Mateus 5

God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jisas i thepol pulua pomnga ako o es tuntun i me. Mako i es a tete polemi la mo i men nge. Na ile wainlanga areken o veliloalo pel a i nge.
1 Jesu sabuw rou’ay gagamin maiyow hinan itih, basit heher yen in koun yan mare ana bai’ufununayah hina sisibinamaim himarir.
2 Mako i patea ol ile patoraling a or nge.
2 Naatu busuruf i’obaibiyih eo, Jesu Oyaw tafan ma ebi’obiyih|alt="sermon on mount" src="CN01700B.TIF" size="col" loc="Mat 5.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.2"
3 Ma i ri ve,
3 “Sabuw iyab ayubih ana’amorob tebaib boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro ninowah hinab.
4 Sapase tokokoe areko o voth nge tanging,
4 Sabuw iyab hiyababan tererey God boro ni’afutih baigegewasin nitih.
5 Sapase tokokoe areko o paruru osivenga,
5 Sabuw iyab taiyuwih teyayara’iyih boro baigegewasin hinab, anayabin me tafaram boro ninowah hinab.
6 Sapase tokokoe areko olemi engeng
6 Sabuw iyab gewasin sinaf isan hi’amorob sikah emamamah boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nitih hinab nasusuwih.
7 Sapase tokokoe areko olemi esal toko rel relngare,
7 Sabuw iyab tekakabeber boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nakabibirih.
8 Sapase tokokoe areko olemi riritet,
8 Sabuw iyab dogoroh uhew boro baigegewasin hinab, anayabin God boro hina’itin.
9 Sapase tokokoe areko o engeng nge tokokoere opamensenunga,
9 Sabuw iyab tufuw ma gewas isan tebowabow boro baigegewasin hinab, anayabin God boro natunatumih nabuwih.
10 Sapase tokokoe areko o el matheong nge vothung vengvenga panesnga,
10 Sabuw iyab gewasin tisisinaf isan hirouw tibi’a’akirih boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro hinab.
11 “Sapase thomu e nang ako tokokoere o ri kerenga e thomu, na o oma tangatun e thomu, na o ri mun
11 “Kwabi’ufununu isan sabuw boro tur kakafin hina’uwi, hinarabi hini’a’a’akiri naatu baifuwenamaim tur kakafih maiyow hina’u’uwi isan, baigegewasin boro kwanab.
12 Aro lomumu sivenga na o ngenge sise nge, eneke olongomu aolonga lale a Pen a Urvet. Ole vothung kerenga e thomu i ranga ve ini ako ole vothung kerenga nomenga e riong elngare.
12 Kwaniyasisir naatu kwanakawasa, anayabin a siwar gagamin na’in auyom maramaim inu’in boro kwanab. Ef ta’imon nati na’atube marasika dinab oro’orot hirouw hi’a’a’akirih.
13 “Thomu o ranga ve ini au a tokokoere nge ake ru a ulue. Ave aro ve au aken imosisennga i vus, aro tokokoere o pavurvur avele ako aro o oma i mo i mosisen werer, i kerenga re lale aken. Aro o asespot i inga ma tokokoere o tepelostun i.
13 “Kwa i riy na’atube sabuw etei isah. Baise riy naniyan nabi’en na’at boro men karam hiniwa’an naniyan namatar maiye’emih, naatu sawar isan ana gewasin boro men ta nama, imih boro hinisaroun haw nare, sabuw tafan hinawas kamakamar hinaremor.
14 “Thomu o ranga ve ini theki lalainga nge tokokoere. Lomumu rum i, rem pomnga ako i men a tete polemi i pavurvur aro i men kineo avele.
14 “Kwa i tafaram ana marakaw. Bar merar gagamin oyaw wan hiwowab ebatabat boro men karam hinibun wa’irimih.
15 Na toko e avele aro i pasiseo theki lalainga lamo i pasopalu i e alal. Aro i sivenga tova i pamena i roro, mo aro i sung pen lalanga nge toko alavusnga ako o voth a vel aken lemi.
15 Na’atube orot babin men ta ramef ito’ab noukwat wanawanan tarafut inumih. Baise ana sisikofamaim boro nasikof bar wanawanan etei namarakaw kawin hinama.
16 I vene re ako lomu theki lalainga aro i totun tokokoere, mo aro o thepol ur sivesivengare ako thomu o oma ir, naro o risea Titomomu a God ako i voth a Pen a Urvet.”
16 Ef ta’imon nati na’atube a marakaw sabuw etei matahimaim kwanabotawiy, saise abisa gewasin kwabowabow hina’itin naatu Tamat maramaim wabin hinabora’ara’ah.
