Lucas 2
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Nge wop lemi ako Jon rongan i povothvoth, nepesre ole nepes ako iion a Sisar Ogastus i sung riong engenga ako ve, aro o el toko na sengre oion, nge pen alavusnga ako Rom a gavman i theal i.
1 Nati ana veya, sabuw iyab Roman gawan babanamaim hima’am wabih bukamaim kirum isan Caesar Augustus iuwih.
2 Na nomenga gavman i oma venen aken avele. Na ake ini ole omaing teltelnga ako o el toko na sengre oion. Nge wop lemi aken Kwirinius ako ini toko Rom, ini mukalinga nge wop ako a Siria.
2 Sabuw baiyab isan marasika i men hiyab, baise Quirinius tafaram Syria isan bigawan ana veya imaibo hibusuruf sabuw hiyab wabih bukamaim hikirum.
3 Mako toko na sengre o es a ole pen tepun omole omole mo o watu oion.
3 Nati baiyab ana veya’amaim sabuw etei hin hai bar merar gagamihimaim hitit wabih bukamaim hikirum.
4 Ma ina Josep i lospot a rem a Nasaret a epee a Galili ma i es ako la a Betlehem, ako a epee a Judia, ini wop ako o pop a nepes a Devit nge. Na Josep i es nge la, eneke ini a Devit ilenga.
4 Joseph auman tafaram Galilee wanawanan bar merar ta wabin Nazareth imaim ma’am yen na Judea wanawanan bar merar ta wabin Bethlehem imaim tit, aiwob orot David ana tutufuw efan. Joseph na nati’imaim tit, anayabin i David uwan ta.
5 Ma i es tomo nge a Maria ako o ateal i nge i ve aro ini iewo, na i kene iopo ma o es mo aro o watu oion.
5 Naatu Joseph nati’imaim in titit ana’an ta i Mary hairi tabin isan hi’omatanih hima’am, imih hairi wabih bukamaim kirumin isan hiyen hin. Nati ana veya Mary i yan auman,
6 Na rongan o voth a Betlehem na i vengtun nang ako aro Maria i pop itun nge.
6 hiyen hina Bethlehem hima’am, Mary ana toub ana veya na tit.
7 Ma i pop itun tengen ako ini totomone. Ma i auval i na i pangou i a mekeremre oa aning le ngoinga. Eneke omei ol e avele ako ru a ngoaloinga a vel.
7 Naatu toub ana kek orot ain yai, faifuw ta bai e’armetan for hai bay te’aau ana efanamaim i’inuw in, anayabin nanawan bar etei sabuw hirun hibai karam.
8 Na nge epee aken sipsip thealngare o theal ole sipsipre pemlik nge wop ako pililre nge.
8 Nati gugumin bobaituw kaifenayah afa Bethlehem sisibinamaim hima hai bobaituw hikakaifen,
9 Ma Toko Pomnga ile ensel i velpol a or nge. Na Toko Pomnga ile tolilisong i totun or ma o ngeip rintet.
9 basit Regah ana tounamatar isah irerereb, naatu Regah ana marakaw tafahimaim kusisiar re biyah etei marakaw hi’itin hai bir ra’at.
10 Na ensel i ria or ve, “Thomu o mothong tova o ngeip. Nongpol, tho pasong panongpolong sivenga ake a thomu nge me, ako aro i pavelpol lemi sivengaing aolonga a toko na seng alavusnga nge.
10 Baise tounamatar iuwih eo, “Men kwanabir! Ayu tur gewasin abai a tur owenamih ana, iti tur gewasin sabuw hinanonowar boro etei hiniyasisir.
11 Nge nang ake ponange ako ru a rem ako ini a Devit ile, seng omole ako i pop lomu pamimionga, ini toko ako God i ateal i ve aro i el werer thomu. Na ini Toko Pomnga.
11 Anayabin iti boun gugumin David ana bar meraramaim, kwa a baiyawasenayan Regah Keriso i tufuw.
12 Naro thomu o ate i tova o thopol povothvoth ako o auval i na i ngo a mekeremre oa aning le ngoinga, aken ini lomu paatealinga.”
12 Naatu ana i’inan, i boro iti na’atube kwana’itin, kwananan kek boro faifuw boubunamaim hisum bobaituw hai bay te’aa ana efanamaim hi’inuw inu’in kwana’itin.”
