Romanos 11
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Na i venen aken, na i vava? Aro lemir ve God ikime lelalpot selele ile tokokoe Israelre? Avele ako! Eneke sivengek, tho ini mun i toko Israel, na tho ini mun i a Abraham itevinga, na tho ini a Benjamin ile net.
1 Ayu kwa abibatiyi: Kwanotanot Israel sabuw God kwahirih? Aiyabin! Ayu i Israel orot, Abraham ana rara’ane atufuw naatu au durun i Benjamin.
2 Na nomenga God i ateal Israelre mo aro o velpol ini ile tokokoere, na ikime lelalpot or avele. Na riong ake i nunganga, eneke ava lomumu mire senu nge a Elaija ia tenesing ako i voth a God ile erere lemi nge, na i vene: Elaija ikei ot a God ako nge Israelre, na i ri pompom ve,
2 God ana sabuw marasika nowanamih rurubinih men kwahirihimih. Buk wanawanan efan ta’amaim Elijah Israel sabuw isah gam God iu kwanotanot?
3 “Toko Pomnga,
3 “Regah ifefeyan eo, “Regah a dinab orot etei hirouw himorob sawar, naatu a sibor hai gemogem i etei hikwayam hihururuw hire, ayu akisu’umo kutatabuw ama’am. Naatu boun i tesisinaftobon ayu hinarabu ana morobomih.”
4 Na Elaija i ri vene, aveto God i olal i a i nge vava, e? God i ri ve,
4 Baise God Elijah iya’afut eo, “Ayu au bai’ufununayah sabuw etei seven thousand iyab Baal men hikwakwafir i tema’am.”
5 Na i vene mun ponange, oa pelie rongan o voth ako God i ateal or nge ile themosaling mo ini ile.
5 Ef i nati ta’imon boun emamatar. Sabuw matanta’amo iyab God ana manaw ana kabeberamaim rurubinih i tema’am.
6 Na aro ve i ateal inga or nge ile themosaling, aken ilemi i voth nge ole omaing ako o oma i, kene avele. Na aro ve i ateal or nge ole omaing aken, aken aro ile themosaling kene ini sungong nunganga avele.
6 I ana roubinen i manaw kabeber tafanamaim bat esisinaf. Men sabuw hai bowabowamaim. Anayabin God ana roubinen sabuw hai bowabowamaim na’itin narurubiniyih na’at, nati manaw kabeber i yabin en.
7 Maken aro te ri ol vava ol? Na i vene: Israelre o betet rin ve aro o velpol ini toko vengvengare a God itheki, mako o engeng nge a Moses ile patorong panesnga, aveto ur ako o betet rin nge elnga, kene o elo i avele, ini inga oa pelie ako God i ateal or ve aro olemio nge ile sungong, na oa pulua God i palemi rit olemi mo olemio nge ile sungong aken avele, mako o el vet ol i avele.
7 Ana itinin nati isan, Israel sabuw abisa isan hinot hinunuwet men hitita’urimih, baise sabuw matan ta God rurubinihiwat hinunuwih hitita’ur. Sabuw turin God ea’afih tainih gogor naatu dogoroh fokar.
8 Na i ranga ve ako God ile erere i ri nge ako i ri vene:
8 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
9 Na Israelre o rivenga Moses ile patorong panesnga i ranga ve ini oa aning ako aro i sung mimiong a or nge. Mako nepes a Devit i nong nge a God vene:
9 Naatu David eo na’atube,
10 Naro ong oma mun otheki
10 Matah kubofafar, saise men hinanuw,
11 Na i venen aken na i vava mun ako? Aro lemir ve Israelre o matu selele nge a God ipanesnga mo aro o pavurvur ol nge mitaing avele, e? Avele ako! Aveto ole matuong aken i thep so nge areko or ini Judare avele mo i pavurvur ako aro God i pamimi or. Na God i oma venen aken mo i pavurpol Israelre olemi mo o theseal nge ile sungong ako i sungu i a or nge.
11 Abibatiy maiye. Israel sabuw ah rusukun hire’er boro na’atuka hina’in? En anababatun! Baise boro hinamisir maiye. Anayabin i hai ra’iyemaim ef botawiy yawas gewasin na Ufun Sabuw hibai, isan imih Israel sabuw isah tibibobowen.
12 Na i nunganga ako toko alavusnga ake ru a ulue, o el a God ile sungong sivenga aken, eneke Israelre o lel okime nge a Krais. Na areko or ini Judare avele o el mun a God ile sungong sivenga aken, eneke Israelre olemio nge a Krais avele. Na aro ve ole matuong aken i pavelpol sungong venen aken, sungong ako it alavusnga aro te el i, aro i aolo leltun sungong aken tova toko Israel alavusnga o meno nge menong le sivengaing ako God i ateal i a or nge.
12 Jew sabuw hai kakafihimaim baigegewasin gagamin tit tafaram etei ebaib. Naatu i ayubih ana kasiyomaim Ufun Sabuw baigegewasin gagamin na’in suware tebaib. Imih Israel sabuw moumurih na’in hinarur ana veya baigegewasin i boro gagamin na’in hinab.
