Lucas 24
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Na nge nang mukalinga ako nge rulpoalal, seng areken o es a ia vuvepun aken na o es tomo ur una vronga ako o monsi i lale.
1 Sunday maraumanika baibin raiy hibogaigiwas hi’inu’in hibow hin rah yan hitit.
2 Ma o velpol ma o thopol um aolonga ako o singlelpot i a vol thekia lale.
2 Naatu hin rah yan hitit ana veya kabay gagamin Jesu ana hub awan hiya’afut inu’in hifururuw tit hub awan asir inu’in hi’itin.
3 Mako o koro a vuvepun, aveto o thopolo a Jisas ini peti avele.
3 Basit wanawanan hirun hin, baise Regah Jesu biyan men hitita’urimih.
4 Na o mit ma olemi pelekpol nge. Na a ur e avele na toko or aini ako ole teunong i tolilis rintet, o mit totho a or nge.
4 Nati’imaim hai kasiy ra’at hibat hibinubunibun naniyan meyemeye orot rou’ab hai bonamanamarin auman sisibihimaim himatar hibat.
5 Ma sengre o ngeip rintet ma opo tiru a ulue na toko or aini aken o ria or nge ve, “Na i vava ake thomu o or toko ako i mimi, ake ru a vuvepun, e?
5 Baibin hai bir ra’at nahimaim yumatah au babe me yan hire, baise orot rou’ab hi’uwih hio, “Kwa aisim orot yawasin isan sabuw murubin hai efanamaim kwanunuwih?
6 I voth ake avele, i los werera lale. Ma lomumu rum ile riong ako i ria thomu nge, ako a Galili avele,
6 Iti’imaim boro men kwana’itin, i morobone misir maiye! Galilee imaim bairi kwama’am ana veya tur abisa eo i kwanotanot.
7 ako i ri ve, ‘Aro o sungu Toko Pomnga Itun a toko kerengare omeni naro o pamona i a won ngoronga nge, na nge nang or me i vus naro i los werera mun.’”
7 ‘Orot Natun i boro hinab sabuw kakafih umahimaim hinayai, hina’onaf, naatu veya tounu ufunamaim morobone nayawas maiye.’”
8 Na sengre olemi rum a Jisas ile riong.
8 Imaibo baibin ana tur eo nuhih taseb hinot.
9 Na o plos lelpot vuvepun aken na o lo werer na o ritet a Jisas ile wainlanga or mule pa omole pothoi omole na tokokoere, nge ur alavusnga ako i velpol a or nge.
9 Naatu rahane himatabir maiye hina bar hitit. Sawar abisa’awat hi’i’itah ana bai’ufununayah nah 11 naatu bai’ufununayah afa nati baremaim hima’am auman hai tur hi’owen.
10 Na seng areken or ini a Maria Makdala anga, na Joana, na Maria ako ini a Jems inina, tomo mun nge seng pelie, ako o ritet ur alavusnga aken ako a pakekere nge.
10 Baibin iyabowat sawar hi’itah hina Jesu ana tur abarayah hai tur hio’owen wabih i Mary Magdalin, Joanna naatu Mary, James hinah naatu baibin afa auman.
11 Aveto pakekere olemi ve ole riong aken ini ur polpolnga, na olemio ol nge ole riong aken avele.
11 Baise Jesu ana tur abarayah baibin hio men hitumatum, anayabin hai tur hinonowar naniyan i tamim tao kwanekwan na’atube.
12 Aveto Pita i plosa ma i tho a vuvepun aken ma i lotoru ma i theo na i thopol inga seltun ako o soal a Jisas ini peti nge, aveto i thopol mun ur e avele. Lama i lo werer a ile vel ma ilemi pelekpol nge ur ako i velpol.
12 Baise Peter misir nunuw in rah yan tit, hub wanawanan kwaf nuwariy faifuwawat hi’inu’in itah, basit abisa mamatar isan erebainotanot auman matabir in.
13 Na nge nang aken Jisas ile wainlanga or aini o es a rem ako iion a Emeus ako i voth mela tie a Jerusalem na i pavurvur nge kilomita or mule pa omole pothoi omole.
