Mateus 26
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Jisas i ria riong areken ma i vus, ma i ria ol ile wainlangaere ve,
1 Jesu bi’obaibiyih ufunamaim, ana bai’ufununayah isah eo,
2 “Lomumu mire ako nang or aini ol inga i voth naro te pelo nge Punseleainga a Aning, na nge nang aken aro o sungu Toko Pomnga Itun a ile ngarangre omeni mo aro o pamona i a won ngoronga nge.”
2 “Kwanaso’ob veya rou’ab ufunamaim Tar Nowaten ana hiyuw enan. Nati ana veya’amaim Orot Natun boro hinab rakit sabuw umahimaim hinayai hina’onaf.”
3 Nge wop lemi aken pris kimangare na Judare oa pompomere o pathun a Prisre oa Pomnga ile vel. Na Prisre oa Pomnga iion a Kaiapas.
3 Imaibo Firis ukwarih naatu regaregah ai’in etei firis gagamin Kaiafas ana baremaim hiru’ay.
4 Ma o pathun ma o oma riong ve, aro o oma sovengalo ako aro ole apaltet a Jisas mo o so rin i.
4 Naatu Jesu wa’iwa’iramaim fatumin bain asabunin isan hiyakitifuw.
5 Ma o ri ve, “Te mothong tova te oma i nge Punseleainga a Aning, ke aro vene mo aro tokokoere o thepol i mo aro o pavelpola punong.”
5 Baise hio, “Men hiyuw tanabowabow wanawananamaim, anayabin rakit boro tanaku’ub was hinagiy.”
6 Jisas i voth a Betani a Saimon ile pen ako nomenga putput i voth a i nge.
6 Jesu na Bethany orot Simon biyan kokom ani’anin ana baremaim tit,
7 Jisas i men ma i an ma seng e ako i es a i nge me, na i el botol a urvet ako sanda ako i olonga i roro rintet i voth nge, na i taul i a Jisas ipounga nge.
7 mare ma bay eaa auman babin ta kibub kikimin kabay wabin alabaster imaim hikwak raiy ana baiyan gagamin hisuwai batabat bai na run Jesu aribun yan isuwai re.
8 Ma ile wainlangaere o thepol i ma olemi kling rintet, ma o ri ve, “I vova ake i pautet polpol sanda aken, e?
8 Ana bai’ufununayah hi’itin yah so’ar hio, “Iti sawar i yabin en asir esisinaf.
9 Sanda aken i pavurvur ako aro te paes i mo tokokoere o ol i nge umtun aolonga, mo te sungu umtun aken a toko le ur avelengare nge.”
9 Igewasin iti raiy ana baiyan tatayara’ah hitatubun kabay tatab, sabuw yababan wairafih tatitih.”
10 Ma Jisas ilemi mire nge riong areko o oma i, ma i ria or ve, “I vova
10 Baise Jesu so’ob abisa hio, imih iuwih eo, “Babin men yumatanamaim kwana’umih. Anayabin sawar gewasin maiyow ayu isau esisinaf.
11 Evelelnga aro toko le ur avelengare aro o voth tomo nge thomu, ave aro tho voth tomo nge thomu evelelnga avele.
11 Sabuw yababan wairafih boro mar etei bairi kwanama kwanibaisih, baise ayu i boro men mar etei bairi tanama’amih.
12 Na seng aken i taul nik peti nge sanda, na nge ile vothung aken i monsi tho nge lek rinong.
12 Iti babin ayu biyau raiy erabirab i ayu au morob isan eyayabuna.
13 Ponange tho ri nunganga a thomu nge, pen kathnga ako a ulue ako aro o panongpol Panongpolong Sivenga ake nge, aro o ri mun nge ur ake seng ake i oma i a tho nge, naro olemi rum mun i nge.”
13 Anababatun a tur ao’owen, tafaram wanawananamaim iti Tur Gewasin hinabibinan ana maramaim abisa gewasin iti babin sisinaf boro kik owe’owen na’atube auman hinabinan.”
14 Lama Jisas ile wainlanga omole nge ile wainlanga or mule pa omole pothoi or aini aken iion a Judas Iskariot, i es a pris kimangare nge.
14 Imaibo bai’ufununayah nah 12 wanawanahimaim orot wabin Judas Iscariot tit in firis ukwarih biyah tit,
15 Ma i nina or ve, “Aro thomu o sungu ur nekenga a tho nge tova tho sungu a Jisas a menumu?” Mako o titalpot umtun alavatharnga or mule pa me ma o sungu i a i nge.
