Marcos 14
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Nang ol inga or aini rongan i voth, naro Judare o men nge Punseleainga a Aning ako o apet i ve ini Pasova. Na nge aning aken, o an bret ako ipawimpotnga i voth nge avele, aken ini ole vothung vet aken, aveto pris kimangare na toko pamirealingare nge a Moses ile patorong, o veliloalo pel mo o kath sovengalo ako aro o rere kine a Jisas mo o so rin i nge.
1 Tar Nowaten naatu Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw i veya rou’ab nahimaim bat. Naatu firis ukwarih, Ofafar bai’obaiyenayah i wa’iwa’iramaim ef hinuwet mi’itube Jesu hitab hita’asabun isan.
2 Aveto o ria ve, “Te mothong tova te rere i nge Punseleainga a Aning, eneke aro vene mo tokokoere o pavurpola punong a it nge.”
2 Naatu hio, “Men hiyuw tanabowabow wanawanan tanasinafumih, anayabin rakit boro tanaku’ub.”
3 Na Jisas i voth nge rem a Betani ako a Saimon ile vel. Ine toko aton, nomenga putput i voth a ini peti elonga. Ma Jisas i men, na i anan, na seng omole ako i es me, ma i el tomo sanda ako i una vro. Ma i mon nge botol ako o oma i nge anral, na sanda aken kene iolonga i roro rintet. Na seng aken i pit korpot ithekia ma i odoroka i a Jisas ipounga.
3 Jesu in Bethany orot Simon biyan kokom ani’anin ana bar wanawanan run, ma bay eaau basit babin ta kibub kabayamaim hikwak raiy yamurin gewasin hisuwai batabat bai narun, iti raiy i ana baiyan gagamin, kibub sikan ana gigiwaiyomaim takakir Jesu aribun yan isuwai re.
4 Aveto toko pelie o thopol i ma olemi klingtun i, ma o ri pel osivenga nge ve, “I vava ake i odorok pautet sanda aken, e?
4 Sabuw afa nati’imaim hima’am hi’i’itin yah so’ar naatu taiyuwih hima higam hio, “Aisim iti raiy yamurin gewasin asir ebisuwai kwanikwaniy?
5 Aro ve te pasong i a tokokoe areko o ol ur elonga, i pavurvur ako aro te el 3,000 Kina nge, mo i opoal areko ole ur elonga avele.” Mako o vol ol seng aken nge.
5 Iti raiy i 300 denari tafanamaim auman boro hitatubun naatu kabay sabuw bai’akirayah hitibaisih!” Naatu babin hi’i’iyab higam hiu kwanikwaniy.
6 Lama Jisas i ria or ve, “O mothong patongti ivolnga, i vova ake thomu o vol i venen aken, e? I oma omaing sivenga a tho nge.
6 Baise Jesu eo, “Babin kwaihamiy! Aisim kwaowa’awa’an? Sawar gewasin maiyow ayu isou sinaf.
7 Toko le ur avelengare aro o voth tomo e thomu nge nang elonga. Na aro ve thomu o sis ve o opoal or, aro thomu o opoal inga or, aveto aro tho voth tomo e thomu nge nang elonga avele.
7 Kwa boro mar etei bai’akirayah bairi kwanama, veya afa baibaisih isan kwanakokok boro kwanibaisih. Baise ayu boro men mar etei bairit tanama’amih.
8 Ur ako seng aken i pavurvur nge omanga, i re aken ranga ve i oma i lale. I oma ur aken a mukaling nge ako i monsi tho nge lek rinong.
8 Babin abistan sisinaf i karam ayu isou sinaf, raiy yamurin gewasin biyau imaim isuwai re’er i ayu yanowahu biyau eyayabunai ufibo hinayai.
9 Tho ri nunganga a thomu nge, nge pen elonga ako aro o panongpol Panongpolong Sivenga nge, aro o ri mun nge ur aken seng aken i oma i a tho nge. Ile omaing aken aro i penthal avele.”