13 Nati veya ta’imon Jesu ana bai’ufununayah orot rou’ab Jerusalemane hin bar merar ta wabin Emmaus imaim hitit. Jerusalem in Emmaus titit ana fofonin i 11 kilometres na’atube.
14 Na o ri pel nge ur alavusnga ako i velpol.
14 Baise iti orot rou’ab efamaim sawar abisa’awat himamatar isah hairi hio hidudur hinan ana veya,
15 Ma o es na o ri pel nge osivenga na Jisas i velpol a or nge ma i es tomo nge or.
15 Jesu ufuhine natit botanih bairi hita’imon hiremor hin.
16 Aveto o ate i avele.
16 Naatu bairi hinan i hi’itin baise men kafa’imo hi’inan.
17 Ma Jisas i ria or paini ve, “Na thomu o es na thomu paini o ri pel nge uneke?”
17 Jesu ibatiyih, “Kwa abisa isan tura airi kwaidudur auman kwanan?” Naatu orot rou’ab hinutanub yah rererey yen hibat.
18 Na oa omole ako iion a Kliopas na i nina Jisas ve, “Ava wong ini long ako wong voth a Jerusalem na engom inga ake lomum mire nge ur areko i velpol nge nang areko o vus lale, kene avele.”
18 Orot ta wabin Cleopas ibatiy eo, “Jerusalem wanawanan o akisimo nanawan orot, imih sawar abisa fai fur wanawanan mamatar o men iso’obamih?”
19 Na Jisas i nina i ve, “Ur nekere?”
19 Jesu ibatiyih, “Sawar abistan?”
20 Na ler pris kimangare na ar pompomere o sungu i a Romre omeni mo aro i mit nge riong ako aro i rin nge, na o pamona i a won ngoronga nge.
20 Baise aki ai firis ukwarih naatu bonawiyenayah orot ukwarih hibai Roman gawan hitin, morobomih eo ibasit naatu hibai hin hi’onaf morob.
21 Na them the nge i ako aro i ol werer Israelre a ole ngarangre nge. Na e mun e ako ponange ini nang menga ako ur areken i velpol nge.
21 Aki anotanot iti orot boro Israel sabuw baiyawasih arouw nuhifot ama’am, baise iti orot hirab momorob i veya boun tounu sawar.
22 Na seng pelie ako a them nge, o palemi vurpol them nge ur areko o thopol i ako rulpoalal ponange o es a ia vuvepun,
22 Naatu baibin afa aki ai kou’ayomaim boun maraumanika hin rah yan hititit biyan hiboyouw
23 aveto o thopol ini peti avele. Na o lo werer a them nge me, ma o ri ve o thopol a God ile enselre ako o ria or ve, ponange i mimi werera lale.
23 naatu himatabir hina hio, ‘Aki tounamatar ai’itih, naatu tounamatar ai tur hi’owen Jesu i morobone misir maiye.’ Iti na’at hio aki aoror sa’iri ai kasiy ra’at.
24 Na tokokoe pelie ako a them nge, o es mun a ia vuvepun la na o thopol i ma i ranga ve ako sengre o ri nge. Aveto ini ol inga ako o thopol ol a Jisas ol avele.”
24 Basit ai kou’ayomaim sabuw afa hin rah yan hit abisa baibin hio hinowar na’atube hi’itah, baise Jesu men hi’itinimih.”
25 Lama Jisas i ria or ve, “Lomu mire i oror, na lomu lemioong i el viri ur areko God ile riong elngare o ri nge, kene avele.
25 Imaibo Jesu iuwih eo, “Kwa i kwabikoko’aw, aisim dinab oro’orot abisa hio hikikirum men fudir rerekab kwabitumatumamih!
26 Na God i ri ve toko ako i ateal i mo aro i el werer ile tokokoere, aro i el tel matheong lamo i el ol engenging aolonga a God ilo sei.”
