Mateus 25
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Jisas i ria mun ve, “God ile menong e nepes aro i ranga ve ini riong ake. Seng ovote or mule ako o ela ole the lalaongare ma o espot ma o men tetal kulpo ako aro i peange.
1 “Nati ana veya’amaim mar ana aiwob itinin i boro baibitar nah ten biyah numin tabin boubun itinamih hai ramef hibow hinan na’atube.
2 Nge seng ovote or mule aken or lim kene olemi aolung na or lim olemi nine.
2 Baibitar five i not wairafih, naatu baibitar five i men not wairafih.
3 Ma areko ru olemi aolung o ela ole the lalaongare, ave o el vulutal ole the lalainga ei pelie avele.
3 Baibitar men not wairafih hai ramef hibow, baise karisin men ta hirirabar hibaimih.
4 Ave seng or lim ako ru olemi nine o el vulutal mun ole the lalainga ei pelie la.
4 Baibitar five not wairafih hai ramef hibow naatu kibubumaim karisin hirirbaren hibow auman hin.
5 Ave kene kulpo aken ako aro i peange i palolo, ma seng areken otheki nokolkol ma o nokolkol.
5 Tabin boubun ana orot men saise na, baibitar isan hima hikakaif matah fot hi’inurir hi’in.”
6 “Na nge pemlik lopat ol, toko e ako i lengpot ve, ‘Kulpo ako aro i peange i ake i es ol me. It ol la mo te wol i me.’
6 “Fainaiwan sabuw fanah sibisib hinowar, ‘Tabin boubun ana orot enan kwana kwa’itin.’”
7 “Mako seng ovote areken o vurpola ma o pakrika ol ole the lalaongare otonga.
7 “Imaibo baibitar ten hi’inu’in himisir, hai ramef matah hibobaituturen naatu hito’aben.
8 Lama seng areko ru olemi aolung o ria seng ako ru olemi nine ve, ‘Ken thomu o palelpot lemem the lalainga ei tie, eneke lemem the lalaongare o rin rin.’
8 Baibitar men not wairafih turahinah not wairafih isah hio, ‘A karisin turin kwaibaisi, aki ai ramef temomorob.’”
9 “Ave seng areko ru olemi nine o olal ole riong ve, ‘Avele, lemem the lalainga ei areke i pavurvur inga ake nge them na thomu aro avele. Aro thomu o es nge tokokoe areko tokokoere o ol the lalainga ei a or nge mo thomu o olpot lomu pelie nge.’
9 “Baise baibitar five not wairafih hiyafutih hio, ‘Men karam boro kwa turin anit naatu aki turin anab. Gewasin boro kwanan sabuw biyahimaim kwabo isa kwanatobon.’”
10 “Mako seng areko olemi aolung o es ol ma o ol ole the lalainga ei. Nako kulpo ako aro i peange aken i velpol, ma seng or lim ako ru o monsi senu senu o eso tomo ol nge i a vel
10 “Basit baibitar karisin tobonamih hinan ufut, tabin boubun ana orot natit, baibitar five hibobuna hima’am bairi hin tabin ana yasisir wanawanan hirun etawan hitufabon.”
11 “Lamako a rumongaling ol seng ovote areken o velpol ol, ma o presa pres ve, ‘Toko pomnga, toko pomnga, theppot vel thekia nge them.’
11 “Men manin baibitar five hina hitit hi’afririy ‘Regah, Regah, etawan kubotawiy arun!’”
12 “Ave peange ponganga aken i olal ole riong ve, ‘Tho ri nunganga a thomu nge, lemik mire nge thomu avele.’”
12 “Baise orot efatait eo, ‘Anababatun a tur ao’owen, ayu men aso’ob kwa iyab.’”
13 Ma Jisas i ria or ve, “Maken aro thomu o thealal, eneke lomumu mire nge nang na aua ako aro Toko Pomnga aro i velpol nge avele.”
13 “Isan imih mata to niwa’an kwanama, anayabin veya o sumar men kwa so’ob, mar biy boro iti sawar hinamatar.”
14 Ma Jisas i ria mun or ve, “God ile menong e nepes i ranga ve ini toko ako ilemi ve aro i es nge pen melanga, ma i lenga ile umongare ma i pathealu or nge ile ur elonga.
14 “Maramaim mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube. Orot ef yok bainanawan isan bobobunabuna ana veya; ana akir wairafih e’afih hina ana sawar kaifen isan faramih.