13 Na a ur e avele na ensel avlung aolonga ako a Pen a Urvet o velpol ma o voth tomo nge ensel aken. Ma o vo na o risea a God ve,
13 Iti na’at eo marta’imon, maramaim tounamatar hai kou’ay gagamin na’in hitit, ana merar hiyi hibora’ara’ah hio,
14 “Te risea a God
14 “Marakaw bonamanamarin etei God auyomtoro’ot
15 Ma enselre o plos lelpot or, ma o es werer a Pen a Urvet la. Na sipsip thealngare o ria ol pel ve, “Ita! Te es a Betlehem mo te thepol vet ur aken ru i velpol.”
15 Tounamatar himatabir maiye hin mar wanawanan hirur ufunamaim, bobaituw kaifenayah himisir hio, “It boro tanan Bethlehem tanatit, sawar abisa himatar Regah eo tanonowar i tana’itah.”
16 Ma o losa ma o es viri viri la, ma o kath ma o thepol a Maria ome a Josep na wain aken i ngo a mekeremre oa aning le ngoinga.
16 Basit matah kabiy himisir hin Mary Joseph hairi hinuwihih hinan hitita’urih, naatu kek bobaituw hai bay te’aa hai efanamaim hi’inuw inu’in hi’itin.
17 Ma o thopol i, lamako o es la ma o ritet nge uneke ako ensel i ria or nge wain aken.
17 Bobaituw kaifenayah kek hi’i’itin ufunamaim, kek isan tounamatar mi’itube hio hinonowar hai tur hi’owen.
18 Ma toko alavusnga ako o nongpol riong ako sipsip thealngare o ri nge, ma olemi pelekpol nge.
18 Sabuw iyabowat nati’imaim hima’am bobaituw kaifenayah iti kek isan hio hinonowar hifofofor men kafaita.
19 Aveto ur alavusnga areken Maria i pango i a iopo lemi ma ilemi voth ol inga nge.
19 Baise Mary iti tur nonowar i dogoronamaim ya hima inotanot.
20 Na sipsip thealngare o lo werer mun a sipsipre nge la, ma o vo na o risea a God nge ur alavusnga areko o thepol i na o nongpol i ako ranga ve ensel i ria or nge.
20 Bobaituw kaifenayah himatabir hinan efamaim, abisa tounamatar hio hinonowar na’atube hi’i’itin isan, God ana merar hiyi hibora’ara’ah auman hin.
21 Ma nge nang limmenga, nge nang ako aro o is ile, o apet iion a Jisas. Ion aken ensel i ria Maria nge nomenga ako iopo nge i rongan.
21 Fur ta’imon sasawar ufunamaim, Kek hibai hina ana ar kanabin hi’afuw, wabin Jesu hiwab. Wabin marasika Mary yan matara’e ma’am ana veya, tounamatar na eo na’atube.
22 Lamako nang i velpol ako aro o pariri osivenga a God itheki ako ranga ve Moses ile patorong i ri nge. Mako itema ome inina o mane tomo i a Jerusalem la mo aro o pariri osivenga, na e mun i ako aro o sungu i a Toko Pomnga imeni.
22 Kousouwih isan Moses ana ofafaramaim bi’obaiyih na’atube, ana veya na tit hibisawar ufunamaim, Mary Joseph hairi Jesu hibai hina Jerusalem hitit, Tafaror Bar hirun Regah ana siwaramih hitin.
23 Na or paini o panes a Toko Pomnga ile patorong ako i ri vene:
23 Anayabin Regah ana ofafaramaim eo na’atube, “Kek orot ain i kwanaya’asair Regah kwanitin.”
24 Na or paini o ol pothu or aini ma o oma mun ole sungong nge, ako ini ole paririonga ranga ve ako Toko Pomnga ile patorong i ri nge.
24 Naatu Regah ana ofafaramaim eo na’atube sibor ya’inamih auman hin, mamu imak rou’ab naatu ma’ufor rou’ab hibow auman hina hitit.
25 Na nge wop lemi aken toko omole ako i voth a Jerusalem, iion a Simeon. Ini toko ako ile vothung i vengveng na ini toko ako i lotual a God. Na i thealal toko ako aro i eltetpot Israelre ole lemi kerereong. Na Oni Riringa i voth a i nge.
25 nati ana veya’amaim, regah ta wabin Simeon i Jerusalem ma’am, iti regah ana yawas i mutufurin naatu yoyoban wairafin. God Anunin tar gabuw ana ofafar eo na’atube ma bow God ana sabuw Israel baiyawasih isan eomatanih i ma kakaif.
