Mateus 22
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Lama Jisas i oma mun riong agelalnga omole mun a Judare ole mukalingare ve,
1 Naatu Jesu iban maiye oroubon tabo sabuw hai tur eowen eo,
2 “God ile menong e nepes i ranga ve ini nepes e ako i monsi aning ako nge itun tomonnga ile peangeong.
2 “Mar ana Aiwob ana itinin i boro iti na’atube. Ana veya ta aiwob orot natun tabin isan ana hiyuw bogaigiwas.
3 A mukaling tel i pasong ikei a tokokoe areken nge ve, aro o es e aning aken. Lama nge aning aken a nang i velpol ma i pake ol ile umongare ve aro o ria tokokoe areken mo o es me nge aning, ave o mothongal esong la.
3 Naatu ana akir wairafih iyunih kob hin sabuw iyabowat hiyuw aamih hibowabow isah, baise etei’imak hikwahir hima.
4 “Ma i pake mun ile umonga pelie la, na i sungu riong a or nge ve, ‘Thomu o es a tokokoe areko keik song nge or mo o ria or ve, tho monsi aning lale. Tho so rin lek bulmakau tomonmonengaere lale nge aning tomo mun nge lek bulmakau apongare ako oenanga aolonga. Ur alavusnga tho monsi lale. Aro thomu o es ol me nge peangeong a aning.’
4 “Imih aiwob orot iban maiye ana akir wairafih afa’abo iyunih eo, ‘Kwanan sabuw iyabowat na hiyuw aamih au’uwih hai tur kwana’owen, masanuw etei arauw hitab, naatu hiyuw etei abogaigiwas sawar, imih kwanan tabin ana hiyuw tanaa.’
5 “Ma ile umongare o es la ma o ria tokokoe areken nge ikei aken, ave o nongal riong aken avele na o es petitel, omole i es a ometa, na aininga i um nge ile umtun a umong
5 “Baise hin hi’o, sabuw hiyuw aayah tur men hinowar, hai kokomaim hire nanabin hin. Orot ta au masaw in, orot ta re ana sitow bowamih in.
6 na pelie o rereu umonga areken ma o paomelal or e osisonga lamako o so rin or.
6 Naatu sabuw afa akir wairafih hibow hirouw, afa hi’asbunubunuw himorob.
7 Mako nepes aken ilemi kling rintet, ma i pake ile toko punongare mo o pun rin tokokoe areko o so rin ile umongare, mako o ongris ole rebo.
7 Aiwob orot anababatun yan so’ar, basit ana baiyowayah iyafarih hin sabuw ana akir wairafih hi’asbunubunuw etei hibow hirouw himorob naatu hai bar etei hi’afusar.
8 “Ma i ria ile umongare ve, ‘Peangeong a aning tho monsi i lale, ave tokokoe areko tho pres or lale kene o sivenga mos avele.
8 “Imaibo aiwob orot ana akir wairafih afa’abo eaf hina iuwih eo, ‘Tabin ana hiyuw i abogaigiwas sawar, baise sabuw au’uwih men yait ta namih.
9 Naro thomu o es a so thekiki elonga la, na toko alavusnga ako thomu o thepolo ir nge, aro thomu o ria or mo o es me nge peangeong a aning ake.’
9 Imih kwanatit kwanan ef gagamih yahimaim sabuw kwana’i’itih etei kwana’uwih hinan tabin ana hiyuwamaim hinarun.’
10 Ma ile umonga areken o es a so thekiki elonga la ma o wol tokokoe areko o thepolo or nge, ma o wol tokokoe sivesivengare na tokokoe kerekerenga mun re. Ma o es me nge peangeong a aning ma vel aken i vual rintet e or.
10 Basit akir wairafih hitit hin ef gagamih yahimaim orot babin hi’itih etei hibow, kakafin, gewasin etei hiteten hinatabin ana efanamaim hitit.
11 “Lama nepes aken i eso a vel lemi la mo i thepol tokokoe areko o es me nge aning, ma i thepol tetalo toko omole ako i teun vet teunong ako o teun i nge peangeong a aning avele.
11 “Aiwob orot na nanawan hai merar yi ibabatiyih inan, basit orot ta tabin ana faifuw usina’e na ma’am itin.
12 Ma i ria i ve, ‘Teik, wong teuna vet teunong sivenga e avele, na ong eso a vel lemi me vava?’ Ave toko aken i ri vet avele.
12 Naatu ibatiy eo, ‘Au begon, o mi’itube’emih tabin ana faifuw usina’e ina irun kuma’am, etawan menane irun?’ Baise orot men tur ta eo.
13 “Mako nepes aken i ria ile umongare ve, ‘Aro thomu o kina toko ake imeni na ieve na o asespot i a lalanga la nge pen ako ia mideng rintet na o tang na o atitet owo pupo nge.’
