1 Coríntios 14
INTATA ȽE'ȽIJEI (MCA) vs NAA
1 Mowo'oƚiiha qu' qi qu' ineqsu'uni'ƚ, qa lesƚe ƚe'wis qu' isu'uni'ƚha iye pa'qu' neƚisi'ƚij pa' Espíritu Santo. Les in hisu'untax qu' isu'uni'ƚ qu' neƚisi'ƚij qu' enfeli'ƚ ke' Intata ƚe'lijei.
1 Sigam o amor e procurem com zelo os dons espirituais, principalmente o de profetizar.
2 Qe pa'qu' ƚ'aje'ƚi'ij in tujtseikal pe'qu' ƚe'lijeye' iyeti'ƚ pa' Intata qa nite' iyeti'ƚ ene' jukhew, qe ham yepiye'ye' pe'qu' nit'ij. Pe' yit'ij ham nikfe'le'ets qe ta'ƚets pa' Espíritu Santo.
2 Pois quem fala em línguas não fala para as pessoas, mas fala para Deus; ninguém o entende, pois, por meio do Espírito, fala mistérios.
3 Qa pakha'ƚe qu' niyetij ke' wi'tlijei qa iyetik'ui yijat'ij pe'qu' jukhewe', ma' qa yikfelitets qa niihinpha'm pe' ƚaqjamtikineyejeikii, qa yakakƚin qa yi'fen iye pe' ƚatawjets.
3 Mas o que profetiza fala para as pessoas, edificando, exortando e consolando.
4 Pa'qu' ƚ'aje'ƚi'ij in tujtseikaltax pe'qu' ƚe'lijeye' ƚakha'ƚe in weniihinƚepha'm, qa pakha'ƚe qu' nenfel ke' Intata ƚe'lijei qa niihinpha'm pe' yijayan pa' Intata.
4 O que fala em línguas a si mesmo edifica, mas o que profetiza edifica a igreja.
5 Yakha' hisu'untaxija qu' e'weeki'iƚ qu' ƚ'aje'ƚi'ij qu' tujtseikale' pe'qu' e'lijeyi'iƚ, qa lesƚe in ƚe'wiisija qu' enfeli'ƚ ke' Intata ƚe'lijei. Qe pa'qu' nenfel ke' Intata ƚe'lijei les t'anipji' pa'qu' ƚ'aje'ƚi'ij in tujtseikaltax pe'qu' ƚe'lijeye'. Ye'ehe, in na'l yijat'ij na'aj niqat pe'qu' nit'ij hats'inha qu' week nenikfe'lik'iha pekhewe' hats yijayaanija ha' Jesús qa' les net'unitsij pe' ƚatawjets.
5 Eu quero que vocês todos falem em línguas, mas muito mais que profetizem. Pois quem profetiza é superior ao que fala em línguas, a não ser que as interprete, para que a igreja receba edificação.
6 Qa hik ta'ƚijupi' yejefets, jitejeyumtshen qeku'nijupi' ek aka'an. Qu' ƚ'aje'ƚi'ij qu' hit'ij pe'qu' ham nenikfe'le'ets wi'tlijei, ¿ƚekpa' qu' ne'weju'ƚij? Qa qu' henfelƚe pakha' qu' i'nk'aƚe epi'ye'eƚik'i, i'nƚi'i qu' henfel pakha' qu' mente' enikfe'li'iƚets, i'nƚi'i pa'qu' nana'l hatse', i'nƚi'i pa'qu' k'ijatsheniƚij ke' Intata ƚe'lijei, qa weju'ƚij yijat'ij.
6 E, agora, irmãos, se eu for até aí falando em línguas, que proveito vocês terão, se eu não falar por meio de revelação, de conhecimento, de profecia ou de doutrina?
7 Qa hik ƚunyejei iye ne'ej fiƚii in nite' ƚunyejeyiju'ƚ ene' na'l pe' ƚiƚii, axe'm ne'ej foj flauta i'nƚi'i na'aj fiƚik arpa qu' nite' neqet'axi'ik'i pa'qu' ƚ'anye'je' ¿pa'n ƚunye'j qu' jinenikfe'lik'i pa'qu' nijitaxik'i?