15 Ma i sung umtun aken a or nge, i pavurvur nge ole vothung na ole engenging. Nge omole i sungu kina or 5,000, na nge aininga i sungu Kina or 2,000, na nge menga i sungu kina or 1,000. Ma i oma i vene aken ma i vus, lamako i plosa ma i es ol.
15 Hai so’ob ana fofoninamaim orot ta ana kabay 5,000 itin, orot ta 2,000, orot ta 1,000. Imaibo i ana nanawan busuruf in.
16 Na a ur e avele na toko aken ru i el 5,000 Kina i es ma i patea umong nge 5,000 Kina aken, mako i pavelpol ol 5,000 Kina mun a we.
16 Akir wairafin 5,000 baib in banikamaim yari’iy in bowabow, 5,000 tafan hiya’abar bai.
17 Na toko ako ru i el 2,000 Kina i um mun nge umtun aken ma i pavelpol ol 2,000 Kina mun a we.
17 Akir wairafin bairou’abin i na’atube sinaf. Kabay 2,000 bai in imaim ma bikukumiyaw 2,000 tafan hiya’abar bai.
18 Ave toko ako i el inga 1,000 Kina, i es mala i to vol a ulue ma i parong kine ia pomnga ile umtun aken nge.
18 Baise akir wairafin ta ana kabay 1,000 baib i mutufor in hub bai regah ana kabay hub iwan taunafut in.
19 “O voth lollonga lamako umonga areken oa pomnga i es werer me, mo i thepolrum ile umongare ole thealing nge ile ur elonga.
19 “Hima manin maiyow, imaibo akir wairafih hai orot ukwarin matabir na tit, naatu hai bowabow nuteteyan itah.
20 Ma toko ako ru i sungu 5,000 Kina a i nge kene i velpol ma i es tomo e 10,000 Kina me, na i ri ve, ‘Lom umtun aton aken, na thepol tho um nge lom umtun aken, mako i pavelpol mun 5,000 Kina mun ake a we.’
20 Naatu akir wairafin kabay 5,000 baib na run ana regah nanamaim eo, ‘Regah o 5,000 itu, baise ayu abowabow tafanamaim 5,000 abaib i iti kubai.’”
21 “Mako ia pomnga i ria i ve, ‘Wong ini umonga sivenga na lom lemi rumong i sivenga, aro tho papomnga ong nge ur aolongaere thealnga, eneke wong theal senu ur tutunnga. Aro wong es me mo te men senu tomo nge pel.’
21 “Regah iya’afut eo, ‘A merar ayiy, o i bowayan orot gewas naatu bosunusunubayan, bowabow gidigidih ibosunusunub kukakaifen gewas, imih boro anayara’ahi inayen sawar gagamih inakaifen. Kuna kurun au yasisir turin kubai!’
22 “Lamako toko umonga ako i sungu 2,000 Kina a i nge kene i velpol ma i es tomo e 4,000 Kina me. Na i ria ve, ‘Lom umtun aton ake, na thepol, tho um nge lom umtun aken, mako i pavelpol ol 2,000 Kina mun a we.’
22 “Naatu akir wairafin bairou’abin kabay 2,000 baib na run eo, ‘Regah o a kabay 2,000 ibitu i iti, naatu abowabow tafanamaim 2,000 abaib i iti kubai.’
23 “Mako ia pomnga i ria mun i ve, ‘Wong ini umonga sivenga na lom lemi rumong i sivenga. Aro tho papomnga ong nge ur aolongaere thealnga, eneke wong theal senu ur tutunnga. Aro wong es me mo te men senu tomo nge pel.’
23 “Regah eo, ‘A merar ayiyi, o i bowayan orot gewas naatu bosunusunubayan, sawar matan ta ibosunusunub kukakaifen gewas. Imih boro anayara’ahi inayen sawar moumurihika inakaifen. Kuna kurun au yasisir turin kubai.’
24 “Na toko umonga ako i sungu 1,000 Kina a i nge kene i es me ma i ri ve, ‘Toko Pomnga, lemik mire ako wong ini toko ako ong engeng e tokokoere. Wong ini toko ako ong el tomoal ur oinga nge ometa ako toko relngare o o i. Na wong lel aning ako ong ul vathar i avele.
24 “Imaibo akir wairafin baitonin kabay 1,000 baib na run eo, ‘Regah ayu aso’ob, o i a tur fokarin, turanah hai masaw o aribe kufafaur naatu turanah nowah o kutatanumabe kutaratar.
