que vocês estão procurando. O que os traz até aqui?
22 Pekhewe'en qa yeku'ƚ pa'aj: —Ha' Cornelio hikha' ewi'ƚ centurión, hakha'an yatsathen qa yijayaanija iye pa' Dios. Week ene' judiol yisu'un hakha'an. Pa' ewi'ƚ ƚaqa ángel pa' Dios yiyaji'ijets pa'aj qu' ne'niihet ei pe'ye', hats'inha qu' amii ke' ƚetsi' ma' qa' nepiye' hakha'an pa'qu' it'ijets.—
22 Então disseram: — O centurião Cornélio, homem reto e temente a Deus e tendo bom testemunho de toda a nação judaica, foi instruído por um santo anjo a mandar chamar você para a casa dele e ouvir o que você tem a dizer.
23 Ma' qa ha' Pedro qa yuihinteje'mkii pa'aj pekhewe'en qa mexe yiwhini'. Ma' qa neƚukii pa'aj qa niipha'm qa yijayan pa'aj pekhewe'en. Qa uja'x pe' ƚijts'eyek pekhewe' yijayan pa' Jesús tetseti'yi' pa' Jope.
23 Pedro, então, convidando-os a entrar, hospedou-os. No dia seguinte, Pedro se aprontou e foi com eles. Também alguns irmãos dos que moravam em Jope foram com ele.
24 Pakhap iye neƚukii qa hats uiji'teje'm pa'aj pa' Cesarea. Pa' Cornelio hats notki'ik'ui pa'aj, no'thet wetju'ƚ pe' ƚejefets qa pe' ƚejuwaikalija iye.
24 No dia seguinte, Pedro chegou a Cesareia. Cornélio estava esperando por eles, tendo reunido os seus parentes e os amigos mais íntimos.
25 Qa ƚunye'jkii pa'aj ha' Pedro in hats yamets pa'aj pa' ƚetset pa' Cornelio, qa pa' Cornelio qa nekiifik'i pa'aj qu' newetfeli'm qa wonokok'entaxifi ƚef'iyeyiiju' pa' Pedro ma' qa iyintaxets.
25 Quando Pedro estava por entrar, Cornélio foi ao seu encontro e, prostrando-se aos pés dele, o adorou.
26 Qa hakha'ƚe Pedro qa niihinpha'm pa'aj, qa yit'ijets: —Ats'ap'aye', yakha' iye ye'jukhewƚe.—
26 Mas Pedro o levantou, dizendo: — Levante-se, porque eu também sou apenas um homem.
27 Qa mexe tafaakate'yi'ƚ pa'aj pakha'an, qa i'nk'aƚe qa uiteje'm qa yeeƚtax pa'aj in olots pe' jukhew qa efuts iye ewi'ƚ i'nik'uyi' pa'aj.
27 Falando com ele, Pedro entrou, encontrando muitos reunidos ali,
28 Ma' qa yit'ijji'ju' pa'aj: —Ekheweli'ƚ ƚenikfe'li'ƚetsha ene' judiol in nite' ƚenexkeliji'm qu' qapi'ikii pa'qu' jukhewiika'ye' qa qu' nuyifi iye pe'qu' ƚetsi'ye', qa pakha'ƚe Dios qa ts'ethinij qu' hasu'uj hit'ijets pa'qu' ewii'ƚe' jukhewe' qu' uƚ'axe'.
28 a quem se dirigiu, dizendo: — Vocês bem sabem que um judeu está proibido de se juntar a um gentio ou de entrar na casa dele. Mas Deus me mostrou que não devo considerar ninguém impuro ou imundo.
29 Qa hik ta'ƚijupi' in heiniyinhei, qa aje'eƚ henek, ham hit'i'ij. Qa hane'ej qa tsikfeliyu'ets, ¿pa'n ƚii pa' ta'ƚijupi' in ƚ'iyini'ƚyii?—
29 Por isso, uma vez chamado, vim sem vacilar. E agora pergunto: Por que motivo vocês mandaram me chamar?
30 Ma' qa pa' Cornelio qa yeku'ƚ pa'aj, qa yit'ij: —Hats ikwetju'ƚ (4) neƚutsik'i hik i'ni' hane'ej jelji' junu' las tres in k'iyin ene' yitsi'ifi, ma' qa hi'wen ha' ewi'ƚ jukhew ts'ap'ayipji' leppepep he' ƚeqhinatai.