7 É assim com instrumentos inanimados, como a flauta ou a harpa, quando emitem sons. Se não emitirem sons bem distintos, como se poderá reconhecer o que se toca na flauta ou na harpa?
8 Qa pe'qu' nawatlan qu' nite' neqet'axi'ik'i pe'qu' ƚofoje', ¿ƚekpa' qu' nanaqsi'j qu' natjanithenijup qu' nawatlan?
8 Pois também se a trombeta der som incerto, quem se preparará para a batalha?
9 Qa hik ejunyejeyi'ƚ in nite' yeqet'etsik'i pe' ƚittaxiƚij in ƚ'iyeti'ƚ, ¿qa ƚekpa' qu' nenikfe'lik'i pa'qu' enqitijineyutaxi'ƚij? Ma' qa hik ƚunye'j na'aj iyeetƚe na'aj i'ni'.
9 Assim também vocês, se com a língua não disserem palavra compreensível, como se entenderá o que é dito? Porque vocês estarão como que falando ao vento.
10 Ha'ne week sehe' ipji' olots pe' witlijeikal qa ham pa'qu' wi'tlijeye' qu' ham nake'ji'.
10 Há, sem dúvida, muitos tipos de vozes no mundo, e nenhuma delas é sem sentido.
11 Qa qu' nite' netsikfe'li'ik'i pa' ikji' pa' yittaxij, ma' qa yakha' qa yetujtseika' qa ƚakha' iye qa tujtseika' iye.
11 Mas, se eu não entender o significado da voz, serei estrangeiro para aquele que fala, e ele será estrangeiro para mim.
12 Hik ta'ƚijupi' ekheweli'ƚ in ƚisu'uni'ƚha pa'qu' e'niya'yi'ƚij qu' neƚisi'ƚij pa' Espíritu Santo, qa' mowo'oƚijiiha ekewe'en pa'qu' les neniihinpha'm pe' ƚatawjets pe' inejefetsipji'.
12 Assim, também vocês, visto que desejam dons espirituais, procurem progredir, para a edificação da igreja.
13 Qa hik ta'ƚijupi' pa'qu' ƚ'aje'ƚi'ij in tujtseikal pe'qu' ƚe'lijeye', qa' niyinijets pa' Intata qu' netisij qu' neniqat pa' ikji'ha pa'qu' nit'ij.
13 Por isso, quem fala em línguas, ore para que as possa interpretar.
14 Qe qu' tujtseikale' pe'qu' hit'ij qu' nek'iyin, yijaataxija qu' niyin pa' yitawe'j qa pakha'ƚe yaqjamtikineye'jkii qa nite' ƚeke' qu' net'ijaifik'i.
14 Porque, se eu orar em línguas, o meu espírito, de fato, ora, mas a minha mente fica infrutífera.
15 ¿Qa pa'n qu' yeqfenye'je' yiwek? Qu' hit'ij pe'qu' ham nenikfe'le'ets wi'tlijei qu' nek'iyin qa les ƚe'wis qu' nek'iyin iye qa' heniqat pe'qu' hit'ij. Qu' hit'ij pe'qu' ham nenikfe'le'ets wi'tlijei qu' heilijtsii qa les ƚe'wis qu' heilijtsii iye qa' heniqat pe'qu' hit'ij.
15 Que farei, então? Vou orar com o espírito, mas também vou orar com a mente; vou cantar com o espírito, mas também vou cantar com a mente.
16 Qe qu' it'ij pe'qu' ham nenikfe'le'ets wi'tlijei qu' iwqinhetji' pa' Intata, ¿qa pa'n qu' ƚeqfenye'ji'ij qu' nit'ij: —Hik kakha' qu' ƚunye'je' (Amén)— pakha' qu' nite' nenikfe'le'ets pe' tujtseikal wi'tlijei qu' it'ij in ƚit'ijetspha'm ƚe'wisij?
16 Se você louvar apenas em espírito, como o não instruído poderá dizer o “amém” depois da oração de agradecimento que você fez? Porque ele não entende o que você diz.