15 naatu ibatiyih, “Ayu Jesu anab kwa anabit boro abisa ayu kwanitu?” Naatu matanamaim kabay hibotait hiyab in 30 na’atube hiya’asair.
16 Mako i patea nge nang aken lama Judas i kath ol sovengalo kathnga ako aro i sungu a Jisas a omeni.
16 Nati ana veya’amaim Judas ef ana gewasin nuwet Jesu batih isan.
17 Nge nang mukalinga nge aning aolonga ako Judare o an bret ako yis i voth nge avele, ma Jisas ile wainlangaere o es a i nge me ma o ria i ve, “Wong sis ve aro them monsi om Punseleainga a Aning e pen kathnga?”
17 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw veya wantoro’ot bubusuruf, Jesu ana bai’ufununayah hina hio, “Menamaim kukokok Tar Nowaten ana bay anabogaigiwas?”
18 Ma Jisas i ria or ve, “Aro thomu o es a toko aton nge, ako a rem pomnga mo thomu o ria i ve, ‘Ler pamirealinga i ri ve, lek aua i toth me lale. Aro tho tomo nge lek wainlangaere aro them an Punseleainga a Aning a lom vel.’”
18 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem bar merar kwanatit orot iti ana tur kwana’owen kwanao, ‘Bai’obaiyenayan eo, ayu au veya i natit, akokok au bai’ufununayah bairi boro o abaremaim Tar nowaten ana hiyuw anaa aniyasisir.’”
19 Mako ile wainlangaere o oma i ranga ve ako Jisas i ria a or nge, ma o monsi Punseleainga a Aning aken.
19 Bai’ufununayah Jesu eobaimanih na’atube hisinaf, Tar Nowaten ana hiyuw hibogaigiwas.
20 Ma pemlik lale na Jisas i menu ol a aning a ring tomo nge ile wainlanga or mule pa omole pothoi or aini aken.
20 Naatu nati rabirab bai’ufununayah etei 12 Jesu bairi himare hibusuruf bay hiaa.
21 O men ma o an, ma i ria or ve, “Tho ri nunganga a thomu nge, thomu ake omu omole aro i teltun tho a ngarangre omeni.”
21 Bay hiaa wanawananamaim Jesu eo, “Turobe a tur ao’owen, kwa wanawanamaim orot ta boro babau inao anamorob.”
22 Ma ile wainlangaere o nongpola riong aken, ma oopo lemi i ngo kerere rintet, mako oa omole omole o nin i ve, “Toko Pomnga, ava ong ri nge tho avele, e?”
22 Ana bai’ufununayah hai yababan ra’at, naatu ta’ita’imon hibusuruf Jesu hibabatiy hio, “Regah, nati i men ayu’umih?”
23 Ma Jisas i olal ole riong ve, “Toko ako i paesu ia bret tomo nge tho a oto lemi, toko aken aro i teltun tho a ngarangre omeni.
23 Jesu iyafutih eo, “Orot menatan ayu airi tew wanawanan ai rafiy anabubutu’ub, nati orot i boro ayu babau nao.
24 Toko Pomnga Itun aro i rin ranga ve ako God ile erere i ri nge lale, ave aro matheong kerenga aro i velpol nge toko ako i teltun Toko Pomnga Itun a ngarangre omeni. Aro i sivenga tova ve inina i pop i avele.”
24 Orot Natun i boro namorob Bukamaim hikirum hio na’atube. Baise orot yait ayu babau nao, nati orot i boro yababan gagamin na’in nab. Gewasin nati orot tafaramamaim men tatufuwamih!”
25 Na Judas ini toko aken i teltun a Jisas a ngarangre omeni, i nina Jisas ve, “Pamirealinga, ava ini tho avele, e?”
25 Judas yanuwayan Jesu ibatiy eo, “Regah, o kunotanot i men ayu’umih?” Jesu iya’afut eo, “O wai.”
26 Ma o men na o an, na Jisas i ela bret omole ma i ri sivengaing a God nge ma i inreku i na i sungu i a ile wainlangaere nge. Na i ria or ve, “Thomu o ela i mo o an i, ake ini sivangek.”
26 Bay hia wanawanan Jesu rafiy bai, i gegewasin sawar, imasib, ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyau kwabai naatu kwa’aan.”