9 Anababatun a tur ao’owen, iti Tur Gewasin tafaram tutufin wanawanan hinao hinabibinan, iti babin abisa sisinaf sabuw boro isan hinao naatu hinanuh.”
10 Na Judas Iskariot ako ini a Jisas ile wainlanga omole nge ile wainlanga or mule pa omole pothoi or aini aken, i es a pris kimangare nge, mo i ri ve aro i sungu a Jisas a omeni nge.
10 Imaibo Judas Iscariot Jesu ana bai’ufununayan orot ta nah 12 wanawanahimaim tit in firis ukwarih biyah tit saise ef tanuwet Jesu umahimaim tayai hitarab tamorob.
11 Mako mukalinga areken o nongpola, mako olemi sivenga nge, ma o kin ole riong tomo nge i ve aro o sung umtun a i nge. Mako Judas i kath sovengalo ako aro i sungu a Jisas a omeni nge.
11 Naatu abistanawat eo hinonowar hiyasisir men kafaita, naatu kabay baitinin isan hi’omatan. Judas misir ef ana gewasin nuwet imaim Jesu tab titih hita’asabun isan.
12 Mako nge nang pateanga ako Judare o an bret ako ipawimpotnga i voth nge avele. Nge nang aken Judare o so rin rin sipsip tutunre nge Punseleainga a Aning. Lama Jisas ile wainlangaere o nina i ve, “Na ong sis ve aro them monsi om Punseleainga a Aning a kath?”
12 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw aa ana veya wantoro’ot ebubusuruf, nati’imaim Tar Nowaten ana hiyuw aa isan bobaituw sheep natunatuh wabih lamb imaim terouw tisisibor. Imih Jesu ana bai’ufununayah hibatiy, “O kukokok boro menamaim Tar Nowaten ana hiyuw ana bogaigiwas o isa?”
13 Mako Jisas i pakepot toko aini, ma i ria or paini ve, “Thomu paini aro o es a rem pomnga a Jerusalem, na toko omole ako i potun thei pokin aolonga, aro i thopolo thomu paini mo o paneso i.
13 Basit Jesu ana bai’ufununayah orot rou’ab eobaimanih eo, “Kwanan bar oto’otowen kwanatitit nati’imaim orot ta boro noukwatamaim harew nahun na’abar nan bairi kwanitar,
14 Aro i es a vel omole ako nge, na thomu paini o nin rum vel aken tokoninga ve, ‘Them paini lemem pamirealinga i pake them paini a ong nge me. Ma i nin ve, “Wop e i voth a lom vel mo i pavurvur ako aro them longre aro them voth nge, kene i kala? Eneke tho sis ve aro tho an Punseleainga a Aning tomo nge lek wainlangaere.” ’
14 naatu kwani’ufunun bairi kwanan, bar menatan erur imaim kwanarun. Nati’imaim bar matuwan kwanau, ‘Bai’obaiyenayan ebibat bar awan menatan ayu au bai’ufnunayah bairi Tar Nowaten ana hiyuw anaa?’
15 Mako aro toko aken aro i pathengal thomu paini nge vel lemi ako i voth roro ako i aolonga. Na aning a ur elonga i voth nge, mo aro thomu paini aro o monsi ar aning nge.”
15 Naatu bar tafantoro’ot awan ta gewasin hiyabun inu’in nabi’obaiyi imaim kwanabogaigiwas.”
16 Mako Jisas ile wainlanga aini ako o es ol a rem pomnga, ma o sangpolo ur alavusnga ako Jisas i ria or paini tel nge lale, ma or paini o monsi Punseleainga a Aning nge.
16 Bai’ufnunayah hitit hin bar oto’otowen hitit naatu Jesu iu’uwih na’atube sawar etei’imak hitita’uren, naatu Tar Nowaten ana hiyuw hibogaigiwas.