17 Qe in tujtseikal pe' ƚit'ij in ƚit'ijetspha'm ƚe'wisij pa' Intata, ƚe'wisijupi', qa nite'ƚe niihinpha'm pa' ƚatawe'j pakhape'.
17 A sua oração de agradecimento pode ser muito boa, mas o outro não é edificado.
18 Hit'ijetspha'm ƚe'wisij pa' Intata in yakha' les olotsij in ƚ'ajƚi'ij qa hitji'jij ne'ej ham nikfe'le'ets wi'tlijei qa nite' hik ejunyejeyi'ƚ.
18 Dou graças a Deus, porque falo em línguas mais do que todos vocês.
19 Qa les in hisu'un qa jinot'axjiij wetju'ƚ pa' Intata qu' leefi'ik'i (5) pe'qu' hit'ij pe'qu' jinenikfe'lik'i qu' nek'iyet qa nite' qu' hit'ij pe'qu' ham nenikfe'le'ets wi'tlijei, hats'inha qa' ƚe'wis qu' nek'inq'ijatshen, qa nite' ƚunye'jiju'ƚ pe'qu' diez mil (10.000) nametsji' pe'qu' nenittaxij ham nikfe'le'ets wi'tlijei.
19 Contudo, na igreja prefiro falar cinco palavras com o meu entendimento, para instruir os outros, do que falar dez mil palavras em línguas.
20 Yejefets, hasu'uj hik ejunyejeyi'iƚ ne'ej omehets in ƚijamti'iƚkii. Ye'ehe, hik ejunyejeyi'iƚ ne'ej i'nk'a teƚuifik'i omehets nite' nikfe'liikii pa'qu' uƚ'axe', qa hikƚe ejunyejeyi'iƚ ne'ej ajtei pa'qu' aqjamtikineyejeyi'iƚkii.
20 Irmãos, não sejam meninos no entendimento. Quanto à maldade, sim, sejam crianças; mas, quanto ao entendimento, sejam pessoas maduras.
21 Ke' we'nika'ajji' Intata ƚe'lijei yit'ij: —Ha'nijji' hatse' pe' jukhew tujtseika' ƚe'lijenyejei qa ha'nijji' iye hatse' pa'qu' ƚeji'ye' pakha' tujtseika' ta'ƚji' qu' nek'iyetik'ui ha'ne witset, qa ƚunye'j ji'ij qu' nite' netk'ene' yiwets.—(Is 28:11) Hik aka' yit'ij pa'aj ha' Yatsat'ax'inij.
21 Na lei está escrito: “Falarei a este povo por meio de homens de outras línguas e por meio de lábios de outros povos, e nem assim me ouvirão, diz o Senhor.”
22 Ma' qa hik ta'ƚijupi', in na'l na'aj iyetij pekhewe' ham nikfe'lets wi'tlijei, nite' t'ejuyets pe' tek'enets ha' Jesús, qe t'ejuyets yijat'ij pe' nite' tek'enets ha' Jesús qe qa' jutsiqetsi'im in na'l pa' ƚantanithenkeye'j hatse'. Qa kekhewe'ƚe Intata ƚe'lijei in tefelhitii, qa nite' t'ejuyetsek pe' nite' tek'enets ha' Jesús, qe t'ejuyets yijat'ij pe' tek'enets ha' Jesús qe qa' jutsiqetsi'im in yi'fen pa' Intata.
22 Portanto, as línguas constituem um sinal não para os que creem, mas para os que não creem; a profecia, no entanto, não é para os que não creem, e sim para os que creem.
23 Jit'enqeku'ni' ek qu' e'weeki'iƚ qu' onot'axi'ƚij wetju'ƚ in hats ƚ'ek'eeni'ƚetsha ha' Jesús, qu' week ƚ'aje'ƚi'ij qu' iyeti'ƚij pekhewe' ham nikfe'lets wi'tlijei, qa qu' nente'nuyi'ƚ ewetsji' pe'qu' nite' nenikfe'le'ets aka'an i'nƚi'i pe'qu' nite' nijayane' ha' Jesús, ¿me nite' yit'iƚij ewets qu'nte' eik'une'yi'iƚ wetju'ƚ?
