Romanos 3
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Na lek riong aken i nunganga, na ava thomu o ri ve, “Judare o mukal nge areko or ini Judare avele vava, e? Na Judare ole vothung ako nge toko ini peti isnga, aro i opoal or vava, e?”
1 Jew orot inamamatar boro Ufun Sabuw inanatabirih? Naatu a’ar kanabin hina’a’afuw ana gewasin i boro men tomar inab?
2 O, na o mukal na ole opoaling pulua i voth. Tho ri tel vene a mukaling: God i sung isivenga ile riong nunganga a or nge, mo aro o watu i mo o theal senu i.
2 Ef tata’ane etei i gewasih, wantoro’ot God ana tur i Jew sabuw hitutumih hitih.
3 Na aro ve pelie a or nge olemio nge na o panes i avele, aro vava? O mothong tova lomumu ve, ole vothung aken i oma a God mo i pasulungal ile riong ako i kin tomo i nge or nomenga.
3 Baise sabuw afa men hibitumitum isan, kwanotanot God ana omatanen isan boro men nabosunusunub?
4 Avele ako. Aveto aro ve toko alavusnga ake ru a ulue o velpol ini toko le apaltetonga, God kene aro i panes vengveng ile riong nunganga aken. Na i ranga ve ini a God ile erere ako i ri nge ve:
4 En anababatun! God ana tur i mar etei turobe, baise sabuw i baifuwenayah. Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum,
5 Na aro ve tokokoere o avrum pel nge them Judare lemem vothung kerenga tomo nge a God ile vothung vengvenga, akennga lemem vothung kerenga i pathengal tokokoere ako God i vengveng, ma aro them ria ol uneke? Na i vava, aro them ri ve God i vengveng avele nge ako ilemi klingtun them Judare? (Lek riong aken i ranga ve ini toko ulue angare ole.)
5 Baise it ata sinaf kakafihimaim God ana sinaf gewasin bebeyan natit sabuw hina’i’itin ana veya, it boro mi’itube tanao? God baifuwenamaim yan so’ar baimakiy ebitit? it i anababatun taikoko’aw tao kwanekwan.
6 Avele ako! Aro them ri venen aken avele. Aro ve i venen aken, God i pavurvur avele ako aro i paomelal tokokoere ake ru a ulue nge ole vothung kerenga.
6 Nati tur i men turobe tao’omih, anayabin sinaf nati na’atube nama’am, God boro mi’itube tafaram ana sabuw nibatiyih?
7 Na ava toko Juda e aro i ri ve, “Lek vothung kerenga i pathengalpot a God ile vothung vengvenga mo i nine, mako tokokoere o papomnga i. Na i vova ako God aro i paomelal tho ranga ve ako tho oma vothung kerenga, e? Eneke lek vothung kerenga aken i pavelpol iriseanga.”
7 Orot babin ta boro nagam nao, “Ayu i men bosunusunubayan, baise au bowabowamaim turobe God nowan tit irerereb sabuw hi’itin God hifai tebobora’ara’ah, aisim God ayu kakafu rouw eo ekukusairu?”
8 Na aro ve toko aken ile riong aken i nunganga, i pavurvur ako aro o ri ve, “Aro te oma vothung kerenga mo aro vothung sivenga i velpol a i nge.” Na areko o ri venen aken, o pavurvur nge a God ile paomelaling ako aro i sungu i a or nge. Aveto toko pelie o ri ve na o ri tangatun nge tho ve, “I re aken, aken ini a Pol ile riong.”
8 Naatu iban boro kwanao maiye, kakafin tanasinaf, saise sinaf gewasin boro ine natit. Sabuw afa ayu iti na’atube o hirouw higam tiu’uwu, God nati sabuw boro baimakiy nitih.
9 Na i vava, them Judare, them sivenga nge areko or ini Judare avele, a God itheki? Avele! Eneke tho pathengal thomu nge lale ako ve, Judare tomo mun nge areko or ini Judare avele, or alavusnga o voth a vothung kerenga lemi.
9 Iti sawar ana an i abisa? It Jew ata gewasin i ra’at Eteni Sabuw tanatabirih? En anababatun! Jew sabuw naatu Eteni Sabuw etei i bowabow kakafin ana fair babanamaim tama’am.
10 Na i ranga ve ako God ile erere i ri nge ve,
10 Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum,
11 Na toko e avele ile mire i vengveng,
11 Men yait ta ana not rerekabin,
12 Na toko alavusnga o lel okime nge a God,
12 Etei hitatabir kouh God hitin,
13 Na riong ako i espot a owo me
13 Sikah dub i tahahab sabuw tetotonan,
14 Na owo i vual nge voltitetong
14 “Awah i orarafen awan karatan naatu tenakuyakuy.”
15 Na opisleonga olemi inga ako nge toko so rinnga.
15 “Iti sabuw umah i rara awan karatan.
16 Na pen elonga ako o es nge,
16 Menamaim tenan ma kakaf naatu gurugurusen mar etei imaim emamatar,
17 Na olemi mire nge tokokoere opamensenunga avele. Aisaia 59:7-8
17 Naatu tufuwamaim ma ana ef i men hiso’ob.
18 Na mimiong ako nge a God ingeipnga
18 Naatu God matanamaim men kafa’imo tibibiruw.”
19 Na lemir mire nge ako, ur kathnga ako God ile torong i ri nge, kene them Judare them voth a lemi, eneke God i sungu i a them nge lale. Na i sungu i a them nge mo aro toko e avele i pavurvur aro i kelelal ve, “Tho oma vothung kerenga e avele.” Na i sung mun i mo aro toko alavusnga ake ru a ulue aro o voth a ile paomelaling lemi.