26 Keriso iti sawar etei isah ni’akir biyan nababan saise ana aiwob maramaim narun nabi’aiwob isan men kwaso’ob?”
27 Na Jisas i panine mun or paini olemi nge riong alavusnga ako i ri nge isivenga, na i patea nge a God ile riong ako Moses i wat i na i mulal nge a God ile riong ako ile riong elngare o wat i.
27 Imaibo Jesu taiyuwin isan aneika Moses ana Buk kikirum imaim busuruf idudur rena God ana dinab oro’orot hai Buk hikikirum imaim tit.
28 Na o es totho a rebo ako o es nge, aveto Jisas i oma ranga ve ako aro i es alpo,
28 Naatu bar merar hinuh hinanamaim hititit auman, Jesu bar merar ta namihibe iwa’an hi’itin.
29 aveto or paini o rialalu i ma o ri ve, “Aro ong voth tomo tel nge them, eneke penie rintet lale.” Mako i nongal inga or paini okei ma i voth tomo e or.
29 Baise hi’otan hio, “Veya sawar naatu mar efof imih tarun bairit ta’in.” Iti na’at hio itin, basit bairi inumih hirun.
30 Ma i menu mo i an tomo nge or, mako i ela bret na i ri sivengaing a God nge na i reku i lamako i sungu i a or paini nge.
30 Bay aa isan Jesu bairi himare, eof rafiy bai God ana merar yi sawar imasib itih.
31 Mako olemi rumnga i thep na o ate ol i, aveto i penthal rusa a olo sei.
31 Imaibo hairi matah to iwa’an hi’inan, baise marta’imon na’am sa’iwa’an.
32 Ma o ria pel nge osivenga ve, “I nunganga, ile riong ako i panine a God ile riong a it nge, a sovengalo, i ranga ve ini won sesenga.”
32 Hairi himisir hio, “Efamaim tanan Buk Atamaninamaim bidudur dogorot ahayabe yiy naniyan itatam?”
33 Na a ur e avele, na o plosa ma o es werer a Jerusalem la. Na o thopolo Jisas ile wainlanga or mule pa omole pothoi omole ako o pathun tomo mun nge tokokoe mun pelie.
33 Basit himisir himatabir maiye hin Jerusalem hitit, nati’imaim bai’ufununayah nah 11 naatu afa auman hiru’ay hima’am hi’itih,
34 Na o ria or paini ve, “I nunganga, Toko Pomnga i los werera lale. Na i velpoltun a Saimon.”
34 hai tur hi’owen hio, “Tur anababatun Regah i morobone misir maiye Simon isan irerereb.
35 Na or paini o ria mun or nge ur alavusnga ako i velpol a or paini nge a sovengalo, nako or paini o ate senu ol Toko Pomnga ako i reku bret.
35 Orot rou’ab efamaim abisa mamatar naatu mi’itube rafiy imasib bitih ana veya’amaim matah to iwa’an hi’i’inan etei hidudur turahinah hinowar.
36 Na rongan or paini o ri, na Jisas i velpoltun or, ma i ria or ve, “Lemi moring aro i voth tomo nge thomu.”
36 Orot rou’ab iti na’atube hima hio hinonowar auman naniyan meyemeye Regah nah yan foun matar bat iuwih eo, “Tufuw isa nama.”
37 Ma or alavusnga o kukuk nge ma o ngeip, eneke olemi ve o thopol ake ini toko oni.
37 Etei hi’oror, hai bir ra’at, hinotanot i yoyom mowan itinin hirouw.
38 Ma i ria or ve, “Mothong tova o kukuk, na o mothong tova lomumu pelekpol.
38 Baise Jesu iuwih eo, “Aisim kwabirubir naatu aisim a not boro’ika tekakasiy?
39 Na o thopol menik salemi na o thopol mun evek naro lomumu mire ako ini tho re ake. Na o krim rum tho, tho ranga ve ini toko oni avele, eneke nik peti na pokinngek ake ru i voth.”
39 Au umau kwa’itah, naatu biyau kwabutubun finimu au rakit naniyan kwatatam, saise kwanaso’ob iti i anababatun ayu, anayabin yoyom i aurih finimih en.”