23 Assim, se toda a igreja se reunir no mesmo lugar e todos se puserem a falar em línguas, no caso de entrarem pessoas não instruídas ou não crentes, será que não vão dizer que vocês estão loucos?
24 Qa qu' week enfeli'ƚ ke' Intata ƚe'lijei, ma' qa qu' nente'nuyi'ƚ ewetsji' pa'qu' nite' netk'ene'ets ha' Jesús i'nƚi'i pa'qu' nite' nenikfe'le'ets aka'an, ma' qa' week nepi'ye'eƚ, qa' nenikfe'lƚetets in qi pa' ƚewuƚ'ax qa' nenikfe'lets iye in tatanithenheti'yij hatse' pe' ƚewuƚ'ets.
24 Porém, se todos profetizarem, e entrar ali um não crente ou não instruído, ele será convencido por todos e julgado por todos.
25 Qa' noksi'wen iye in uƚ'ets pe' hamtax nikfe'le'ets ƚeq'inyejeikii uƚ'ets. Ma' qa' nototjoijo' qa' qi qu' niyinii pa' Intata, ma' qa nit'ij: —Yijaa'ija in i'niƚ'etji'ju' pa' Dios.—
25 Os segredos que ele tem no coração se tornarão manifestos, e, assim, prostrando-se com o rosto em terra, adorará a Deus, testemunhando que Deus está, de fato, no meio de vocês.
26 ¿Qa pa'n qu' ji'nt'ukinji' in t'ejuyets week ekewe'en yejefets? Qu' onot'axi'ƚij wetju'ƚ pa' Intata i'nƚi'i qu' nana'l pa'qu' netlijtsii, pa'qu' nenfel ke' Intata ƚe'lijei, pa'qu' nenfel pa'qu' nikfelitets pa' Intata, pa'qu' ƚ'aje'ƚeji'ij qu' tujtseikale' pe'qu' ƚe'lijeye', qa pa'qu' neniqat pe' tujtseikal. Qa lesƚe ƚe'wis qu' weeke' ekewe'en qu' net'ejuyets qu' neniihinpha'm pe' ƚatawjets pe' inejefetsipji'.
26 Que fazer, então, irmãos? Quando vocês se reúnem, um tem um salmo, outro tem um ensino, este traz uma revelação, aquele fala em línguas, e ainda outro faz a interpretação. Que tudo seja feito para edificação.
27 Qu' nana'l pa'qu' ƚ'aje'ƚeji'ij qu' tujtseikale' pe'qu' ƚe'lijeye' i'nƚi'i qu' wetsjuk'e i'nƚi'i wetshetk'ewi'ƚe' qa' hats uja'xe'ƚe, qa hasu'ujƚe week niyetju', ewii'ƚeji'ij pa'qu' niyetji'ij, qa week ewiƚei nana'l pe'qu' neniqat.
27 No caso de alguém falar em línguas, que não sejam mais do que dois ou, quando muito, três, e isto sucessivamente, e haja alguém que interprete.
28 Qa qu' hame'ƚe pe'qu' neniqat, qa' hasu'uj niyetju' pe' witlijtsitjiiyifi. Ƚatawjetsƚeji' qu' naqsiijkii aka'an qa pa' Intata qa hats yepi'ye'.
28 Mas, não havendo quem interprete, fique calado na igreja, falando consigo mesmo e com Deus.
29 Qa qu' nana'l pe'qu' nenfel ke' Intata ƚe'lijei, qa' wetsjuk'eƚe i'nƚi'i qu' wetshetk'ewi'ƚe' qa pekhewepƚe qa' nejeƚik'ui pe'qu' nenfel pekhewe'en.
29 Tratando-se de profetas, falem apenas dois ou três, e os outros julguem.
30 Qa qu' nana'l pekhewe' i'nju'kii pa'qu' nana'li'm pa'qu' neneqfelinheyu'uj ta'ƚets pa' Intata qa nili eku'nij pakha' qu' mexe niyettax qa niwejin eku'nij qu' niyet pakha'an.