27 Ma i ela thinonga omole ako vain i mon nge, ma i ri sivengaing a God nge, mako i sungu i a or nge. Na i ria ve, “Thomu alavusnga o thin nge.
27 Imaibo wine kerowasamaim hisuwai batabat bai God ana merar yi sawar, itih eo, “Kwa etei’imak iti kwanatom.
28 Ake ini ok mla ako i lelpot nge toko na seng alavusnga mo aro God ilemi simikal ole vothung kerengare. Ok mla ake i paateal a God ile riong kinnga tomo nge ile tokokoere.
28 Iti i ayu au rara, au Obaibasit Boubun abisuwai sabuw moumurih hai bowabow kakafih notawiyen isan.
29 Na tho ria thomu, aro tho thin werer vain ei avele i mulalu nge nang ako aro tho thin werer mun vain ei ponganga tomo nge thomu a God ile menong e nepes.”
29 A tur ao’owen, ayu iti wine boro men anatom, anama’am nati ana veya’amaim wine boubun kwa bairit Tamai ana aiwobomaim tanatom.”
30 Lama o voa voing omole, nako o espot ol a tete po a Oliv la.
30 Naatu himisir ew ta hitabor hitit hin Olive Oyawamaim hitit.
31 Lama Jisas i ria or ve, “Nge pemliknga ake aro thomu o thepol ur areko aro i velpol a tho nge naro thomu o lo nge tho, eneke God ile erere i ri ve,
31 Imaibo Jesu hai tur eowen eo, “Iti boun gugumin kwa etei boro kwanabihir ayu kwanihamiyu, Buk Atamaninamaim eo na’atube,
32 Ave aro tho los werera nge rinong, naro tho mukal tel nge thomu a Galili la.”
32 Baise ayu morobone anamimisir ufunamaim boro au na ani’iyon wan anan Galilee anatit.”
33 Ma Pita i olal ile riong ve, “Aro ve thengengekre o thepol ur ako i velpol a wong nge mo ole lemioong i matu, na o lo vra leltun om, tho aro tho lou om avele.”
33 Peter iya’afut eo, “Turau’unah boro hinabihir, baise ayu boro men anabihir o anihamiyimih.”
34 Ma Jisas i ria Pita ve, “Aro vareo i tang rongan naro wong ria pa or me ve, ‘Lomum mire nge tho avele.’”
34 Jesu Peter iu, “Anababatun a tur ao’owen, boun gugumin o boro ayu inayaubu mar tounu, naatu i ufunamaim kokorere boro nao’o inanowar.”
35 Ave Pita i olal ile riong ve, “Aro tho ri riong aken avele i pavurvur aro tho rin tomo nge wong.” Na ile wainlanga alavusngare o oma mun inga ako ini riong omole.
35 Peter raro’on rab eo, “Ayu boro men kafa’imo tur nati ana’omih, morobomih na’at airit tanamorob.” Naatu bai’ufununayah etei tur ta’imon hio.
36 Jisas i es tomo nge ile wainlangaere nge pen ako o apet i ve Getsemani, ma i ria ile wainlangaere ve, “Thomu o men ake na tho espot ako la mo tho nong.”
36 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit hin Gethsemane hitit naatu iuwih eo, “Iti imaim kwamare kwama, ayu anan auweyane anayoyoban.”
37 Ma i wola Pita na Sebedi itun or aini ma o es tomo nge i la. Ma ilemi kerere rintet na ile matheong aolonga.
37 Peter naatu Zebedee natunatun rou’ab buwih bairi hin, ana not kwaris naatu dogoron wanawanan ana yababan ra’at
38 Na i ria or ve, “Lemik i mathe rintet, na i pavurvur re ako aro tho rin nge. Thomu o voth ake mo thomu o thealal tomo nge tho.”
38 iuwih eo, “Dogorou wanawanan au yababan i ra’at kwanekwan dogorou emama’afut. Imih iti’imaim kwamare mata nanuw bairit tanama.”
39 Ma i espot inga tunti na i ulu isivenga a ulue na itheki ru na i nong ve, “Vovo, tova i pavurvur ve aro ong eltetpot sisisong a oto ake a tho nge, aro ong oma i, ave aro ong panes lemik avele, aro ong panes inga lomum.”