13 Naro tho sung riong a thomu nge ako ini Judare avele. Na tho kene tho ini a God ile pakeke ako i pake tho mo tho panongpol nge areko or ini Judare avele. Na tho magon rintet nge lek omaing ake, ako God i sungu i a tho nge.
13 Boun i kwa Ufun Sabuw isa ao. Ayu iti na’atube kwa Ufun Sabuw a tur abarayan ana ma’am, ayu iti bowabow wanawananamaim boro anasinaftobon anabow gewas.
14 Eneke tho sis ve aro lek omaing aken, aro i pavurpol lekngare olemi mo o theseal nge ur sivenga ako God i oma i a thomu nge. Na nge vothung aken tho sis ve, God aro pamimi oa pelie.
14 Saise imaim anotanot au sabuw Jew hita’it ra’ahu hinanugigir ibo hinan yawas hinab.
15 Na nge ako God i lel ikime nge Israelre, aken i thep so nge toko alavusnga ake ru a ulue, mo olemi omole tomo nge a God. Aveto nge ako God aro i el werer Israelre mo o men senu werer tomo nge i, aken i sivenga rintet nge toko alavusnga na i ranga ve ako toko ako i mimi werera nge rinong.
15 Anayabin Jew sabuw kouh God hibitinimaim, tafaram wanawanan sabuw God ana rakit hima’am botabirih hina bairi hitounuw. Imih God sabuw bairi tibitounuw ana veya, ana itinin i sabuw murumurubih bow na yawas ebitih maiye na’atube.
16 Na Israelre otevinga ini a Abraham, na ini toko riringa a God theki, na i kene i ranga ve ini won riripi ako i sivenga, na aro ve won riripi aken i sivenga, imenini munre aro o sivenga mun, aken i mirenga ve, Abraham ititeviere aro o velpol ini toko riringa a God itheki.
16 Rafiy kafuf imasib reban sibor kuyayara’ah, kafuf tutufin etei i kakafiyin matar, naatu ai wairoron turin God ana sibor inabitin na’at, famefamen auman i nowan himatar.
17 Aveto won menini pelie aken, God i tokorpot ir, na i ela thomu ako o ranga ve ini won oliv menini ako ini kleng mimi anga, na i oteto thomu a oliv meninire ako rongan o voth oa wop, mo aro o plo tomo e pel. Na ponange ol ake thomu o el mun ur sivesivengare ako God i kin ile riong tomo nge a Abraham nge.
17 Kwa Ufun Sabuw a’itinin i kutor olive famefamen na’atube. Baise hi’afuw umatanum olive famenamaim hituwituw hikuboubunih hiyen, imih boun kwa i Jew sabuw hai yasisir turin kwabai kwabiyasisir.
18 Na o mothong tova omu e i papomnga isivenga nge won menini ako God i tokorpot or lale. Na aro ve lomum i venen aken, i sivenga ako aro lomum rum senu tel a mukaling ve: Sivengom wong sung thei a won riripi aken avele, aveto won riripi aken i sung thei a ong nge.
18 Isan imih sabuw nati ai famehibe hi’afuw hire’ere men kwananuw furuwih kwani’o’orotomih. Anayabin kwa i ai famefamen, naatu ai famen ana fair i ai anane ana fair ebaib.
19 Na ava omu e aro i ria tho ve, “God i tokorpot won menini pelie mo aro tho el omei.”
19 Kwa boro iti na’atube kwanao, “Ai famen hi’afuw hisaroun, imih ayu boro i ana efanin anab hinitutuwu.”
20 Aken i nunganga, aveto God i tokorpot oa pelie, eneke olemio nge a Krais avele, na wong rongan ong mit, eneke lomumo nge a Krais. Na mothong tova papomnga sivengom, aveto i sivenga ako aro ong ngeip nge aken.
20 Nati i turobe. Nati sabuw ai famehibe hi’afuw hibisaroun, anayabin men hitumatum, kwa i kwaitumatum imih kwana hai efan kwabai. Baise nati isan men kwanio’oro’ot.
21 Eneke aro ve God i mothongal nge Israelre opaomelalnga avele, ako o ranga ve ini won aken menini nunganga, aken aro i mothongal nge paomelalngom mun avele.
21 Anayabin Jew sabuw i ai famen anababatun men yawananih, baise e’afuw isaroun, imih kwa auman boro men nayawanan nihamiy kwanama’amih.
22 Na riong areken i nunganga, mako tho sis ve aro lomumu rum senu tel ako ve, God kene i oma senu nge tokokoere, na i sung mun paomelaling a or nge. I paomelal areko o oma vothung kerenga lale, aveto i oma senu nge thomu tova ve omu omole omole rongan o voth a ile themosaling lemi. Aro vene mo aro i tokorpot mun thomu a won kin aken nge.
22 Imih God ana kabeber naatu ana yaso’ar hairi kwana’itin. Sabuw iyab kakafin sinafuyah God nati sabuw isah i yan esoso’ar, baise kwa isa i ekakabeber. Naatu i ana kabeberamaim kwanama’am na’at i mar etei ana gewasin kwanama. Baise men imaim kwanama’am kwa i boro na’afuw nabosairi kwanatit.