17 Na toth ol nge pemliknga, na Jisas ome ile wainlanga or mule pa omole pothoi or aini o velpol.
17 Veya re birabirab Jesu ana bai’ufununayah 12 bairi hina
18 Ma rongan o menen ma o anan, ma Jisas i ria or ve, “Tho ri nunganga a thomu nge, omu e ake aro i teltun tho a ngarangre nge. Tho tomo e toko ake, them paini them an tomo nge pel.”
18 hima bay hi’aa wanawanan Jesu misir eo, “Anababatun a tur ao’owen kwa wanawananamaim orot ta boro babau nao anamorob, nati orot i ayu airi efan ta’imon ama a’au.”
19 Ma or vusnga o nongpola venen aken, ma olemi kene i ngo tangatun, ma or omole omole o nina i ve, “Tho avele, e?”
19 Bai’ufununayah gubamih hurir himisir ta’ita’imon Jesu hibabatiyih, “O kunotanot ayu ai en?”
20 Mako Jisas i olal i a or nge ve, “Omole inga nge thomu or mule pa omole pothoi or aini aken, i re ake them paini them pamolok bret nge oto omole.
20 Jesu iyafutih eo, “Kwa na 12 wanawanamaim yait ana rafiy nab ayu airi tew yan anabubutu’ub orotoban nati.
21 I vene re inga ako God ile erere i ri nge lale, ako Toko Pomnga Itun aro i rin, aveto toko aken i teltun i aro i el matheong aolonga, na i sivenga tova inina i pop i avele aken aro toko aken aro i teltun i avele, aveto inina i pop i lale.”
21 Orot Natun i boro namorob Bukamaim hikikirum na’atube, baise yait Orot Natun baban eo emomorob i boro bai’akir kakafin maiyow nab, gewasin nati orot iti tafaramaim men tatufuw.”
22 O men velilo pel nge Punseleainga a Aning, lamako Jisas i ela bret omole, ma i ri sivengaing a God nge lama i rek reku i ma i sung sung i a ile wainlangaere nge na i ria or ve, “Thomu o ela i mo o an i ake ini sivangek.”
22 Bay hi’aa wanawanan Jesu rafiy bai merar yi yoyoban sawar imasib, ana bai’ufununayah itih eo, “Kwabai kwa’aan, iti i ayu biyou.”
23 Lama i ela mun thinonga omole ako vain i mon nge, ma i ri sivengaing mun a God nge, lama i sungu mun i a ile wainlangaere nge, mako or vusnga o thin i.
23 Naatu kerowas bai God ana merar yi sawar, ana bai’ufununayah itih etei’imak hitom.
24 Lama i ria or ve, “Ake ini ok mla ako i paateal nge a God ile riong kinnga ponganga. Ako aro ok mla i palalas nge toko na seng pulua.
24 Naatu iuwih eo “Iti i ayu au rara au Obaibasit Boubun kwa etei isa abisuwai.
25 Tho ri nunganga a thomu nge, aro tho thin ol vain ake avele ol, i pavurvur ako aro tho thin vain ponganga a God ile menong e nepes lemi.”
25 Anababatun a tur ao’owen, Ayu iti wine boro men anatom maiye, anama’am wine boubun Tamai ana aiwobomaimibo anatom.”
26 Jisas i ria or vene aken, lama o vo voing omole ma i vus, lamako o plosa ma o es a tete a Oliv ma o voth nge.
26 Naatu ew hitabor sawar himisir hitit hin Olive oyawemaim hitit.
27 Ma Jisas i ria ile wainlangaere ve, “Thomu alavusnga aro o lo vra leltun tho ranga ve ako God ile erere i ri nge. Ma i ri vene,
27 Jesu ana bai’ufununayah hai tur eowen eo, “Kwa etei’imak boro kwanabihir ayu kwanihamiyu, anayabin Bukamaim iti na’atube hikirum.”