30 Cornélio respondeu: — Faz hoje quatro dias que, mais ou menos por esta hora, às três da tarde, eu estava orando em minha casa. De repente, se apresentou diante de mim um homem vestido com roupas resplandecentes
31 Qa yit'ij yiwets: “Cornelio, aka' iyinheye'j yepi'ye' na' Dios, qa nite' nitapi'ik'i iye in ƚi'fen nekhewe' ham yiwq'axine'.
31 que disse: “Cornélio, a sua oração foi ouvida e as suas esmolas foram lembradas na presença de Deus.
32 Qa hik ta'ƚijupi', ukinii pe'ye' ha' witset Jope, qa nenka'x ha' Simón ƚii iye Pedro. Hakha'an i'wi' ke' ƚetsi'ii hakhap iye Simón inqa'metets ƚ'ajits naqsi'jju' metetsju' ha' qi iweli'.”
32 Envie, pois, alguém a Jope e mande chamar Simão, que também é chamado de Pedro; ele está hospedado na casa de Simão, curtidor, à beira-mar.”
33 Qa hik ta'ƚijupi' in aje'eƚ he'nukin ei ne' jukhew, qa qi'ija in ƚe'wisij in ƚenek. Qa hane'ej qa hats ye'weeki'ƚ in ewi'ƚ ha'ni'ƚik'uyi' pa' Dios, hats'inha qu' hepi'ye'eƚ week pakha' nukin ejmet pa' Yatsat'ax'inij.—
33 Portanto, sem demora, mandei chamá-lo, e você fez muito bem em vir. Agora estamos todos aqui, na presença de Deus, prontos para ouvir tudo o que o Senhor ordenou a você.
34 Ma' qa ha' Pedro qa iyet pa'aj, qa yit'ijji'ju': —Yijaa'ija hane'ej in hats tsikfee'letsha pa' Dios in week ƚeqjunyejeyij ene' jukhew,
34 Então Pedro começou a falar. Ele disse: — Reconheço por verdade que Deus não trata as pessoas com parcialidade;
35 qe week yijat'ij pa'qu' witset'e, pakha' qu' ne'nijiweyiju'ƚ qa yaqsiijkii iye pa' yatsathen, pa' Dios qa t'eku'mi'.
35 pelo contrário, em qualquer nação, aquele que o teme e faz o que é justo lhe é aceitável.
36 Aka' wi'tlijei nukinetsju' pa' Dios enewe' ƚelits pa' Israel'ik'i, qa nifel pa' Dios qu' ƚe'sitsi'iƚ wetju'ƚ ene' jukhew qu' nata'ƚets ha' Jesucristo, hikha' Yatsat'axipji' ene' week.
36 Esta é a palavra que Deus enviou aos filhos de Israel, anunciando-lhes o evangelho da paz, por meio de Jesus Cristo. Este é o Senhor de todos.
37 Ekheweli'ƚ ƚenikfe'li'ƚetsha kakha' ƚunye'jkii ha'ne week sehe' Judea, qa ta'ƚi' in i'nk'a i'nju' hakha' sehe' ei Galilea, in hats ƚ'anu'upji' ka' Juan in wenqimpuujinkii qa nifel iye pa'n ƚunye'j.
37 Vocês sabem o que aconteceu em toda a Judeia, tendo começado na Galileia depois do batismo que João pregou,
38 Ekheweli'ƚ ƚenikfe'li'ƚets pa'n ƚunye'j pa' Dios in yatsi'yipji' ha' Jesús Nazaret ƚeiƚe' pa' Espíritu Santo qa pa' ƚet'unha'x, hik ha'ne yijalkisijkii in yaqsiijkii pa' ƚe'wis qa niƚinju'kii iye hekhewe' ƚeƚinheitaxij pa' inwo'met, qe pa' Dios i'nijupha hakha'an.