26 Na Oni Riringa i ria tel i lale aro i rin tel avele i pavurvur tova i thepol tel Toko Pomnga ile toko ako i ateal i ve aro i el werer ile tokokoere.
26 Anun Kakafiyin God ana buriburih isan irerereb eo, “O boro yawas inama’am Regah God ana Roubininenayan natufuw ina’itin imaibo inamorob.”
27 Ma Oni Riringa i palosa i ma i eso a Lotu Tepun a Vel a lok lemi ma Jisas itema ome inina o pasong i mo aro o oma vothung aken a i nge ako ranga ve Moses ile patorong i ri nge.
27 Nati ana veya’amaim Jesu hinah tamah hibai hina hirun, hai binanakwaramaim ofafar eo na’atube sinaf isan. Naatu God Anun Kakafiyin auman Simeon bonawiy na Tafaror Bar run.
28 Na Simeon i manea i na i ri sivengaing a God nge.
28 Simeon kek bai irurubun hiyaf God ana merar yi eo,
29 Na i ri ve,
29 “Regah i’o na’atube a’omatanen ikaif,
30 Eneke thekik i thepol lom toko lale
30 Taiyuwu matau’umaim a baiyawasenayan tafaramamaim ibiyafar aitin.
31 ako ong pavelpol i lale
31 Iti baiyawasenayan i ibogaigiwas sabuw etei matahimaim kubitih boro hina’itin.
32 Na ini the lalainga
32 Naatu yawas ana marakaw boro nab natit Ufun Sabuw isah nirerereb hina’itin, naatu Israel sabuw nahimaim o ayawas ana marakaw boro nama.”
33 Na Jisas itema ome inina olemi pelekpol a lemi sivengaing we nge riong areko Simeon i oma i nge i.
33 Kek hinah tamah Simeon kek isan abisa eo hinonowar i hifofofor men kafaita.
34 Ma Simeon i ri ve aro God i oma senu nge or, na i ria Maria, ako ini wain aken inina, ma i ria i ve, “Nongpol, God i ateal wain ake ve aro i paru toko Israel pelie a God itheki naro i paro pelie. Naro i ranga ve ini paatealing ako a God nge, naro toko pulua aro okei enal i.
34 Simeon baigegewasin itih sawar, basit kek hinah Mary isan eo “Iti kek i God rubin sabuw moumurih na’in Israel wanawanan boro nagurusih naatu moumurih na’in boro niyawasih. Hai kirikirifot etei boro niwa’an hinirerereb, ina’i’inan nati isan sabuw boro ana tur hinakwahir.
35 Mako ole lemi rumong ako i ngo kine aro i velpol pat ol. Na lemi kerereong ako i ranga ve ini peang wowonga ako aro i pun sivengom lomum.”
35 Naatu yababan o dogor wanawanan boro ahay na’atube nay.”
36 Ma seng omole e ako i voth, ini a God ile riong elnga, iion a Ana. Na ini a Panuel itun ako ini a Aser ilenga. Na i kimeit rintet lale, na nomenga ako i peange ma i voth tomo inga nge iewo nge tovu po or limai.
36 Nati’imaim dinab babine ta Asher ana bigane ma’am, wabin Anna Fanuel natun, Anna tabin kwamur etei seven ma naatu aawan morob.
37 Lamako iewo tomonnga i rin, na i voth basu na ia tovu po or mule pa limme pothoi or penel. Na i lo lelpot Lotu Tepun a Vel a lok lemi avele. Na nge nang na mlik i sem na i nong na i lotual a God.
37 Kwamur etei 84 i kwafur ma naatu Tafaror Bar men kafa’imo ihamiy. Fai mar i yohar, ma yoyoban God bobora’ara’ah.
38 Na Simeon ile riong i vusu inga na Ana i velpola ma i ri sivengaing a God nge, na i ri mun nge wain aken, nge areko o thealal nge a God mo i el werer a Jerusalem a ngarangre omeni.
38 Nati ana veya’amaim babine na run God ana merar yi. Jerusalem wanawanan sabuw iyab baiyawasenayan isan hima hikakaif hai tur eowen eo, “Roubininenayan natit.”
39 Ma nge ako Josep ome a Maria o oma vus ur elonga areko ranga ve ako Toko Pomnga ile patorong i ri nge, lamako o lo werer a ole rem a Nasaret ako a epee a Galili.