28 Aveto aro tho mimi werera mun naro tho mukal lomu a Galili la.”
28 Baise morobone ana mimisir ufunamaim ayu boro wan anan Galilee anatit.”
29 Ma Pita i mita ma i ria i ve, “Aro ve toko alavusnga aro o lo om, aro tho avele.”
29 Peter iya’afut eo, “Au ofonah boro hinabihir, baise ayu boro men anihamiy ana bihiramih.”
30 Ma Jisas i ria Pita ve, “Tho ri nunganga a wong nge, pan pemlik re ake, aro vareo i tang paini rongan naro wong ria pa me ve, lomum mire nge tho avele.”
30 Jesu Peter isan eo, “Anababatun a tur ao’owen boun gugumin o mar tounu ayu inayayoubu ufunamaim kokorere boro mar rou’ab nao’o inanowar.”
31 Aveto Pita i ri engeng ve, “Aro tho ri vene aken avele, aveto tho pavurvur ako aro tho rin tomo nge wong.” Na Pita ithangangaere ole riong vene mun re aken.
31 Peter fair raro’on rab eo, “Ayu boro men kafa’imo nati tur ana’omih, ayu o airit morobomih wabin abatun.” Naatu bai’ufununayah etei’imak tur ta’imon hio.
32 Na Jisas ome ile wainlangaere o espot a lempopo ako iion a Getsemani, lama Jisas i ria or ve, “Aro thomu o menu ake, naro tho es tel veno la mo tho nong.”
32 Naatu hina efan wabin Gethsemane imaim hitit, Jesu ana bai’ufununayah isah eo, “Iti’imaim kwanama ayu anan anayoyoban.”
33 Ma i wolpot toko or me ako oion a Pita, Jems na Jon. Aveto Jisas ilemi i ngo senu avele, eneke lemi kerereong i velpol a i nge.
33 Peter, James, naatu John buwih bairi hin. Dogoron wanawanan busuruf yababan naatu biyababan ana bit tatam.
34 Mako Jisas i ria or ve, “Lemi kerereong ake i voth a tho nge, i aolonga rintet, ini ol i rinong. Thomu o men ake vene mo o thealal.”
34 Naatu ana bai’ufununayah nah tounu isah eo, “Dogorou wanawanan yababan i ra’at kwanekwan kafa’imo nimfufuru, imih iti’imaim kwamare naatu mata nanuw kwanama.”
35 Lamako Jisas i es ma i es melapot e or avele, ma i ulu isivenga a ulue ma i nong a God nge ve i sivenga ako aro i mothong tova i voth nge matheong nge nang epee aken.
35 Jesu in kafa’imo yumatan aubabe me yan ra’iy naatu yoyoban saife ef tama’am na’at bai’akir ana veya tanan men tab.
36 Ma i nong a Itema nge ve, “Vovo wong pavurvur nge ur alavusnga omanga. Na i sivenga ako aro ong eltetpot matheong ake i voth a tho nge. Aveto ong mothong tova panes lemik, ong panes inga ako ini sivengom lomum.”
36 Jesu yoyoban eo, “Tamai, Taimaya! Sawar etei i hamehamen karam boro inasinaf iti biyababan ana kerowas biyau’umaim kubosair, men ayu au kok baise o a kok.”
37 Lamako Jisas i lo werer mun a ile wainlanga or me aken nge, ma i thopol or, ave o nong nong inga ma i leng a Pita ve, “Saimon, ong nong nong inga, e? I vava, ong pavurvur avele ako aro ong thealal lek nge nang theki epee omole inga, e?
37 Naatu Jesu matabir maiye nan ana bai’ufununayah nah tounu hi’inu’in itih Peter isan eo, “Simon o mata fot ku’inu’in? Karam boro one hour ana fofonin mata hitanuw bairit tatama?”
38 Aro thomu o thealal na o nong mo aro ve tongporumong i velpoltun thomu, aro o matu avele. Lomumu kene ava i sivenga, aveto numu peti i sia avele.”