30 Se, porém, vier uma revelação a alguém que esteja sentado, cale-se o primeiro.
31 Qe week ekheweli'ƚ ƚeke' qu' enfeli'ƚ ke' Intata ƚe'lijei qu' ewii'ƚeji'ij pa'qu' nenfel hats'inha qa' week qu' nenikfe'lets eke' wi'tlijei qa qu' t'unitsi'ij iye pe' ƚatawjets.
31 Porque todos poderão profetizar, um após outro, para que todos aprendam e sejam consolados.
32 Pekhewe' nifel ke' Intata ƚe'lijei, ƚekhewelƚe in wetjeƚƚi'ik'ui qu' nenfel.
32 Os espíritos dos profetas estão sujeitos aos próprios profetas,
33 Qe pa' Intata nite' Dios pa' nite' yeqet'axkii, qe Dios yijat'ij pa' wit'ikesimeya'xƚekii in ƚunyejeyek he' week ƚe'lijtsitjiyits he' yijayan pa' Intata.
33 porque Deus não é Deus de confusão, e sim de paz. Como em todas as igrejas dos santos,
34 Ne' efuts hasu'uj net'ewui in mexe not'axij wetju'ƚ pa' Intata qe nite' ƚenexke'ej qu' niyet. Netk'en yijat'ij in ƚ'anye'jek ke' Intata ƚe'lijei.
34 que as mulheres se conservem caladas nas igrejas, porque não lhes é permitido falar; mas estejam submissas, como também a lei o determina.
35 Pe'qu' efuye' qu' nenikfe'liyu'ets pa'qu' nepiye'ek'i in not'axij wetju'ƚ pa' Intata, qa' nanfaakanij pa'qu' ƚewhe'ye'ye' qu' namii pe'qu' ƚetsi'ye', qe yeqwepin pe'qu' efuye' qu' niyetji'ju' pe'qu' nonot'axij wetju'ƚ pa' Intata.
35 Se, porém, querem aprender alguma coisa, perguntem em casa ao seu próprio marido; porque para a mulher é vergonhoso falar na igreja.
36 ¿Me ekheweli'ƚ Corinto ƚeiƚets qu' nata'ƚi'ƚ etji'ju' ke' Intata ƚe'lijei? ¿Ye' me u'ja'xƚi'iƚ qu' esti'yi'ƚij?
36 Por acaso a palavra de Deus se originou no meio de vocês? Ou será que ela veio exclusivamente para vocês?
37 Qu' nana'l pa'qu' numti ƚakha' qu' nenfel ke' Intata ƚe'lijei, i'nƚi'i pa'qu' numti qu' nana'l pa'qu' netisij pa' Espíritu Santo, qa' les ƚe'wis qu' nenikfelitetsha ekewe' he'nq'ika'aƚij ei in ta'ƚets in yisu'un ha' Yatsat'ax'inij.
37 Se alguém se considera profeta ou espiritual, reconheça que é mandamento do Senhor o que estou escrevendo para vocês.
38 Qu' nana'lƚe pa'qu' nite' numtiye' aka'an, ma' qa' iwejinƚi'iƚ, hasu'uj ek'eni'ƚets.
38 E, se alguém o ignorar, será ignorado.
39 Hik ta'ƚijupi' yejefetsipji', isu'uni'ƚ qu' enfeli'ƚi'm pekhewepe' ke' ƚe'lijei pa' Intata, qa hasu'uj qu' aq'ayini'ƚij pe' ƚ'ajƚi'ij in tujtseikal pe' ƚe'lijei.
39 Portanto, meus irmãos, procurem com zelo o dom de profetizar e não proíbam que se fale em línguas.
40 Qa lesƚe ƚe'wis qu' aqsiiji'ƚju'ha in ƚonot'axiƚij wetju'ƚ pa' Intata. Hasu'uj qu' pekhele'ji'kii nite' yeqet'axkii.
40 Tudo, porém, seja feito com decência e ordem.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.