23 Na won menini areko i tokorpot or nomenga, aro ve o mothong ole lemi ritong na olemio ol nge a Krais, God aro i otet werero mun or a won aken nge, eneke i pavurvur nge ur aken omanga.
23 Sabuw nati hinamatabir maiye hinabusuruf God hinabitumitum, boro nabow hai efanamaim naya. Anayabin God ana fair ema’am karam boro nasinaf.
24 Na God i pavurvur nge ur aken omanga, eneke i soropot thomu nge oliv kin ako ini kleng mimi anga, na i oteto thomu nge oliv kin sivenga ako ini rebo anga ako ini kinngomu vengvenga avele, na aken i klipalaltun, aveto aro ve God i pavurvur nge ur aken omanga, i semel ako aro i ela oliv kin aken imeninire mo i otet werero mun or a osivenga omei.
24 Kwa Ufun Sabuw, kwa i kaiyar olive famen na’atube kwama’am hi’afuw kwana umatanum olive famenamih hitutuwi. Naatu Jew sabuw i umatanum olive na’atube. Isan imih God karam ai famefamen anababatun hitagagagir ti’inu’in boro nabow nitutuwen maiye.
25 Na titeikre, tho sis ve aro lomumu mire senu nge riong inkinenga omole e ako God i patheng pat i a them nge lale, aro vene mo thomu o paroro sivengomu. Na i vene: Toko Israel pulua ole lemi ritong aken kene aro i voth inga, i pavurvur ako la areko or ini Judare avele, olemio nge a Krais i pavurvur nge oa titaling ako God i ateal i a or nge.
25 Ayu akokok iti tur ana kirikirifot i kwanaso’ob gewas, saise men kwa akis not wairafih kwanarouw kwana’omih. Israel sabuw afa dogoroh i fokar, imih boro nati na’atube hinama nanan Ufun Sabuw runamih hio ana fofonin hinan hinarun.
26 Lamo God aro i pamimi toko Israel alavusnga, naro i vene ako God ile erere i ri nge ako i ri vene:
26 Ef iti na’atube namatar saise Israel sabuw etei boro niyawasih, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo.
27 Na lek riong kinnga tomo nge or kene i vene:
27 “Naatu
28 Na Israelre o lel okime nge a Krais ia Panongpolong Sivenga, mako o velpol ini a God ile ngarangre, aveto ole vothung aken i thep so nge thomu areko ini Judare avele mo aro God i oma senu nge thomu. Aveto Israelre rongan or ini a God ile tokokoere ako ia sagu or, eneke nomenga i ateal or na i kin ile riong tomo nge otitevie nomengangare.
28 Israel sabuw hina God ana rakit na’atube himatar, saise Tur Gewasin kwa Ufun Sabuw isa tan. Baise Israel i God ana rourubinen sabuw, imih God ebiyabuwih anayabin uwahinah oro’orot wabih gagamin.
29 Na riong aken i nunganga, eneke God i el werer ile sungongre avele, na i eksing ilemi nge areko i ateal or, kene avele.
29 God men kafa’imo siwar bitih umahimaim bosair naatu ana sabuw rurubinih isah nuhin burumih.
30 Na thomu, nomenga kene thomu o avsa a God ile riong, aveto ponange thomu o voth ol a God ile themosaling lemi, eneke Israelre o avsa a God ile riong na thomu o el omei.
30 Baise kwa Ufun Sabuw marasika God fanan kwasair, baise boun ana kabeber i’obaiyi kwa’i’itin, anayabin Israel sabuw fanan hisair.
31 Make ponange or mun ini a God ile riong avsangare, ranga ve ini mun i thomu nomenga, na i velpol venen aken mo aro God i sung werer mun ile themosaling a or nge, nge sovengalo mun ako i sung i a thomu nge lale.
31 Naatu ef i ta’imon, kabeber nati kwakwabaib i boun Jews sabuw auman God i’obaiyih ti’i’itin.
32 I nunganga, God i oma toko alavusnga mo ole vothung kerengare i kintuntun or, mo i pavurvur ako aro i pathengal ile themosaling a or alavusnga nge.
32 Anayabin sabuw etei hibifanasair isan God ibasit hifanasair, saise hai fanasairane etei’imak takabibirih.
33 Ken, God i sivenga rintet, ipowe i nine rintet, na ile mire i aolonga na i lukuluku. Na toko e avele i pavurvur ako aro i thepol a God ile avrumongre ole mulalonga, na toko e avele i pavurvur mun ako aro i sangpolo ile omaing tepun.
33 Yowe! abifofofor men kafaita,
34 Na i ranga ve ako God ile erere i ri nge ako i ri vene:
34 O yait Regah ana not iso’ob?
35 “Na i pavurvur avele ako aro
35 O yait God a sawar itin,
36 Na toko e avele i pavurvur nge aken, eneke God ini ur alavusnga tepun, na rongan i theal ur alavusnga ako a ile engenging lemi, na ur alavusnga areken o voth mo aro o paroro i.
36 Anayabin sawar tutufin etei hai an i God,
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.