19 Imih it ata so’obamaim ofafar hikikirum i sabuw iyab ofafar babanamaim tema’am isah, saise awah etei nabofafaren, naatu tafaram wanawanan sabuw etei nabow nan God ana baibatiyenamaim hinatit.
20 Eneke toko e avele i pavurvur aro i velpol ini toko vengvenga a God itheki nge patorong panesnga, ave patorong ile omaing ve aro i pathengal it ve, ler vothung i kerenga.
20 Isan imih God boro men sabuw ofafar tebobosiyasiyar imaim hai ef mutufurin narouw nabowamih, ofafar i orot babin ana bowabow kakafin botait ebirerereb.
21 Aveto ponange, God i parong pat sovengalo relnga e ako aro te velpol ini toko vengvenga a itheki, na ini a Moses ile patorong panesnga avele, ini sovengalo ako Moses ile patorong tomo nge a God ile riong elngare o ri nge nomenga.
21 Baise boun God sabuw yamutufurih isan ana ef i boubun botawiy. Moses naatu dinab oro’orot nati isan i ofafaramaim hio’orereb tanowar, men ofafar tanabi’ufununimaim nabuwitamih.
22 Na sovengalo aken i vene: Tokokoere o velpol ini toko vengvengare a God itheki nge ole lemioong inga nge a Jisas Krais. Na toko alavusnga ako olemio nge a Krais aro o velpol ini toko vengvengare venen aken, eneke toko alavusnga o vur e pel inga a God itheki,
22 It yamutufuren boubun Godane enan i sabuw iyab Jesu Keriso tibitumitum imaim enan, naatu God matanamaim it etei ata’itinin i men tata’amih.
23 eneke it alavusnga te oma vothung kerenga, mako te pavurvur nge a God ile paatealing sivenga ako i paateal i a it nge, kene avele.
23 Anayabin sabuw etei bowabow kakafin hisinaf naatu God ana gewasin bain isan umah kabom.
24 Aveto God i themosal it, na i ol werer it nge a Krais Jisas ile rinong, make te velpol ini toko vengvengare a itheki, na i pavurvur aro te olal i a i nge avele.
24 Baise manaw kabeber God ana siwar na’atube Jesu Keriso wanawananamaim na it ata kakafihine tubunit botaitit tatit.
25 Na God i pakeu a Jisas mo o so rin i alamimminga a pulua otheki. Na nge ile rinong aken, i pavurvur ako aro God ilemi simikal tokokoere ole vothung kerenga, tova ve olemio nge ile rinong aken. Na nge ile omaing aken God i pathengal tokokoere ako ve, ile vothung i vengveng ako nomenga i olal virial tokokoere nge ole vothung kerenga avele, eneke i punapo inga i pavurvur ako aro Krais i el ole vothung olalnga nge ile rinong.
25 Bowabow kakafin notawiyen isan God Keriso biyan siboromih yai, ana rara suwa re saise baitumatumamaim tanan biyan tanatit. Sawar iti na’atube sinaf saise bebeyan ti’obaiyit i ana ef i mutufurin. Anayabin I ana yatenub kakafiyin imaim bowabow kakafih marasika tasisinaf isubun rabon.
26 Na i oma venen aken mo aro i pathengal ako ve, ini a God vengvenga, na ile vothung i vengveng mun ako ponange i apet toko ini toko vengvenga tova ilemio nge a Jisas.
26 Naatu iti boun it ata veya’amaim i turobe ebi’obaiyit i ana ef mutufurin. Imih i karam sabuw iyab Jesu tibitumitum boro nafufunih gewas nayamutufurih.
27 Na riong aken i nunganga, mako i vava? I pavurvur aro te paesa sivenger nge ako te velpol ini toko vengvengare a God itheki? Avele, eneke te velpol ini toko vengvengare a God itheki nge ler vothung avele, ini inga nge ler lemioong inga.
27 Isan imih it boro abisa isan tanaora’ara’at? Ofafar tabobosiyasiyar isan tarara’at? En anababatun! Baise baitumatum isan i tarara’at.
28 Make lemir mire ako toko i velpol ini toko vengvenga a God itheki nge ile lemioong, na nge a Moses ile patorong panesnga avele.
28 Anayabin sabuw iyab tibitumatum i hai ef mutufurin rouw ebowabow men ofafaramih.
29 Na i vava, God ini Judare oenga ole? Avele, ini areko or ini Judare avele ole God mun.
29 Imih kwanotanot God i Jew sabuw akisih hai God? Ai kwanotanot Ufun Sabuw auman hai God? Baise anao kwananowar, iti God i Ufun Sabuw auman hai God.
30 Eneke God omole inga i voth. Na areko o is ole aro o velpol ini toko vengvengare a God itheki nge ole lemioong inga nge a Jisas, na i vene mun nge areko o is ole avele, o velpol mun ini toko vengvengare a God itheki nge ole lemioong inga nge a Jisas.
30 Kwanaso’ob God i ta’imon men rou’ab, imih sabuw iyab hai ar kanabih hi’afuw o men hi’afuw etei i baitumatum ta’imonamaim hiyawas.
31 Na aro ve te velpol ini toko vengvengare a God itheki nge ler lemioong inga, i vava, i pavurvur ako aro te mothongpot a God ile torong panesnga? Avele, eneke te paengeng ile torong aken nge ako te panes i nge ler lemioong.
31 Kwanotanot iti baitumatumamaim aki ofafar abobosa’ir? En anababatun, aki i ofafar aiwa’an tit ana efan bai ebirerereb.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.