Mateus 21

God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jisas ome ile wainlangaere o es totho a Jerusalem, ma o velpol a rem a Betpage a tete a Oliv. Ma Jisas i pake ile wainlanga or aini
1 Jesu ana bai’ufununayah bairi au Jerusalem hirun hinan, hina bar merar ta wabin Bethage hitit, Olive Oyawemaim, Jesu ana bai’ufununayah rou’ab wan iyunih
2 ma i ria or paini ve, “Aro thomu paini o esa nge rem ako te totho nge lale. Naro thomu o es inga, na a ur e avele naro thomu paini o thepolo donki sengenga omole ako o pating i, na itun i mit tomo nge i. Aro thomu o tetrispot ir mo o ti ir a tho nge me.
2 eo, “Kwanan bar merar nati namaim kwanatitit boro donkey hi’utan ebatabat kwana’itin naatu donkey boubun auman sisibinamaim ebatabat. Hairi kwanarufamen kwanabow kwanan.
3 Na aro ve toko e i oma riong e a thomu paini nge, aro thomu paini o ria i ve, ‘Toko Pomnga ile omaing i voth a or paini nge, naro i pake werer or paini viri viri me.’”
3 Orot ta nati’imaim nabibatiyi ana tur kwana’owen, ‘Regah ekokok naatu boro nihamiyen kwanabow kwanan.’ Baise ana tur kwana’owen boro niyafarih hinamatabir maiye.”
4 Na ur ake i velpol vene re ake mo i pavelpol nunganga ur ako Toko Pomnga ile riong elnga i ri nge ve,
4 Iti sawar himamatar abisa God ana dinab orot eo kikirum ina i turobe.
5 “Panongpol riong ake a toko na seng Saion angare nge,
5 “Jerusalem sabuw hai tur kwana’owen, a aiwob enan kwa’itin, taiyuwin yare donkey afe’en mara’at enan, ana donkey boubun tafanamaim mara’at enan.”
6 Ma ile wainlanga or aini aken o oma i ranga ve ako Jisas i ria or paini nge.
6 Basit Jesu ana bai’ufununayah eo baimanih na’at hin hisinaf.
7 Ma o pasong donki aken tomo nge itun aponga me, ma or paini o ronga ole tekruk seltunnga a donki or aini aken okime. Lamako Jisas i mena ol a okime.
7 Donkey hibai hina hai faifuw tafah hibosairen hiyabar afa rabod rourih hi’afuw ef yan hiyabar.
8 Ma toko na seng pulua ako o ela ole tekruk seltunnga ma o vlesu ir a sovengalo. Na pelie o soro won menini pothoingthoinga ma o paenu i a sovengalo.
8 Sabuw rou’ay gagamin na’in hai faifuw hibosairen hiyabar afa ai raurih hi’afuw hiyabar.
9 Ma tokokoe areko o es a mukaling na areko o es a rumongaling o presa ve,
9 Sabuw Jesu nanane hinan, naatu ufunane hinan fanah sib hiwow hio,
10 Ma nge a Jisas ile velpoling a Jerusalem toko na sengre o kukuk nge onngaing na leng lenging ako o paaolonga Jisas iion nge, ma o nin pel osivenga ve, “Toko ake ini anga?”
10 Jesu na Jerusalem rur, kawasa ra’at uruw giririf retenafut, sabuw hibatebat hio, “Iti orot yait?”
11 Ma tokokoe areko o es tomo nge a Jisas o olal ole riong ve, “Ake ini a Jisas, ako ini a God ile riong elnga ako i es a Nasaret ako a epee a Galili me.”
11 Rou’ay gagamin hiyafutih hio, “God ana dinab orot wabin Jesu, Galilee wanawananamaim tafaram Nazareth orot.”
12 Ma Jisas i eso a Lotu Tepun a Vel a lok lemi ma i wistetpot tokokoe areko o men thal ol lulu na i eksingtunu areko ole ring ako o tepolal umtun relnga nge, na i wathprepa areko o pamen ole pothu olingare ole menonga.
12 Naatu Jesu na Tafaror Bar run. Sabuw iyab nati hima hai sawar hitotobon rauw nunih hai urama’ama, hai gemogem bora’aten, kabay hisuwa hire, urama’ama afe’eh hima mamu imak hitotobon bow israuwen ufun hitit.