25 Mako tho ngeip ma tho rong kine lom umtun aken a ulue lemi. Thepol, lom umtun ol ake.’
25 Imih ayu o isa abir. A kabay abai an hub agais aibun inu’in, iti abai ana abit maiye kwitin.’
26 “Ave ia pomnga i olal ile riong ve, ‘Wong ini umonga kerenga na thekum namal, lomum mire nge ako
26 “Ana Regah iya’afut eo, ‘O i orot kakaf nokonokow anababatun! O iso’ob, ayu i tebob nonowatih afafour naatu tetatanum nonowatih ataratar.
27 Na i vova ako wong paeno lek umtun aken a umtun a vel avele, ma nge lek lo wererong me aro tho elpot lek umtun aken tomo mun nge pelie ako aro o ronga i a we?’
27 Gewasin au kabay banikamaim itayi ta’in tabowabow, ayu atanan, saise tafan hitaya’abar auman hitutu atab.’
28 “Mako aro thomu o eltetpot 1,000 Kina aken a i nge mo o sungu i nge toko ako ile 10,000 Kina.
28 “Naatu orot ukwarin eo, ‘Kabay iti orot umanamaim kwabosair kwabai kwan akir wairafin kabay 10,000 baib i kwaitin.
29 Eneke areko ole ur elonga lale, aro tho sungu mun ur elonga pulua a or nge, naro ole ur elonga i pom rintet. Na aro ve toko e ile ur elonga avele, na ur posnga ako i el i lale, aken aro tho eltetpot i a i nge.
29 Anayabin orot yait uman ebi’e’etaw boro sawar tafan hinaya’abar moumurihika nabow isan nakaram. Baise orot yait uman nutanub ema’am biyanamaim sawar etei’imak boro hinabosairen.
30 Na umonga kerenga ake aro thomu o ela i mo ultetpot i a pen a midenga nge la. Na nge pen aken aro o tang na o atitet owo pupo.
30 Imih iti akir wairafin nukunukuwin kwabai kwan kwarauw ufun gugumin wanawanan ere, nati imaim nama narerey wan nayob nitafofofor.’
31 “Nge nang aken Toko Pomnga Itun aro i lo werer me tomo nge a God ile engenging na ile tolilisong na ile enselre, naro i mena a ile nepes a menonga nge e toko alavusnga avrumnga. Na tolilisong Pen a Urvet anga aro i voth a i nge.
31 “Orot Natun ni’aiwob nanan ana maramaim ana tounamatar kakafiyih boro bairi hinan ana urama’am bonamanamarin tafan namare.
32 Naro toko na seng alavusnga ake ru a ulue aro o veliloal pel a itheki. Naro i thomreu or nge avlung or aini ranga ve ini sipsip thealnga ako i omreu sipsipre na memere.
32 Naatu tafaram wanawanan sabuw tutufin etei boro hinaru’ay Jesu nanamaim hinabat. Imaibo i boro sabuw nakusib rou’ab hinamatar, nabatanenayan sheep naatu goat bairi ekukusibih na’atube.
33 Aro i paes sipsipre a imeni sivenga nge anga, na memere a imeni kerenga nge anga.
33 Sheep i boro uman ana asukwafune hinabat naatu goat boro uman ana beyawane hinabat.”
34 “Naro nepes aken aro i ria areko o voth a imeni sivenga nge anga ve, ‘Thomu o es me. Thomu areko Vovo a God i oma senu nge thomu lale, thomu o es me mo o el meumu a God ile menong e nepes lemi ako God i monsi i nge thomu ako a mukaling nge ulue ile velpoling rongan.
34 “Imaibo aiwob orot boro sabuw uman ana asukwafune isah nao, ‘Kwa i Tamai ebigegewasini, kwana mar ana aiwob nowamih kwabai. Anayabin tafaram matara’e ana veya God kwa isa yabuna.
35 Eneke nomenga mesipun tho na thomu o sungu aning a tho nge, na thei i pun tho na thomu o sungu thei a tho nge, na tho velpol ini long a thomu nge na thomu o nongpoo tho a lomu vel nge,
35 Ayu bayumih amomorob bay kwaitu, sikau mamamah harew kwaitu atom, abinanawan au merar kwayi a baremaim ama ra’at ama.
36 na ok neong avele na thomu o sungu teunong a tho nge, na nik multhang na thomu o theal tho, na tho voth a mang a midenga na thomu o porumtet tho.’