40 Na i ri venen aken lama i pathengal or nge imeni salemi na ieve.
40 Iti ra’at eo sawar basit an uman i’obaiyih hi’itan.
41 Na olemi sivenga rintet, aveto rongan olemi pelekpol na olemio nge i ako ini neneanga rongan. Mako i nina or ve, “Aning pelie aken ru i voth?”
41 Baise men kafa’imo hitumatumamih, hai kawasa ra’at hikasiy auman, basit Jesu ibatiyih, “Kwa bay urey ta kwayai inu’in?”
42 Mako o sungu silang menenga epee a i nge.
42 Siy baibitab finimin reban hibai hitin
43 Ma i ela i ma i an i a otheki.
43 naatu nahimaim bat eaan hi’itin.
44 Lama i ria or ve, “Na nge wop lemi ako tho voth tomo nge thomu nomenga, tho ria mun thomu nge ur areke. Na ur alavusnga ako i ri nge tho, ako a God ile riong ako Moses na God ile riong elngare o wat i, i velpol nunganga lale.”
44 Imaibo hai tur eowen eo, “Ayu i sawar iti isah bairit tama’ama ana veya a tur aowen. Sawar abisa ayu isau mataramih Moses ana Bukamaim, dinab hai Bukamaim na’atube Psalms imaim hio hikikirum hina hiturobe.”
45 Mako i panine ole mire, nge ur areko i voth a God ile erere nge.
45 Imaibo hai not botawiy Buk Atamaninamaim abisa isan hio hikikirum naniyan hibai.
46 Ma i ria or ve, “Riong ake i voth a God ile erere nge, ‘Toko ako God i ateal i mo aro i el werer ile tokokoere, aro i el tel matheong naro i los werera nge rinong tova ve nang or me i vus.
46 Naatu iuwih eo, “Abisa hio hikikirum anayabin i iti, Keriso i ni’akir biyan nababan namorob, naatu veya tounu ufunamaim boro nayawas maiye namisir.
47 Naro tokokoere o el engenging nge iion naro o panongpol nge vothung kerenga onolpotnga na nge sovengalo ako aro God ilemi simikal vothung kerengare nge. Naro ole panongpolong aro i patea a Jerusalem na i mulal nge pen alavusnga ake ru a ulue.’
47 Saise i wabinamaim ya baikitabir naatu notawiyen ana tur Jerusalemamaim an hinayai hinabinan hinatit hinan tafaram tutufin etei hinanowar.
48 Naro thomu o panongpol nge ur areko thomu o thopol i.
48 Imih kwa abisa matamaim kwa’i’itin i kwanakubuna sabuw etei hai tur kwana’owen hinanowar.
49 Naro tho pakeu Oni Riringa a thomu nge me. Ini ur ako Vovo i kin ile riong nge lale ve aro i sungu i a thomu nge. Aveto aro thomu o men inga a rem pomnga i pavurvur ako la nge nang ako aro thomu o el a God ile engenging nge.”
49 Jerusalemamaim kwanama ayu Tamai abisa baitimih eo’omatani marane aniyafar nare a fair kwanab.”
50 Lama i wolpot or a Betani la. Na i paesa imeni alaini roro ma i nong a God nge mo aro i oma senu nge or.
50 Imaibo nawiyih bairi Jerusalem hihamiy hitit hin Bethany hitit, nati’imaim uman bora’ah isah yoyoban igegewasinih.
51 Na rongan i nong na God i elteta i a or nge, ma i paesa i a Pen a Urvet la.
51 Bigegewasinih auman ihamiyih earura’ah yen in mar wanawanan run.
52 Ma o lotual i ma o lo werer a Jerusalem tomo nge lemi sivengaing aolonga.
52 Hibora’ara’ah yasisir yah awan karatan auman himatabir maiye hin Jerusalem hitit.
53 Na evelelnga ol, o pathun a Lotu Tepun a Vel a lok lemi na o mosal ol inga ako ini a God iriseanga.
53 Nati’imaim mar etei hin Tafaror Baremaim God ana merar hiyiy naatu hibobora’ara’ah.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.