38 Nah tounu isah eo, “Mata to’iwa’an kwayoyoban saise men routobon kwanab, ayub i ekokok baise biya i himorob.”
39 Ma i lo werer ma i nong mun ma ile nongong i ranga ve ini ile nongong teltelnga.
39 Jesu matabir maiye yoyobanamih in, tur ta’imonabanak eo yoyoban.
40 Lama i lo werer mun a ile wainlanga or me aken nge, aveto o nong nong vet inga, eneke otheki nong nong rintet. Ma Jisas i pamimeta or, ave e avele i pesa iwo.
40 Naatu matabir maiye nan ana bai’ufununayah biyah tit matah koun bit sawar hi’inu’in itih, naatu Peter tur o isan kasiy awan bit.
41 Lama Jisas i es mun pa menga ma i nong mun ma i lo werer mun a ile wainlanga or me aken nge, aveto o nong nong vet mun inga, mako i ria or ve, “Thomu rongan o nong nong vet inga? Ur mun e avele, nang meta i velpol lale ako aro o sungu Toko Pomnga Itun a toko kerengare omeni.
41 Jesu mar baitounin matabir maiye na ana bai’ufununayah biyah tit eo, “Kwa i boro’ika kwai’in kwabiyarir? Kwaiyariraka! Mata tenuw. Orot Natun i sabuw kakafih umahimaim hiyai hinab hinafatumimih.
42 O mita mo te es. O thopol vet toko ako aro i sungu tho a ngarangre omeni, kene i velpol lale.”
42 Kwamisir tan, kwa’itin, orot yanuwayan i natitaka, nabuwu’umih.”
43 Jisas rongan i ri tomo e ile wainlangaere, na Judas i velpoltun or. Na Judas ini a Jisas ile wainlanga omole nge ile wainlanga or mule pa omole pothoi or aini aken. Na pulua o velpol tomo e a Judas, o elel tongtong na bainat, na o velpol polpol avele, eneke pris kimangare na toko pamirealingare nge a Moses ile patorong na Judare oa pompomere, o pake or mo o rere a Jisas.
43 Jesu ana tur eo sawara’e, bai’ufununayah nah 12 wanawanahimaim Judas yanuwayan, firis ukwarih, Ofafar bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in kou’ay gagamin kaiy kefat auman Judas nawiyih bairi hina hitit.
44 Na Judas i ria tel or ve, “Aro ve thomu o thopol toko e tova tho angongoal i, i re aken mo thomu o rere senu i mo o paes i la.”
44 Yanuwayan i kou’ay eobaimanih, “Orot menatan ayu anab ana mamamay kwa a kok orotoban nati, kwanab kwanafatum naatu kwanakaif auman kwanan.”
45 Mako Judas i es vengveng a Jisas nge, ma i ria i ve, “Pamirealinga.” Na i angongoalo i.
45 Basit hina hititit ana veya Judas mutufor in Jesu biyan tit eo, “Bai’obaiyenayan!” Naatu mamay.
46 Lamako tokokoere o rere ol i.
46 Naatu Jesu hibai hirab hifatum.
47 Na toko ako i mit toth a Jisas nge, i turusa ile bainat ma i sorotetpot Prisre oa Pomnga ile umonga itelnga epee.
47 Baise orot ta nati’imaim batabat kaiy bai firis ukwarin ana akir wairafin tainin buru’um.
48 Ma Jisas i ria or ve, “Na thomu o velpol tomo nge bainat na tongtong na thomu o sis ve o rere tho ake ranga ve ako tho pavurpol punong a gavman nge, e?
48 Jesu awan tara’ah kou’ay isah eo, “Kwa a kaiy, a kefat kwaiteten kwanan ayu fatumu’umih ana itinin ayu i bainowan orot na’atube.
49 Na nge nang elonga tho men tomo e thomu na tho patoral thomu a Lotu Tepun a Vel a lok lemi, na thomu o rere vet tho avele, aveto i sivenga ako aro te panes riong ako God ile erere i ri nge lale.”