39 Jesu akisinamo nabinamaim in yumatan au babe ra’iy yoyoban eo, “Tamai, karam iti biyababan ana kerowas ayu biyau’umaim itabosair, baise men ayu au kok, o a kok.” Bai’ufununayah bay hibow tefafaram|alt="Jesus praying in garden" src="cn01810B.tif" size="col" loc="Mat 26.39" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="26.39"
40 Ma i lo werer a ile wainlanga or me aken nge, ave o nokolkol, ma i ria Pita ve, “I pavurvur avele ako aro thomu o thealal tomo nge tho nge aua omole inga, e?
40 Naatu matabir maiye na ana bai’ufununayah nah tounu hi’inu’in itih, Peter isan eo, “Anayabin aisim nataunu’uka mata hifot kwa’inu’in, karam one hour na’atube mata tanuw bairit tatama?
41 Aro thomu o thealal na thomu o nong mo aro thomu o pelo nge tongporumong avele. Lomumu i engeng, ave numu peti i engeng avele.”
41 Mata to iwa’an kwayoyoban, saise men routobon kwanabaimih. Anun i ekokok yoyoban, baise biya i himorob.”
42 Ma i es mun paininga la ma i nong ve, “Vovo, tova sisisong a oto aken i pavurvur aro i avar a tho nge avele, na lomum ve aro tho thin i, aro wong panes inga lomum.”
42 Mar bairou’abin Jesu in maiye yoyoban eo, “Tamai, iti biyababan ana kerowas bosairin isan ana ef men nama’am na’at, basit anatom, saise a kokok anasinaf namatar.”
43 Ma i lo werer mun a ile wainlangaere ma i thepol or ako ru o nokolkol vet inga, eneke otheki i mathe rintet.
43 Matabir maiye nan matah kou bit hi’in yugaranih inan itih.
44 Lamako Jisas i es lelpot mun nge or ma i nong mun pamenga, na i nong inga ako nge nongong omole ranga ve a mukaling i nong tel i lale.
44 Naatu ihamiyih hi’in i mar baitonin matabir in tur ta’imon eo yoyoban maiye.
45 Lamako Jisas i lo werer a ile wainlangaere nge la ma i ria or ve, “Thomu rongan o nong nong na thomu o thau thomu, e? Thepol, aua i velpola lale ako aro o teltunu Toko Pomnga Itun a tokokoe areko o oma vothung kerenga.
45 Imaibo matabir na ana bai’ufununayah biyah tit eo, “Kwa boro’ika kwa’in kwabiyarir? Mata tinuw, kwamisir, Orot Natun ana veya i natit, sabuw kakafih umahimaim eyey.
46 Thomu o mita, mo te es. Thepol, teltunngeka i toth lale ol.”
46 Kwamisir tan! Orot yanuwayanaban iti enan kwa’i’itin.”
47 Rongan i ri, na Judas ako ini ile wainlanga omole i velpol. Toko pulua ako o es tomo nge i me, ma o el bainat na tongtong. Ine pris kimangare na Judare oa pompomere o pake toko areken me.
47 Jesu eo ana tur sawara’e, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta, wabin Judas, sabuw kou’ay gagamin na’in, firis ukwarih naatu regaregah ai’in hibiyafarih nawiyih kaiy, kefat, mis hiteten auman bairi hina hitit.
48 Na toko aken ru ilemi ve i teltun a Jisas a omeni, i ria or nge paatealing e ako ve, “Thomu o thepol ve toko e ako aro tho angongoal i, i re aken aro thomu o rere i.”
48 Orot yanuwayan sabuw eobaimanih eo, “Orot menatan anamamamay orotoban nati kwanab kwanafatum.”
49 Ma i es
49 Judas mutufor in Jesu biyan tit eo, “Tufuw isa nama Bai’obaiyenayan!” naatu mamay.
50 Ma Jisas i ria i ve, “Teik, ur ako ong sis ve aro ong oma i, aro ong oma i viri viri.”
50 Jesu iya’afut eo, “Au begon, abisa isan inot inan saife kusinaf.” Imaibo sabuw hibatabat hitit Jesu uman hibai hibukikin.
51 Mako toko omole ako i voth tomo nge a Jisas i turusa ile bainat ma i soropot Prisre oa Pomnga ile um polpolonga itelnga.
51 Bai’ufununayan orot ta ana kaiy bora’ah, firis gagamin ana akir wairafin tainin roun eafuw.
52 Ma Jisas i ria i ve, “Paturus werero lom bainat a imei la, eneke areko o pun nge bainat aro o rin nge bainat.
52 Naatu Jesu iu, “A kaiy ana efanamaim kwiwan maiye, anayabin sabuw iyab umahimaim kaiy tema’am boro kaiyomaim hinamorob.