17 Lama Jisas i ri mun ve, “Thomu o mothong tova lomumu ve, tho es me ve aro tho eltetpot a Moses ile patorongre na God ile riong elngare ole pamirealing. Tho es me ve aro tho eltetpot ole riong avele. Tho es me ve aro tho panes vengveng ol ole riong.
17 “Ayu anan men kwananot Moses ana ofafar naatu dinab oro’orot hai bai’obaiyen baihamiyen isan ao’omih. Ayu men i kouseiren isan anamih, baise sinaf yabih matar isan.
18 I nunganga ako aro i mulalu nge Pen a Urvet ome ulue ake ole vusong, aro i pavurvur epee tie avele ako a Moses ile patorong lemi aro i vus. Avele. Moses ile patorong aro i voth i pavurvur ako aro la ur alavusnga i ri nge kene aro o velpol.
18 Anababatun a tur a’owen, mar tafaram ema’am wanawananamaim kirum kikimin maiyow hikikirum, naatu pen wanamaim abisa hikukuyowan boro men ta anakusairimih, baise etei boro anasinaf yabih hinamatar.
19 I vene re aken, ako aro ve toko e i panes a Moses ile patorong tutunnga aken avele, na i pamireal toko pelie mo o oma mun veno ako i oma i, aro toko aken iion aro ini ur polpolnga inga nge a God ile menonga e nepes a Pen a Urvet, ave toko ako i panes a Moses ile patorong na i pamireal mun toko pelie nge a Moses ile patorong panesnga, aro iion i aolonga ako a God ile menong e nepes a Pen a Urvet lemi.
19 Orot yait ofafar kikimin maiyow itin yabin en rouw eastu’ub naatu sabuw afa i’obaiyih nati na’atube tisisinaf, mar ana aiwobomaim ibo boro hina’itfuruw, anayabin en hinarouw hinao, baise orot yait iti ofafar ia’ait naatu sabuw afa ebi’obaiyih mar ana aiwobomaim i boro orot gagamin.
20 Na tho ri engeng thomu ve, aro ve thomu o panes senu vothung vengvenga, na tova lomu vothung vengvenga i aoselepot Parisire na pamirealingare nge a Moses ile patorong ole vothung vengvenga avele, aro thomu o velpol nge a God ile menonga e nepes a Pen a Urvet avele.”
20 A tur ao’owen o yait abosunusunub nara’at Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah inananatabirih na’at, o i nuhinafot mar ana aiwobomaim i kurur.
21 “Thomu o nongpol lale ako nomenga titovumuere o el tel riong lale ve, ‘Thomu o mothong tova o so rin toko, aro ve toko e i oma venen aken, aro i mit nge riong.’
21 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, men sabuw kwana’asbunuw, naatu orot yait sabuw ea’asbunuwih boro ofafar nafatum hinibatiy.
22 Ave
22 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait taintuwan isan yan nasoso’ar boro ofafar nafatum hinibatiy, naatu orot yait taintuwan isan fudirin en narouw nao’o, i boro kaniser hinibatiy. Baise orot yait taintuwan na’oraraf anayabin en nao, nati orot i enan kakafin ana wairaf wan nayenamih.
23 “Na eve ong monsi nge ako aro ong sung lom sungong a God nge la ako a God ile sungong a lekleka nge, na lomum rum ako teum ilemi kerenga e wong nge ur pelie.
23 “Isan imih gem kakafiyin tafamaim o a siwar ya’inamih ibai kuyey, naatu nati’imaim o nuhi nataseb, tai ta o isa i yan esoso’ar.
24 Aro ong parongu tel lom sungong totho a sungong a lekleka nge, naro ong es tel a teum nge mo pavengveng riong a teum aken nge, lamo ong es werer ol la mo wong oma lom sungong a God nge.
24 Basit a siwar nati gem tafanamaim inihamiy na’in, o inamatabir maiye inan tai airi kwanao gewas uma kwanabow kwanitonuw, imaibo inamatabir inan a siwar God initin.
25 “Aro ve toko e ilemi ve aro i pamit ong e riong, a ur e avele naro ong tongporum i ve aro ong pavengveng tel i tomo nge i. Aro ong oma i nge ako thomu paini rongan o es a riong nongpolnga a vel. Aro vene mo i paesa ong a riong nongpolngare omeni, na riong nongpolngare aro o paeso ong a lososthongare omeni naro o paeso ong a mang a midenga lemi.
25 “Ofafar ta ina’astu’ub taituwa baibatiyihimih nabuwi kwanan, airi kwanao gewas kwanitonuw, veya kikimin nama’am na’at, imaibo inan baibatiyenamaim inarun, anayabin nati’imaim tura boro nabuwi baibatiyenayan orot gagamin umanamaim naya’i, naatu baibatiyenayan orot boro nabuwi furisiman nitih hinabuwi kwanan dibur bar hinayaruyi.