13 “Basit aiwob orot ana akir wairafih iuwih eo, ‘Orot an uman kwafatum kwabai kwan ufun kwaisaroun ere gugumin wanawanan nama, narerey wan nitarfofor naso’ob.’”
14 “Thomu o nongpol, God i leng toko pulua, ave i ateal inga or posalnga.”
14 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Sabuw moumurih na’in God ea’afih, baise matan ta’amo boro narubinih.”
15 Lamako Parisire o espot ma o rirum sovengalo pelie ako aro o patelek a Jisas nge ile riong pelie mo aro o pamita i nge riong e ile olaling aken.
15 Basit Ofafar Bai’obaiyenayah afa hin sa’ab akisihimo hiku’ay Jesu baikubibiruwin isan hiyakitifuw.
16 Ma o pake ole wainlanga pelie na tomo mun nge toko avlung pelie ako ini a Herot ilengare, ma o es a Jisas nge ma o ria ve, “Pamirealinga, lemem mire ako, wong ini toko ako ong ri nunganga. Na nge riong nunganga inga wong pamireal tokokoere nge a God ile vothung. Na wong ngeip nge toko e avele na nge lom riong elonga ako wong oma i, ini riong omoletet inga nge toko pompomere na posposere.
16 Imaibo hai bai’ufununayah afa naatu Herod ana kou’ay sabuw afa hin Jesu biyan hitit hio, “Bai’obaiyenayan, aki aso’ob. O i anababatun turamaim kuo, God ana sabuw isah abisa ekokokomaim kubi’obaiyih, abisa sabuw tenotanot isan men kubiyababan, anayabin o men orot babin ufuhine ku’i’itin.
17 Naro wong ria them. Lomum vava? I sivenga ako aro te ul takis a Sisar nge eve avele?”
17 Imih kuo anowar. Caesar isan kabay tanabibaiyan boro ata ofafar tana’astu’ub, ai en? O mi’itube kunotanot?”
18 Ave Jisas ilemi mire nge olemi kerenga aken lale, ma i ria or ve, “Thomu ini pokonongare, i vova ake thomu o sis ve aro o tongporum tho, e?
18 Jesu mar ta’imon hio hai tur naniyan bai uwih eo, “Kwa i wanawan rerekabih! Aisim ayu kwabikubibiruwu?
19 Aro thomu o pathengal tho nge umtun ako tokokoere o ul i nge ole takis a Sisar nge.” Mako o sungu umtun alavatharnga omole a i nge.
19 Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.” Naatu kabay hibai hina hitin.
20 Ma i nina or ve, “Anga ia sei na iion ake?”
20 Itin sawar imaibo eo, “Iti kabayamaim i yait ayubin naatu wabin tema’am?”
21 Ma olal ile riong ve, “Sisar ile.”
21 Hiya’afut hio, “Caesar.” Basit Jesu iuwih eo, “Abisa Caesar nowan Caesar kwanitin, naatu abisa God nowan God kwanitin.”
22 Ma o nongpol riong aken ma o kukuk rintet. Mako o lo lelpot i ma o es.
22 Iti na’at eo hinonowar ana maramaim hifofor men kafaita. Naatu hihamiy himatabir maiye hin.
23 Ave nge nang mun re aken Sadiusire o es a Jisas nge me. Or ini tokokoe areko o ri ve, tokokoe areko o rin lale, o pavurvur aro o los werera ol nge rinong avele. Ma o nina i ve,
23 Nati veya ta’imon kau’ay ta wabin Sadducee hai sabuw afa hina Jesu biyan hitit hio, “Sabuw morobone boro men hinayawas maiye.”
24 “Pamirealinga, Moses i ri ve, aro ve toko e i rin na itutun vet pelie avele, aro itein posnga i ewoa ia basu mo i pavelpol ol itein pomnga itutunre.
24 Naatu hio maiye, “Bai’obaiyenayan Moses eo tautabin orot ain natun en namomorob tain boro tuwah ana kwafur ni’aawan, saise hairi hina’in kek hinatufuw tuwah efanin.
25 Na nomenga titeinpel or limai o voth tomo nge them. Ma oa tengen i peange ma itun pelie rongan na i rin leltun iewo sengenga. Mako itein opisoinga i ewoa ia basu.
25 Imih marasika orot, ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin naatu kek en morob. Ana kwafur tain i’aawan.
26 Ma itein aken itun mun e rongan, nako i rin mun, ma otein menga i ewoa mun i ma i oma mun re inga vene aken makola i pavurvur nge otein limainga ile rinong.
26 I auman kek en morob. Naatu tain ta bo kwafur i’aawan maiye. Kek en morob ef ta’imon na’atube hisinaf re in yomanin hi’asa’ub.
27 Lamako a rumongaling ol seng aken i rin ol.
27 Uf toro’ot, babin morob.
28 Ako nge los wereraing aro titeinpel or limai aken kathnga aro i el ol seng aken mo ini iewo, e? Eneke or alavusnga o peange nge i lale.”