13 Ma i ria or ve, “God ile erere i ri ve,
13 Naatu iuwih eo, “Buk Atamaninamaim God eo hikikirum i iti na’atube eo, ‘Ayu au Tafaror Bar i yoyoban ana bar,’ baise kwa abisa kwasisinaf i kwabotabir bainowah hai watu matar.”
14 Jisas i voth a Lotu Tepun a Vel a lok lemi, na toko eve lilngare na theki prosngare o es a i nge me, ma i pasivenga werer or.
14 Sabuw matah fim naatu ah umah kakafih hina Tafaror Bar hirun Jesu etei iyawasih.
15 Ma pris kimangare na pamirealingare nge a Moses ile patorong o thepol omaing sivesivenga areko i oma i, na o nongpol mun wainlangare ako o presa a Lotu Tepun a Vel ve,
15 Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah Jesu sawar gewasih sisinaf hi’itin yah so’ar. Kek auman Tafaror Bar wanawanan fanah sib Jesu hibora’ara’ah hio, “Orokaiwa David natun, ensairen.”
16 Ma o nina i ve, “Ava wong nongpol avele nge riong ako ru o oma i, eneke aro ve ong nongpol i aro ong mit roal or.”
16 Jesu hiu, “Iti kek teo kunonowar?” Jesu iyafutih eo, “Anonowar. Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwa’itin, mi’itube hikirum?
17 Mako Jisas lo lelpot oa na i espot ol e rem aolonga aken ma i voth a Betani nge pemliknga aken.
17 Naatu nati’imaim ihamiyih hima i tit in Bethany bar merar imaim mar fo in.
18 Rulpoalal nge ile es wererong a rem aolonga aken la, ma mesipun rintet i.
18 Mar auman Jesu au merar gagamin matabir inan, basit bayumih morob.
19 Ma i thepol pupos ako i mit a sovengalo wo peti, ma i es totho nge, ave i thepola imonnga pelie avele nge, ini inga ithoingre. Mako i ria ol won aken ve, “Aro wong mon werer ol avele ol.” Na a ur e avele, nako pupos aken i menea.
19 Naatu ef rewanamaim ai fafou batabat itin, basit na ai an tit, baise men ro’on ta itin, raurinawat. Basit ai isan eo, “O i boro men iniw.” Mar ta’imonamo ai fenem.
20 Ma ile wainlangaere o thepol aken, ma o kukuk rintet, ma o ri ve, “I vava ake won ake i menea viri viri, e?”
20 Ana bai’ufununayah hi’itin hifofor men kafaita, naatu hio, “Ai fafou mi’itube’emih mar ta’imon fenem?”
21 Ma Jisas i olal ole riong ve, “Tho ri nunganga a thomu nge, aro ve lomu lemioong i omole inga na i mothong tova or aini, aro thomu o oma mun omaing ake ru tho oma i nge pupos ake lale. Naro thomu o oma inga ake avele, ave aro ve thomu o ria tete po ake ve, ‘Wong plosa mo ulu sivengom a thev lemi la,’ aro ur aken aro i velpol ranga ve ako thomu o ri nge.
21 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen. Men erekasiy auman kwanasinafumih, baise kwanitumatum. Karam abis iti boun ai fafou isan asisinaf boro kwanasinaf namatar. Baise men iti akisin. Karam oyaw isan kwanao, kumisir kwen riy yan kubat boro namatar.
22 Na aro ve lomu lemioong i omole inga na thomu o nong aken, ur alavusnga ako thomu o nong ve aro thomu o el i, aken aro thomu o el i.”
22 Initumatum abisa isan kuyoyoban boro inab.”
23 Jisas i eso a Lotu Tepun a Vel a lok lemi ma i patoral toko na sengre nge. Ma pris kimangare na Judare oa pompomere o es a i nge me ma o nina i ve, “Anga i ria wong nge omaing aken omanga, e? Na anga i sungu engenging aken a wong nge?”
23 Jesu matabir maiye Tafaror Baremaim run bat bi’obaibiyih. Basit Firis ukwarih naatu Jew hai orot ukwarih hina Jesu biyan hitit hibatiy hio, “O yait fair it iti sawar kusisinaf, naatu yait ibasit ina kubowabow?”