26 Na tho ri nunganga a wong nge, aro wong voth a mang a midenga i pavurvur ako la wong olal werer ur alavusnga aken.”
26 Anababatun a tur ao’owen, nati’imaim o boro inama kabay hio na’atube inatubuni, imaibo boro hinabotait inatit.
27 Jisas i ri mun ve, “Thomu o nongpol riong nomenga lale ako o ri ve, ‘Thomu o mothong tova o ngo tomo nge seng ako ini ewomu avele.’
27 “Tur hio uwatanah hibi’obaibiy i hio kwanowar, turanah a’aawah ufuh men kwanan.
28 Na tho ria thomu ve, aro ve toko e ako i thepol inga seng na ilemi ve aro i ngo tomo e i, toko aken i ranga ve ako i oma vothung aken nge seng aken a iopo lemi lale.
28 Naatu boun a tur ao’owen orot yait matanawat nuw babin itin ana notamaim hairi baiwa’anamih enotanot ana notamaim hairi hiwa’anaka.
29 Na aro ve thekum ako a menum sivenga nge anga i patelek wong nge vothung kerenga, aro i sivenga tova ong mon prelpot i mo ases i. Aro i kerenga mos avele tova ve num peti epee omole i voth avele na ong es a Pen a Urvet, aveto aro i kerenga sele tova God i asesu num peti epee alavusnga ako a won sesenga nge ako nge vothung ako num peti epee aken i oma i.
29 Imih o mata asukwafune nuw kwaneyan, o in bowabow kakafin kusisinaf, kukubai kwisaroun, men basit mata ta’imon ana kakafinamaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
30 Na aro ve menum sivenga i patelek wong nge vothung kerenga, aro ong soropot i mo ases i. Aro i kerenga mos avele tova ve num peti epee omole i voth avele na ong es a Pen a Urvet, ave aro i kerenga selele tova God i asesu num peti epee alavusnga ako a won sesenga nge ako nge vothung kerenga ako num peti epee aken i oma i.”
30 Na’atube uma asukwafune eof kwaneyan, ku’afuw kwisaroun men basit uma ta’imon ana of kwanekwanemaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
31 Ma Jisas i ria mun ve, “Nomenga o ri ve, ‘Toko ako ve i mothong iewo sengenga, aro i sungu erere ako i ritet nge ole peangeong ile vusong aken a seng aken nge.’
31 “Moses ana ofafaramaim eo, ‘Orot yait aawan nakwakwahir gewasin kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab auman nan.’
32 Ave ponange tho ria thomu, toko ako i mothong iewo sengenga, ave seng aken i aom toko avele. Toko aken i oma seng aken mo ini toko aomnga, eneke aro ve seng aken i peange werer nge toko relnga e, aro
32 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait nibobowen aawan nakwahir nan orot ta ni’awan, hairi hinabiwa’an i men babin ana ubar, baise orot ana ubar anayabin i kok imih babin esisinaf, naatu orot yait nati babin bai bi’awan auman bowabow kakafin esisinaf.
33 “Na thomu o nongpol mun riong ako o ria titovumuere nomenga ako ve, ‘Thomu o mothong tova lomu apaltet ako nang aken thomu o apeta God Iion nge lomu riong kinnga. Aro thomu o oma nunganga ur aken thomu o apet a God Iion ve aro thomu o oma i.’
33 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, ‘A omatanen men kwana’astu’ub, baise sinafumih God kwao’omatan i kwanasinaf.’
34 Ave ponange tho ria thomu ve, o mothong tova thomu o panunganga lomu riong. Aro thomu o panunganga i nge Pen a Urvet apetnga avele, eneke ini God ile nepes a menong.
34 Baise boun i a tur ao’owen, God wabinamaim men asir kwanao kwanifaro’omih, na’atube auyom mar isan, anayabin nati i God ana ma’ama efan.
35 Na thomu o mothong tova o panunganga lomu riong nge ulue apetnga, eneke ulue ini a God ieve le mitonga, ako i pamit ieve nge. Na thomu o mothong tova o panunganga lomu riong nge Jerusalem apetnga, eneke Jerusalem ini Nepes Pomnga ile rebo.
35 Me yan auman men isan kwanifaro, anayabin nati i God an ana baibiyarir efan, Jerusalem auman, anayabin nati i ata aiwob gagamin God ana tafaram.
36 Na mothong tova ong panunganga lom riong nge poungom, eneke lom engenging i pavurvur aro wong oma poungom thoing e avele mo i veleles eve i pokukurut.
36 Naatu o taiyuw auman men arib isan inao baifaro’omih, anayabin o men karam boro arib ta inab inau nikwes o nafurum.
37 Tova lomumu ve aro thomu o ri ‘enala’ aro thomu o ri ‘enala’ inga. Na tova lomumu ve aro thomu o ri ‘avele’ aro thomu o ri ‘avele’ inga. Na riong pelie mun e ako o pokespot inga e riong ake, aken i es aken a toko kerenga nge me.”