49 Mar etei Tafaror Baremaim ama abibinan men imaim kwatafatumu? Baise abisa Bukamaim hi’o hikikirum i nan niturobe.”
50 A ur e avele na ile wainlangaere o lo vratunu i.
50 Nati’imaim ana bai’ufununayah etei’imak hihamiy hibihir.
51 Na kulpo omole ako i paneses a Jisas, na ia neong omole inga ako i veleles ma o rereu i,
51 Orot boubun ta ana faifuw baban akisin ius Jesu bi’ufunun, hisinaftobon hitab hitafatumimih,
52 na ia neong i moluspot ma i lopot ol alalilanga la.
52 baise ana faifuwawat hibai i segar bihir.
53 Mako o paes a Jisas a Prisre oa Pomnga ako i men a ile riong nongpolnga a vel. Na Judare oa pompomere na toko pamirealingare nge a Moses ile patorong na pris kimangare, ako o velilo pel.
53 Firis Gagamin, orot ai’in, Ofafar bai’obaiyenayah, etei hiru’ay hima’am Jesu hibai hina firis ukwarih ana baremaim hirun.
54 Na Pita i o ieve nge a Jisas ma i eso a rionga a lok lemi a Prisre oa Pomnga ile vel, ma i men tomo nge mit tetalongare ma i peo ini a won sesenga nge.
54 Peter ef yokaika i’ufnunih bairi hina Firis Gagamin ana bar merar hitit imaim ma’utenayah wairaf hi’asir hima rararih i na bairi hima rarih.
55 Na pris kimangare tomo e mukalinga alavusnga, o sis ve aro o kath a Jisas ia tepun e ako aro o so rin i nge. Aveto o sangpolo ia tepun e avele.
55 Firis ukwarih naatu kanisel ana kou’ay sabuw tutufin etei hisinaftobon baifuwen tur hibow hitit saise imaim Jesu hita’asabun isan, baise ana kakafin men ta hitita’urimih.
56 Na okime mitngare o pom, aveto ole riong e avele i omolepot nge a Jisas.
56 Sifrubonayah moumurih maiyow Jesu isan hifufuwen, baise hai tur hio men Jesu sisinafumaim hi’o’omih.
57 Na toko pelie o mit ma o ri riong le apaltetonga nge a Jisas ve,
57 Naatu sabuw afa himisir Jesu isan baifuwen tur hibow hit hio.
58 “Them nongpol i ako i ri ve, ‘Aro tho teu a Lotu Tepun a Vel ake, ako tokokoere o oma i, na nge nang or me aro i vus rongan aro tho pamita mun omole ako tokokoere o oma i avele.’”
58 “Aki eo anowar, ‘Sabuw umahimaim Tafaror Bar hiwowowab ayu boro anataraboun nare naatu veya tounu ufunamaim boro ana wowab maiye, men sabuw umahimaim hiwowowab na’atube.’”
59 Aveto ole riong elonga aken i omoletet avele.
59 Baise hai tur hio men ta sisinafumaim hi’o’omih.
60 Ma Prisre oa Pomnga i mitpot a otheki lemi ma i nin a Jisas ve, “Lom riong e avele ako aro ong olal ole riong nge, e?”
60 Imaibo Firis Gagamin misir sabuw nahimaim bat Jesu ibatiy, “Orot hairi sif hirurubon inowar naatu boro hai tur wan inay ai en?”
61 Aveto Jisas i porengreng inga na i ripot riong lopat e avele.
61 Baise Jesu men kafa’imo tur ta eomih, Firis Gagamin ibanak ibatiy maiye, “O i Roubininayan God Baigegewasinayan Natun?”
62 Ma Jisas i olal i ve, “Tho re ake. Naro thomu o thopol a Toko Pomnga Itun aro i men a God engenga imeni sivenga nge anga, naro o thopol mun nge ako aro tho es tomou nge Pen a Urvet a songen me.”