24 Ma Jisas i olal ole riong ve, “Tho mun aro tho nin thomu nge ninong e. Aro ve thomu o olal vengveng lek ninong ake, naro tho ria mun thomu nge anga ako i sungu engenging a tho nge, nge omaing ake omanga.
24 Jesu iyafutih eo, “Ayu auman au baibat ta’imon kwa anibatiyi kwanao ananowar, imaibo ayu boro anao kwananowar, ayu fair menamaim abai abowabow.
25 Na lek ninong i vene: Jon ako i paninu tokokoere na ile omaing aken i es a pen kathnga me? I es a Pen a Urvet me, eve i es inga ake a tokokoere nge me?”
25 John ana fair menane bai sabuw bapataito itih Godane bai, ai orot maiyow biyahine bai?” Hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Mi’itube tanao? Godane tanao’o i boro nao bo aisim John men kwaitumitum.
26 Na aro ve te ri ve, ‘Ine ur ako i es a tokokoe inga re nge me,’ aro te ngeip nge tokokoere, eneke or alavusnga olemio nge a Jon ako ve, ini a God ile riong elnga e.”
26 Baise it orot biyanane fair bain tanao, sabuw isah tabirubir anayabin sabuw etei tebitumatum John i God ana dinab orot ta.”
27 Mako o olal ol inga Jisas ile riong ve, “Lemimem mire nge avele.”
27 Imih sabuw Jesu isan hiya’afut hio, “Aki men aso’ob.” Naatu Jesu iuwih eo, “Ayu auman boro men anao kwananowar, baibasit menane abai iti sawar asisinaf.
28 Na Jisas i ria mun ve, “Na lomumu vava? Toko omole itun tomonnga or aini, ma i es a pomnga nge ma i ria i vene: ‘Tuk, wong es mo um a vain a ometa nge ponange ake.’
28 “Kwa mi’itube kwanotanot? Ana veya ta orot natunatun bairi hima’am basit orot natun ain isan eo, ‘Aro ayu akokok boun inan grape ana masaw inabow.’
29 “Ma itun i ria i ve, ‘Nik plong,’ ave pan tie i eksing ilemi, mako i es e omaing la.
29 “Naatu kek tamah iya’afut eo, ‘Ayu men akokok.’ Baise ma kafai ana not botabir re in masaw bow.
30 “Ma otema i es mun a itun posnga nge ma i oma mun re ako ini riong omole, ma itun i ria i ve, ‘Enala vovo,’ ave i es la ma i um vet avele.
30 “Naatu orot na maiye natun uf isan tit tur i ta’imonaban eo, naatu kek rufut eo, ‘Basit, Regah boro anan.’ Baise kwahir bar ma men in masaw bowamih.
31 “Na nge wainlanga or aini aken oa kathnga i panes otema ile riong?”
31 Naatu kek menatan i tamah fanan bai?”
32 Eneke Jon i es a thomu nge ma i pathengal vothung vengvenga a thomu nge, na lomumuo a i nge avele, ave takis elngare tomo nge toko aomngare olemio a i nge. Na thomu o thepol ur aken lale, ave thomu o eksing lomu mimiong avele mo lomumuo a i nge avele.”
32 Anayabin John Baptist na ef gewasin bai’ufnunin isan bi’obaiyi, kwa men kwaitumitumimih, baise kabay o’onayah, naatu sagasagadiy hitumitum, sawar i kwa’itin, baise men kafa’imo a not uf kwabotabir kwaitumitumimih.”
33 Jisas i ria mun or ve, “Aro thomu o nongpol riong agelalnga mun e. Toko e ako i oma vain a ometa, ma i av lok. Na a ometa lemi i tou vol mo ve o teplaso vain monnga mo vain ei i lelu nge la, na i pipera ring roro ako aro tokokoere o voth nge na o theal tetal ometa aken. Lamako i sungu ometa aken a tokokoe pelie nge, mo aro o pavelpol umtun nge naro o sungu vain monnga epee a i nge. Mako toko aken i es a rem gatnga la.
33 Jesu eo maiye, “Oroubon tabo kwananowar. Orot me matuwan ana veya ta masaw bo grape tanum, fur ear ituwafut naatu Wine bunubunuw ana hub bai naatu ana masaw sabuw bowayah uwih hima’uh hima i tafaram afa bai nanawanamih in.