38 como Deus ungiu a Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com poder. Jesus andou por toda parte, fazendo o bem e curando todos os oprimidos do diabo, porque Deus estava com ele.
39 Yekheweli'ƚ hi'weni'ƚij week ekewe' wekwek yaqsiiji'kii ha'ne ƚeqe sehe' ene' judiol qa na' Jerusalenii iye. Qa hi'weni'ƚij iye in yilan qa yenji'pha'm ke' ewi'ƚ k'aayaji' (cruz).
39 E nós somos testemunhas de tudo o que ele fez na terra dos judeus e em Jerusalém. Depois eles o mataram, pendurando-o num madeiro.
40 Qa hane'en pa' Dios qa yiƚin iye in yamets wetshetk'ewi'ƚ neƚuts qa yaqsiijkii iye in we'nethinkii,
40 Mas Deus o ressuscitou no terceiro dia e concedeu que fosse manifesto,
41 qa nite' week qu' ne'nethinetskii, qe uja'xƚe yijat'ij hekhewe' hayiits t'eku'miiji'kii pa'aj pa' Dios qu' ni'wen hakha'an, ikji', yekheweli'ƚ in yekufe'eƚijkii hakha'an in hats niyik'uipha'm iye pe' naxju'.
41 não a todo o povo, mas às testemunhas que foram anteriormente escolhidas por Deus, isto é, a nós que comemos e bebemos com ele, depois que ressurgiu dentre os mortos.
42 Qa ts'ukini'ƚij qu' henfeli'ƚi'm ene' jukhew qa efuts iye, qa' hit'iƚijets in hik hakha'ija pakha' yeni' pa' Dios qu' juezsi'ipji' pe' iƚii qa pe' naxju' iye.
42 Jesus nos mandou pregar ao povo e testemunhar que ele foi constituído por Deus como Juiz de vivos e de mortos.
43 Hane'en hik ha'ne yit'ijets pa'aj pe' week profetas'ik'i, qu' kakha'ye' ƚii qu' hik kakha'ye' qu' nata'ƚets qa' weeke' pakha' qu' nite' neqeku'ye' hakha'an qa' netwumhiti'yik'ui pe' ƚewuƚ'ets.—
43 Dele todos os profetas dão testemunho de que, por meio do seu nome, todo o que nele crê recebe remissão dos pecados.
44 Mexe nite' yili'ij pa'aj ha' Pedro in nifel ekewe'en, pa' Espíritu Santo qa namju' pa'aj qa i'nipji' pekhewe' weekji' tek'enets pa'aj ekewe' tefelhitii.
44 Enquanto Pedro falava estas palavras, o Espírito Santo caiu sobre todos os que ouviam a mensagem.
45 Week pa'aj pekhewe' judiol nite' yeqeku' pa' Jesús, hik pekhewe' ƚijts'eyek pa'aj ha' Pedro, qa yitjuƚaxijpha'mkii pa'aj, qe pakha' witqisit Espíritu Santo testi'yij iye pekhewe' nite' judioltax,
45 E os fiéis que eram da circuncisão, que tinham vindo com Pedro, admiraram-se, porque também sobre os gentios foi derramado o dom do Espírito Santo.
46 qe yepi'ye' in iyetju' qa tujtseikal pe' ƚe'lijei qa qi iye in yiwqinhetji' pa' Dios. Ma' qa ha' Pedro qa yit'ij pa'aj:
46 Pois eles os ouviam falando em línguas e engrandecendo a Deus. Então Pedro disse:
47 —¿Me ƚeke' qu' nana'l pakha' qu' nite' niwejini'im enewe'en qu' nempulijijju' in hats testi'yij pa' Espíritu Santo in injunyejeyek?—
47 — Será que alguém poderia recusar a água e impedir que sejam batizados estes que, assim como nós, receberam o Espírito Santo?
48 Ma' qa inaqyaji'ij qu' netenimpulijinijju' aka' ƚiiji' pa' Jesucristo. Pekhewe'en qa mexe iyinijets iye pa'aj ha' Pedro qu' mexe amane' eku'nijup iye pe'qu' uja'xe' neƚutse'.
48 E ordenou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Então lhe pediram que permanecesse com eles por alguns dias.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.