53 Ava lomum mire avele ako aro ve tho leng a Vovo nge la, a ur e avele aro i pakeu ensel or 1,200 me, mo o opoesal tho.
53 O men iso’obamih, ayu Tamai isan atabifefeyan boro mar ta’imon tounamatar sibisib na’atube tiyafarih ayu hitawasfafaru.
54 Aro tho oma i avele, eneke tova tho oma i, aro riong ako i voth a God ile erere nge aro i velpol nunganga vava?”
54 Baise nati na’atube anasinaf, Buk Atamaninamaim mataramih hi’o hikikirum boro men niturobe’emih.”
55 Ma Jisas i ria pulua aolonga aken nge la ve, “Ava tho ini kemonga, make thomu o es tomo nge bainat na tongtong mo thomu o rere tho, e? Nang elonga tho men a Lotu Tepun a Vel a lok lemi ma tho patoral nge, na thomu o rere vet tho avele.
55 Naatu tatabir sabuw isah eo, “Ana itinin ayu bainowan mowan na’atube, imih kaiy kefat kwaiteten ayu yuwu rabu’umih kwanan. Mar etei Tafaror Bar wanawananamaim ama sabuw abi’obaiyih aisim men imaim kwatafatumu?
56 Ave ur alavusnga ake aro i velpol mo i pavelpol nunganga ur alavusnga ako God ile riong elngare o wat i a ile erere nge lale.”
56 Baise abisa God ana dinab oro’orot Buk Atamaninamaim hio hikikirum emamatar saife nan niturobe.” Nati’imaim ana bai’ufununayah etei hihamiy hibihir.
57 Lamako tokokoe areko o rere a Jisas o pasong i a Prisre oa Pomnga a Kaiapas ile pen la, ako mukalingare na pamirealingare nge a Moses ile patorong o pathun nge.
57 Sabuw Jesu hibai hifatum hibai hin firis gagamin wabin Kaiafas ana baremaim hitit, nati’imaim Ofafar Bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in hiru’ay hima’am.
58 Ma Pita i paneso a Jisas ma i o ieve e or, ma i eso a Prisre oa Pomnga ile vel a lok lemi, ma i men tomo nge Lotu Tepun a Vel a punongare, na i sis ve aro i thepol ur nekenga ako aro o oma i a Jisas nge.
58 Baise Peter yokaika Jesu i’ufunun bairi hina, firis gagamin ana bar sebosebomaim hitit naatu run ma’utenayan oro’orot bairi himare abisa tamamatar ta’itin isan.
59 Na pris kimangare na mukalingare elonga o kath riong le apaltetongaa pelie ako aro o ripot i nge a Jisas ile omaing. Olemi ve aro o thepol a Jisas ile vothung kerenga e ako i pavurvur ako aro o so rin i nge.
59 Firis gagamin naatu kaniser ana kau’ay etei hiru’ay nuhinot tur hitabow hitit hitifufuwen Jesu tamorob isan.
60 Toko pulua o mita a otheki nge ma ole apaltet nge a Jisas, ave ole riong e avele ako i pavurvur ve aro o pun rin a Jisas nge.
60 Baise nuhinot tur hinunuwet men ta hibai. Sabuw moumurih maiyow hitit Jesu morobomih hibifufuwen hai tur naniyan en.
61 “Toko aken i ri ve, ‘Tho pavurvur ako aro tho teu a Lotu Tepun a Vel ake lamo tho ari werera mun i nge nang or me inga.’”
61 hiorereb hio “Iti orot eo, ‘Ayu i karam God ana Tafaror bar anagurus nare, naatu veya tounu wanawanan boro anawowab efanin namatar.’”
62 Ma Prisre oa Pomnga i mita ma i ria Jisas ve, “Aro wong olala kek riong e avele e riong areko ru olemi otun ong nge?”
62 Imaibo Firis gagamin misir Jesu isan eo, “O boro men tur ta inao? Orot hairi o a tur isan hio’orereb inonowar boro tur ta inao ai en?”
63 Ave Jisas i ria vet riong e avele.
63 Baise Jesu awanamaim men tur ta titamih.
64 Ma Jisas i olal ile riong ve, “Enala, i vene re ako ong ri nge, ave tho ria thomu alavusnga, panen aro thomu o thepol Toko Pomnga Itun ako aro i men a God Ako i Engeng e Ur Alavusnga imeni sivenga nge anga.”