34 Lama nge vain le motuong i pake ile um polpolongare ve aro o el ia vain monnga epee ako ini ia.
34 Naatu grape hiyamur bairuhin ana veya kakabom, basit orot ana akir wairafih iyafarih hina bowayah biyah ibo au nowahine ai ro’oh bairut isan.
35 “Ave tokokoe areko o um a vain a ometa aken, o mita ma o rereu or ma o siso omole na o so rin aininga na o molup omole ipunnga nge um.
35 “Baise bowayah himisir orot ana akir wairafih hibow, ta hibai hirab, ta hi’asabun morob, naatu ta kabayamaim hirab.
36 Lama ometa tokoninga i pakepot mun ile umonga relnga pulua ol la, ave vain a umongare o oma mun inga ako ini vothung omole a or nge.
36 Orot ana akir wairafih afa’abo iyafarih hina, moumurihika men marasika biyafarih na’atube’emih, baise bowayah himisir akir wairafih hibow, wan hinan isah hisisinaf na’atube hisinaf hibow hirouw.
37 Lamako a rumongaling i pake ol itun a or nge, ma ilemi ve, ‘Aro o nongpol tuk ile riong.’
37 Uftoro’ot i natun iyun na bowayah isah, not eo, ‘Sabuw boro natu hinakakafiy.’
38 “Ave tokokoe areko o um a ometa aken o thepol itun ako i es me, ma o ria osivenga nge ve, ‘Ken thomu, toko ake ini ometa tokoninga itun ol ake. Ita, te so rin i mo te el ol ia ometa ake ini itema imeni po.’
38 “Baise bowayah orot natun nan hi’itin hio, ‘Iti orot masaw matuwan natun enan kwanatabai tarab emorob, saise iti sawar etei boro it ata sawaramih tanabow.’
39 Mako o rereu i ma o asespot i a ometa a lok kime la, mako o so rin i.
39 Hina kek hibai fur ufunane hirouw re hitit hibai hi’asabun morob.”
40 “Na lomumu vava? Panen aro vain a ometa tokoninga i es me, naro vothung le vanga aro i oma i nge toko umonga areken, e?”
40 Naatu Jesu ibatiyih eo, “Masaw matuwan namatabir nanan iti sabuw bowayah isah boro mi’itube nasinaf?”
41 Ma Judare oa pompome areken olal ile riong ve, “Aro i pun rin selele toko kerenga areken, naro i sungu ometa aken a toko relnga ol re nge mo aro ve nge vain po ol aro o sungu ol epee aken ini ia.”
41 Hiya’afut hio, “Nati orot bowayah etei boro narauw hinamorob, naatu masaw boro nab sabuw afa nitih hinama hinakaif, saise ai ro’oh hinabiyamur bowayah boro hinirut ibo au nowan hinitin.”
42 Ma Jisas i ria or ve, “Ava thomu o tital riong epee ake a God ile erere nge ve,
42 Imaibo Jesu iuwih eo, “Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwa’itin.
43 Jisas i ri or ve, “Lamako tho ria thomu, God aro i eltetpot ile menong e nepes a Pen a Urvet a thomu nge naro i sungu i nge tokokoe areko aro o panes ile riong.
43 “Isan imih a tur ao’owen. Mar ana aiwob kwa biyamaim tema’am boro nabosairen sabuw iyab ub gewasih hitanum teyey boro i nitih.
44 Na toko ako aro ve i mata a um aken nge aro i mout mout, na aro ve um aken i matu a i nge aro i mopipara.”
44 “Orot yait iti agim afe’en nare narabirab i boro natarsisib, baise agim nare orot babin narabirab boro mutufor nifofob.”
45 Ma pris kimangare na Parisire o nongpol a Jisas ile riong agelalnga aken ma olemi mire ako ve, i ri aken nge or.
45 Firis hai ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah Jesu ana oroubon eo hinowar hitatam.
46 Mako olemi ve aro o rere a Jisas, ave o ngeip nge tokokoere, eneke tokokoere olemi ve, Jisas ini a God ile riong elnga e.
46 Imih bain fatuminamih himisir, baise sabuw rou’ay hina hima’ama isah hibir. Anayabin sabuw etei Jesu hi’i’itin i God ana dinab orot ta.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.