62 Jesu iya’afut eo, “Ayu i Natun, naatu kwa etei boro Orot Natun God fairin uman asukwafune namare rofom wanawanan nanan kwana’itin!”
63 Ma Prisre oa Pomnga ilemi kling rintet nge a Jisas ile riong aken, mako i ururopot ia teunong ma i ri ve, “Te mothong tova kimer mitnga ol e.
63 Naatu Firis Gagamin iti tur nonowar ana faifuw bow seb naatu eo, “Aki men akokok sif rubonayah!
64 Eneke thomu o nongpol i lale ako ve, aken i voltet a God, na lomumu vava, aro te oma neke a i nge, e?”
64 Baigigimen tur eo kwanowar, mi’itube kwanotanot?” Etei’imak hio, “I bowabow kakafin sinaf naatu i boro namorob?”
65 Mako pelie o vurpol ma o patea a Jisas iosuklilelnga ma o kin rupo itheki lama o so i ma o paate i ve, “God Itun, anga ako i so ong?” Lama mit tetalongare o wol i la mako o inriprap i.
65 Sabuw afa Jesu yumatan hikwaitututur naatu matan faifuwamaim hisum hirab hio, “Kuo anowar yait o rabi?” Ma’utenayah auman rebareban hifafar.
66 Pita rongan i voth a lok lemi, na seng ako ini Prisre oa Pomnga ile umonga i es me,
66 Peter ufun bar meraraka ma’am basit Firis Gagamin ana akirwairafin babitai na sisibinamaim tit,
67 Ma i thopol a Pita, ke i pe ini peti a won sesenga nge, ma seng aken i the rinrin i, ma i ria i ve, “Ken, ong mun ake tomo ong voth tomo nge a Jisas aton ini Nasaret anga.”
67 Naatu Peter ma wairaf rarar babitai bat itin kikin naatu eo, “O auman Jesu airi Nazarethane kwana.”
68 Ma Pita i lela ve, “Lemik mire nge i avele, na lemik mire mun nge lom riong aken avele.” Pita i olal ile riong ma i mita ma i espot a lok thekia.
68 Baise Peter youb, “Ayu men aso’ob o abitur ku’o.” Basit i bar merar ana etawan gagamin ufunane tit, naatu kokorere eo.
69 Lama seng umonga aken i thopolo mun a Pita, ma i kenkentuno mun i ma i ria areko o mit tothal i ve, “Na toko mun re ake, ako i paneses a Jisas.”
69 Akir babitai Peter itin maiye, naatu nati’imaim sabuw hibatabat tur ta’imon hai tur eowen, “Iti orot i Jesu ana bai’ufununayan ta!”
70 Ma Pita i nongpol mun i ma i lela nge.
70 Baise Peter ibanak youb maiye, hima kikimin sabuw bairi hibatabat Peter hiu, “Tur anababatun o i Jesu ana bai’ufununayan orot ta, anayabin o auman i Galilee orot.”
71 Ma Pita i ri engeng ve, “Tho ri nunganga a thomu nge, lemik mire nge toko aken thomu o ri nge, kene avele. Aro ve lek apaltet thomu aro God i sungu sisisong a tho nge.”
71 Peter eobaifaro eo, “Anababatun a tur ao’owen, God baimakiy nitu ayu ana bifufuwen na’at, ayu nati orot men aso’ob!”
72 A ur e avele na vareo i tang paininga. Ma Pita ilemi rumu a Jisas ile riong ako i ria i nge ve, “Aro vareo i tang paini rongan, naro ong ria pa me ve lomum mire nge tho avele.” Ma ilemi kerere rintet, mako i tang ol.
72 Mar ta’imonamo kokorere mar bairou’abin eo, naatu imaibo Peter nuhin taseb Jesu mi’itube eo not, “Kokorere mar rou’ab nao ana veya o boro mar tounu ayu inayoubu.” Naatu Peter busuruf rerey.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.