28 Orot etei i babin ta’imon hi’aawan, imih ana maramaim morobone hinamimisir maiye, babin i boro menatan ni’aawan?”
29 Ma Jisas i olal ole riong ve, “Thomu o leklek lale, eneke lomumu mire nge a God ile riong na ile engenging avele.
29 Jesu iyafutih eo, “Kwa i a not hikwaris. Anayabin Buk Atamanin men kwaso’ob, naatu God ana fair auman men kwaso’ob.
30 Ako nge los wereraing toko na sengre aro o voth ranga ve ini ensel Pen a Urvet angare na o peange avele.
30 Anayabin morobone hinamimisir ana veya tounamatar maramaim tabina’e tema’am na’atube bairi boro hinama.
31 Ako nge los wereraing ava thomu o tital a God ile riong ako i ria thomu nge ve,
31 Naatu morobone hinamisir maiye isan God eo Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwa’itin ei en? God iti na’atube eo,
32 ‘Tho ini a Abraham ile God,
32 ‘Ayu i Abraham ana God, Isaac ana God, naatu Jacob ana God.’ Nati God i sabuw yawasih hai God men sabuw murubih hai Godamih.”
33 Ma pulua aolonga aken o nongpol aken, ma o kukuk rintet nge ile pamirealing aken.
33 Sabuw rou’ay gagamin iti tur hinonowar, hifofor men kafaita, anayabin abisa bi’obaiyih i tur anababatun.
34 Parisire o nongpol ako Jisas ile riong i oma ol Sadiusire ma ole riong ol e avele, mako Parisire o veliloa pel na o es a i nge la.
34 Jesu tur eo Sadducee sabuw hai tur etei rabirab ana maramaim Pharisee sabuw hi’itin. Basit etei hina hita’imon.
35 Ma oa omole ile mire i aolonga rintet nge a Moses ile patorongre, ma i tongporum a Jisas
35 Wanawanahimaim ofafar so’obayan orot ta na Jesu ikubibiruw eo,
36 “Pamirealinga, patorong kathnga ako i aolonga nge patorong alavusnga?”
36 “Bai’obaiyenayan, obaiyunen tur menatan i gagamin ofafar etei wanawanahimaim?”
37 Ma Jisas i olal ile riong ve, “‘Aro om sagu a God ako ini Toko Pomnga nge opom alavusnga na onum alavusnga na lomum alavusnga.’
37 Jesu iya’afut eo, “Regah, a God isan dogor tutufin etei, a not tutufin etei, naatu biya tutufin etei iniyabuw.
38 Patorong ake i aolonga na i mukal nge patorong alavusnga.
38 Iti ofafar i gagamin naatu ofafar ana ukwarin.
39 Na aininga ako i aolonga rintet mun kene i vene, ‘Aro om sagu thongongomre ranga ve ako om sagu sivengom.’
39 Naatu ofafar bairou’abin i iti. ‘Taituwa isah iniyabow o taiyuw isa kubiyabow na’atube.’
40 Na Moses ile patorong alavusnga na God ile riong elngare ole patoraling otepun inga nge riong or aini aken.”
40 Moses ana ofafar tutufin etei naatu God ana dinab oro’orot hai bai’obaiyen etei i iti ofafar rou’ab tebi’ukwarih.”
41 Rongan Parisire o veliloal pel na Jisas i nina or ve,
41 Pharisee sabuw hiru’ay hita’imon, basit Jesu ibatiyih
42 “Na lomumu vava nge toko ako God i ateal i ve aro i el werer ile tokokoere? Na ini anga itevinga?”
42 eo, “Kwa a notamaim Keriso isan mi’itube kwanotanot? I boro orot yait natun?” Naatu i hiya’afut hio, “Keriso i boro David ana agirane nan.”
43 Ma Jisas i ria or ve, “Na i vova ako Oni Riringa i menpot a Devit iwo ma i apeta toko aken ini ia Pomnga? Eneke Devit i ri ve,
43 Naatu Jesu ibatiyih eo, “Bo aisim Anun Kakafiyin ana fairamaim David iwanasum, Regah isan eo,
44 “‘God i ria ok Pomnga ve,
44 ‘Regah au Regah isan eo, Umau au asukwafune kumare inama’am. Ana maramaim ayu boro anatit a kamabiy sabuw anabow babamaim anaya.’
45 Na thomu o thepol i, Devit i apeta toko aken ve ini ia Pomnga, na toko aken ini a Devit itevinga ako aro i rumongal nge i vava?”
45 “David Roubininenayan orot isan i ana Regah rauw eo, imih men karam Roubininenayan orot i David ana agir narauw nao.”
46 Ma oa toko e avele i olal ol a Jisas ile riong, nako i patea nge nang aken ole mara ma o ngange ol nge a Jisas ininnga.
46 Men yait ta Jesu ana tur wan yimih. Nati ana veya’amaim men yait ta baibat afa bow na Jesu ibatiyimih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.