64 Jesu iya’afut eo, “Tur i nati kuo, baise kwa etei a tur ao’owen. Mar boro nanan orot Natun boro God uman ana asukwafune nabat mar ana rofom wanawanan nanan kwana’itin.”
65 Ma Prisre oa Pomnga i nongpola ile riong aken ma i inrau ile tekruk lollonga aken, na i ria ve, “Ake ini voltetong nge a God. Aro te leng ol toko mun pelie mo o ripot ol ia riong pelie avele. Te nongpol re ake i oma voltetong lale.
65 Firis gagamin iti tur nonowar ana veya ana faifuw bai sib eo, “Iti orot i tur kakafin maiyow eo God ebi’ib! Aisim boro tanama sif rubonayah afa’abo tananuwet? Kwa taiyuw bai’ib tur eo kwanowar,
66 Lomumu ve aro te oma ur neke a i nge?”
66 kwa a not i mi’itube?” Etei hiya’afut hio, “I bowabow kakafin sinaf imih namorob!”
67 Lamako pelie o osuklel itheki na o siso i, na pelie o sivlak i
67 Imaibo yumatan hikwaitututur, hiborabirab naatu sabuw afa hiboborabirab,
68 na o ri ve, “Ong toko ako God i ateal ong, aro ong ate rum vet toko aken ru i so ong kene ini anga?”
68 hio, “Keriso, o God ana dinab orot na’at kuo anowar! Yait o rab?”
69 Pita rongan i men a lalanga ako ru a lok lemi, na Prisre oa Pomnga ile seng umonga omole i es a i nge ma i ria i ve, “Wong mun ake wong voth tomo nge a Jisas ako ini Galili anga.”
69 Peter ufun bar ana seboseb wanawanan mare ma’am, Firis Gagamin ana bowayan babitai tit iu, “O auman i Galilee orot Jesu ana of ta.”
70 Ave i ngange ma i lela a or alavusnga otheki, ma i ri ve, “Lemik mire nge riong aken ru wong ri nge, kene avele.”
70 Baise Peter sabuw etei nahimaim yaub eo, “Ayu o a tur kuo yabin men aso’ob.”
71 Ma i espot a lok thekia nge ma seng umonga mun e ako i thepol i ma i ria areko ru o mit toth a i nge ve, “Toko ake i mun i voth tomo nge a Jisas ako ini Nasaret anga.”
71 Naatu misir tit in bar ana etawan awanamaim tit, nati’imaim bowayan babitai ta itin naatu oro’orot nati’imaim hibatabat hai tur eowen eo, “Iti orot i Jesu Nazareth mowan ana of ta.”
72 Ma Pita i olal mun ile riong ve, “Tho ri engeng a God itheki ve, lemik mire nge toko aken avele.”
72 Peter iban maiye yaub naatu ifaro eo, “Ayu nati orot men aso’ob.”
73 Ma palolo mun avele, nako tokokoe areko ru o mit totho a i nge, o es a Pita nge me ma o ria i ve, “I nunganga. Wong mun ake ini ithanga, keum mun i ranga ve ini or.”
73 Hima kafa’imo orot afa nati’imaim hibatabat hina Peter biyan hitit hio, “O i anababatun ni’i orot ana of ta, anayabin a tur kuo ana nowarin naatu a sawar io’osen ana itinin i ta’imon.”
74 Ma Pita i ria viringa ve, “I nunganga ake. Aro ve tho ri nunganga avele, aro God i sungu kerengaing aolonga a tho nge. Lemik mire nge toko aken avele.”
74 Imaibo Peter ifaro eo, “Ana bifufuwen na’at God ana orarafen anab, tur anababatun a tur ao’owen, ayu iti orot men aso’ob.” Mar ta’imon kokorere eo.
75 Mako Pita ilemi ruma riong ako Jisas i ria i nge ve, “Aro vareo i tang rongan naro wong ria pa or me ve, ‘Lomum mire nge tho avele.’” Ma i espot ol a lalanga la ma ilemi kerere rintet ma i tang ol.
75 Basit Peter nuhin taseb Jesu eo not, “O boro mar tounu ayu inayaubu, imaibo kokorere boro nao.” Naatu Peter tit in ufun rerey igagagamat.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.