39 Joseph, Mary hairi Regah ana ofafaramaim abisa eo na’atube hisisinaf ufunamaim, himatabir maiye hin hai bar merar wabin Nazareth imaim hitit, tafaram Galilee wanawananamaim.
40 Ma wainlanga aken i poma, ma i engeng, na ile mire i aolonga, na God ile themosaling i voth a i nge.
40 Naatu God ana bosiyasiyar wanawananamaim Kek ra’at yen ana fair bai fudirin rerekab naatu ana not ra’at taseseb.
41 Na nge tovu po elonga Jisas itema ome inina o es a Jerusalem nge aning ako o apet i ve ini “Pasova”.
41 Kwamur ta ta wanawanahimaim Jesu hinah tamah mar etei Tar Nowaten Hiyuw isan au Jerusalem tenan.
42 Na Jisas ia tovu po or mule pa omole pothoi or aini ma o panes ole vothung ako o eses nge aning aolonga ako ro a Jerusalem.
42 Ana veya ta Jesu ana kwamur 12 na’atube basit hiyen hin hiyuw ta isan hai binanakwar eo na’atube.
43 Lamako aning aolonga aken i vus, mako o lo werer ol, aveto wainlanga a Jisas rongan i voth a Jerusalem, na itema ome inina olemi mire avele ako rongan i voth.
43 Hiyuw ufunamaim hai ubar himatabir maiye, baise kek Jesu i Jerusalem ma. Hinah tamah men kafa’imo hiso’ob.
44 Na or paini o rivenga i ako ru i es tomo nge toko na sengre ako o es tomo nge or la. Ma or paini o es e nang alarolnga na or paini o kath i a olengare nge na o thangangaere nge.
44 Hinotanot kek i nati sabuw wanawanamaim bairi hinan hirouw, imih nati veya ta’imon i nuhih fot hiremor hin, baise veya re birabirab, hibusuruf kek hinuwih, hai ofonah naatu taituwah hibabatiyih hinunuwet,
45 Ma or paini o kath, ma o kath, ave o thepolo i avele. Mako or paini o lo werer mun a Jerusalem la mo o ortet mun i nge.
45 men hitita’ur, basit himatabir maiye hin Jerusalem hitit hinuwih.
46 Ma nang menga o thopol i ako i men a Lotu Tepun a Vel a lok lemi. Na i men tomo nge pamirealingare nge a Moses ile patorong, ma i nongpol ole riong ma i nin mun or e ninong pelie.
46 Veya baitounin Tafaror Bar wanawanan Ofafar Bai’obaiyenayah wanawanah mare tur hi’o nowar ma bibabatiyih hitita’ur.
47 Ma tokokoere ako o nongpol ile riong, o kukuk nge ile mire na nge ile riong olalngare.
47 Sabuw etei Jesu tur buriburih eo, naatu iyafutih hinonowar isan, hifofofor men kafaita.
48 Ma or paini o thepol i ma o kukuk rintet nge. Ma inina i ria i ve, “Tuk, ong vova ake ong oma ol vene ake nge them paini, e? Na them e tomom, lemimem kerere nge wong make them kath ong.”
48 Hinah tamah kek hitita’ur ana veya hiororsa’irih Mary Natun iu, “Aro aisim iti na’atube isinaf? Tamat airi ai yababan ra’at, o anuwihi men kikimin ta.”
49 Ma i olal ole riong ve, “I vava ake thomu paini o kath tho, e? Thomu paini lomumu mire avele? Wop omole ako aro tho voth inga nge ako ini ok Vovo ile vel.”
49 Iyafutih eo, “Aisim ayu kwanunuwuhu? Kwa men kwaso’ob ayu i Tamai ana baremaim ama’am?”
50 Aveto or paini olemi mire nge ile riong aken mirenga e avele.
50 Baise Kek abisa eo hinah tamah ana tur naniyan men hibai.
51 Lamako Jisas i lo werer tomo ol nge or paini a Nasaret la. Na i nongal senu ole riong. Na ur alavusnga areken inina i pango pis i a iopo lemi.
51 Basit Jesu misir bairi himatabir maiye hire hin Nazareth hitit, imaim hinah tamah fanah bosiyasiyar bairi hima naatu hinah iti sawar etei ana notamaim ya ma inotanot.
52 Ma Jisas i poma na ile mire kene i aolonga. Na God tomo nge tokokoere olemi sivenga nge i.
52 Jesu ra’at yen orot matar ana not auman ra’at yen God itin yan sisir na’atube sabuw auman.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.