36 Segar ama’am faifuw kwaitu aus, asawow ainu’in, kwakaifu naatu dibur bar ama’am kwana kwainanawanu.’”
37 “Na toko vengvenga areken o olal ile riong ve, ‘Toko Pomnga, penva ako them thepolo wong ako mesipun ong ma them sungu aning a wong nge, eve them thepol wong ako thei i pun ong na them sungu thei a wong nge?
37 “Sabuw gewasih boro hiniya’afut hinao, ‘Regah mar biyika bayumih imomorob ai’it bay ait, o sika mamamah harew ait itom?
38 Na penva ako them thepol wong ako wong velpol ini long a them nge ma them nongpoo wong a lemem pen, eve penva ako them thepol wong ako om neong avele ma them panea wong nge teunong?
38 Naatu biyika inanawan inan ai’it a merar ayiy abuwi ai sebomaim imara’at? O segar ima’am faifuw ait ius?
39 Na penva ako them thepol wong ako num multhang eve wong voth a mang a midenga ma them porumtet wong?’
39 Naatu mar biyika isawow inu’in akaifi, o dibur bar ima’ama ainanawani?’”
40 “Ma nepes aken aro i olal ole riong ve, ‘Tho ri nunganga a thomu nge, ur alavusnga ako thomu o oma i nge titeik areko oion kima avele, aken thomu o oma i a tho nge.’
40 “Aiwob orot boro niyafutih nao, ‘Anababatun au’uwi, nati ana veya’amaim ayu taitu gidigidih isah kwasisinaf, i ayu isau kwasinaf.’”
41 “Lama nepes i ria areko o voth a imeni kerenga nge anga ve, ‘Na thomu toko na seng aro thomu o gatpot nge tho mo thomu o esu nge pen ako won sesenga i voth nge ako aro ile vusonga avele, ako o monsi i nge a tamata kerengare oa pomnga
41 “Imaibo sabuw ana beyawane hinabatabat isah boro nao, ‘Biyau’umaim kwatit sa’ab kwan. Kwa i orarafen wanawanan kwarun, Demon Mowan ana tounamatar bairi isah wairaf wanatowan hibobogaigiwas kwan imaim kwarun bairi e’arahi.
42 Eneke nomenga ako mesipun tho na thomu o sungu aning e avele a tho nge, na thei i pun tho na thomu o sungu thei e avele a tho nge,
42 Ayu aa amomorob, men abisa ta kwaitu aan, sikau mamamah harew men kwaitu atom.
43 na tho velpol ini long a thomu nge na thomu o nongpoo tho a lomu vel nge avele, na ok neong e avele na thomu o sungu teunong e avele a tho nge, na nik multhang na tho voth a mang a midenga nge na thomu o porumo tho avele.’
43 Ai nanawan anan men au merar kwayi a sebomaim amara’at. Segar ama’am faifuw men kwaitu ausimih, a sawow ainu’in, o dibur baremaim ama’am men kwana kwainanawanu.’”
44 “Na or mun aro o olal ile riong ve, ‘Toko Pomnga, penva ako them thepol wong ako mesipun wong, eve thei i pun wong, eve wong velpol ini long a them nge, eve om neong avele, eve num multhang, eve ong voth a mang a midenga na them opoal vet ong avele, e?’
44 “Naatu i boro hiniya’afut hinao, ‘Regah, mar biyika o aa imomorob, o harewamih sika mamamah, o ibinanawan, o segar ima’am, o isawow inu’in, o dibur bar ima’am men aibaisimih?’”
45 “Naro i olal ole riong ve, ‘Tho ri nunganga a thomu nge, ur alavusnga ako thomu o oma i avele nge tokokoe areko oion kima ol avele, ur areken thomu o oma mun i a tho nge avele.’
45 “Imaibo i boro niyafutih nao, ‘Anababatun a tur ao’owen, ayu taitu gidigidih men kwabibaisih, nati i men kwakok ayu kwatibaisu.’”
46 “Na tokokoe areken aro o es mo o el paomelaling ako aro ile vusonga avele. Ave toko vengvengare aro o es mo o el mimiong ako i voth opisleonga naro ile vusonga avele.”
46 “Naatu nati sabuw i boro hinan ma’ama wanatowan ana baimakiy hinab. Baise sabuw gewasih boro hinan yawas ma’ama wanatowan hinab hinama hiniyasisir.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.