37 Imih inakwahir o inarufut, anayabin abisa awamaim iya’abar i’o etitit i Demon Kakafin biyanane enan.
38 “Thomu o nongpol mun i nomenga lale ve, ‘Aro ve toko e i pakerenga toko e itheki, aro o pakerenga mun itheki. Na aro ve toko e i so movurpot toko e iwo pupo, aro o so movurpot mun iwo pupo.’
38 “Marasika ana tur hio kwanowar, ‘Orot yait mata nakubai, ibo matan kukubai, naatu orot yait wa nimarir, ibo wan kwimarir.’
39 Ave ponange tho ria thomu ve, o mothong tova olal werer vothung kerenga nge toko ako i oma vothung kerenga a thomu nge. Na aro ve toko e i sopthalo wom pun a menum sivenga nge anga, aro eksinga mun mo i sopthalo mun wom pun a menum kerenga nge anga.
39 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait isa nasisinaf kakaf men wan inay, rebareb rounane nifafar inatatabir rounane’ebo nifafar.
40 Na aro ve toko e i pamit ong nge riong, eneke ilemi nge lom tekruk elnga, aro ong sungu mun lom tekruk seltunnga a i nge.
40 Naatu orot yait niyaso’ar baibatiyimih nabuwi kwananan, a biya baibiyon baban nikiya’ub nabaib, a biya baibiyon tafan auman inikiya’ub initin.
41 Na aro ve toko e i engeng ve aro ong potun ile ur elonga pelie mo i mulalu nge kilomita omole, aro ong potun i mo i mulalu nge kilomita or aini.
41 Baiyowayan orot ta nan nakwarari ana hafoy abarin veya ta’imon airi namih nao, ina’abar veya rou’ab airi kwanan.
42 Na aro ve toko e i nina wong e ur e, aro ong sungu i a i nge. Na aro ve toko e ilemi ve i el tel ur e a wong nge lamo i olal ol i panen, mothong tova pamumutal i a i nge.”
42 Orot babin ta isa sawaramih nafefeyani kwitin, naatu orot babin ta a sawar bai na mar kafai imaim bowamih nao, kwitin ebai en.
43 Jisas i ria mun or ve, “Thomu o nongpol i nomenga lale ve, ‘Aro omu sagu lomungare naro numu silal lomu ngarangre.’
43 “Marasika ana tur hio a’a’agir hinonowar i hio kwanowar, ‘Taituwa kwaniyabuwih naatu a kamabiy sabuw kwanimat gigigirih.’
44 Ave ponange tho ria thomu ve, aro omu sagu lomu ngarangre, naro thomu o nong a God mo aro i oma senu nge tokokoe areko o oma vothung kerenga a thomu nge.
44 Baise boun a tur ao’owen, a kamabiy sabuw kwaniyabuwih naatu sabuw iyab terurukoukuwi isah kwanayoyoban.
45 Aken aro tokokoere olemi mire ve, thomu o velpol ol ini Titomomu a God ako i voth a Pen a Urvet itutunre. Aro thomu o oma venen aken, eneke God i pavelpol nang meta ako i oma i, ma i to a toko kerengare nge na i to mun a toko sivengare nge. Na i pavelpol vit ma i molu a toko vengvengare nge, na i molu mun a toko le vothung kerengare nge.
45 Saise kwa boro Tamat auyom maramaim natunatumih nabuwi, anayabin God sinaf sabuw gewasih kakafih etei tafahimaim veya erararan, sabuw iyab gewasin tisisinaf naatu kakafin tisisinaf etei God taun ebitih.
46 Aro ve omu sagu inga tokokoe areko oa sagu thomu, aro thomu o el olongomu sivenga kathnga, e? Romre ole takis elngare mun ole vothung i venen mun aken.
46 Sabuw kabay o’onayah tisisinaf na’atube kwanasinaf sabuw iyabowat isa tibiyabowawat isah kwanabiyabow, God boro men ana siwar gewasin ta nitimih.
47 Aro ve thomu o pathokeal inga areko or ini titeumuere, aro lomu vothung i rel nge toko alavusnga ole vothung avele. Na tokokoe areko or ini Judare avele or mun o oma venen aken.
47 Naatu Eteni Sabuw taih tuwah akisih hai merar tiyiy na’atube kwanasinaf taituwa akisih hai merar kwanayiyi, ana gewasin boro men kwanabaimih.
48 Maken aro thomu o voth ini toko vengvenga, ranga ve ini Titomomu a God ako i voth a Pen a Urvet ini toko vengvenga.
48 A yawas uhew bitan kwanama, Tamat auyom maramaim ana yawas uhew bitan ema’am na’atube.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.