Lucas 10
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Lamako Jisas i atealpot ile wainlanga or mule pa limai pothoi or aini, ma i pakepot or mo o es aini aini mo o mukal tel nge rem pomnga na rumrem areko ilemi ve aro i es nge.
1 Iti ufunamaim Jesu orot afa’abo rubinih, nah etei 72. Naatu efan i na bainanawanamih notanot imaim rouru’ab wan iyafarih hin. Bar awan, awan hirun hitit hibinan hiremor.
2 Na i ria or ve, “Na aning pulua ako i motutet ako a ometa, aveto umonga pulua avele ako aro o el aning areken. Naro thomu o nong engeng nge ometa tokoninga mo aro i pake toko umonga pelie mo o veliloala aning areken.
2 Jesu iuwih eo, “Masaw i gagamin na’in iyamur, baise fourayah i matan ta’amo. Isan imih Regah fourayan matuwan isan kwanayoyoban saise bowayah moumurihika niyafarih hinan masaw hinafour.
3 Naro thomu o es! Tho pakepot thomu ranga ve ini sipsip tutun areko o voth a nanau kleng angare oa lemimi.
3 Kwatit kwan! Sheep na’atube abiyafari haru kakafih wanawanahimaim kwananamih.
4 Naro thomu o mothong tova o el umtun le ngoinga, na alal na evomu salemia. Naro thomu o mothong tova o pathokeal tokokoere a sovengalo aro vene mo o mit roal thomu.
4 Kwanatitit umamaim men Kaukut ta kwanab, hafoy, a baibiyow ta kwanab; naatu efamaim men kwanabat sabuw kwanibabatiyihimih.
5 “Na aro ve thomu o eso a vel e lemi, aro a mukaling aro thomu o ri vene, ‘Aro God ile lemi moring aro i voth a thomu nge.’
5 Bar menatan kwanarur wantoro’ot kwanao, “Tufuw kwa etei isa nama.’
6 Na aro ve toko lemi mornga e i voth nge vel aken, aro lemi moring aken ru thomu o ri nge, aro i es a toko aken nge. Aveto aro ve toko lemi mornga e avele ako i voth, aro lemi moring aken ru thomu o ri nge, aro i lo werer a sivengomu nge me.
6 Naatu nati bar wanawanan tufuw ana orot nama’am na’at, kwa tufuw kwabitin boro nab, baise en na’at, a tufuw kwabitin boro namatabir maiye kwanab.
7 Naro thomu o voth inga nge vel aken, naro thomu o an na o thin ur inga areko o sungu i a thomu nge, eneke toko umonga aro i el iolonga. Na thomu o mothong tova o koru kora a vel elonga, mo o theo theo oa ur pelie.
7 Naatu bar nati kwarun kwabaib imaim kwanama, siwar abisa’awat tibit i kwanabow kwanaa kwanatom bairi kwanama, anayabin bowabow sabuw tebowabow i hai baiyan tebaib. Naatu men bar bar afe kwana yara’ara’ah kwanaremor.
8 “Na aro ve thomu o eso a rem pomnga e, na aro ve o nongpoo thomu, aro thomu o an inga aning ako ru o sungu i a thomu nge.
8 Bar merar menatan kwanatitit a merar hinay hinabuwi, abisa hinabit kwanab kwana’aan,
9 Naro thomu o pamimi ni multhangingare ako ru o voth nge, naro thomu o ria or ve, ‘God ile menong e nepes, i toth ol a thomu nge lale.’
9 nati bar meraramaim sawusawuwih kwaniyawasih, naatu hai tur kwana’owen ‘God ana aiwob i natit sawar.’
10 Aveto aro ve thomu o eso a rem pomnga e, naro o nongpoo thomu avele, aro thomu o es a rem pomnga aken lemi pat na o ria or ve,
10 Baise bar merar menatan kwanarur sabuw men a merar hinayiy, kwanatit ef yan kwanabat kwanao,
11 ‘Na lomu rem pomnga a vuvus i tetuno a evemem, aro them tepluspot i mo them pathengal thomu ako vothung aken thomu o oma i kene i sivenga avele. Aveto aro lomumu mire ako ve, God ile menong e nepes, i toth ol a thomu nge lale.’”
11 ‘Aki ai fofob iti a bar a meraramaim arutatab bebeyan abimatnuwi kwa a baimakiy isan. Baise men nuhi nabur God ana Aiwob i na iyubin sawar.’
12 Na Jisas i ria mun ile wainlangaere ve, “Na tho ria thomu, nge nang ako God i ateal i lale ve aro i pamit toko na seng nge riong, paomelaling ako aro God i sungu i nge rem pomnga aken, aro i aolo leltun paomelaling ako aro i sungu i nge rem pomnga a Sodom.”
12 Anababatun a tur ao’owen baibatebat ana veya nati bar merar sabuw i boro baimakiy gagamin na’in hinab, men Sodom sabuw hibaib na’atube’emih.
13 Mako Jisas i ria mun ve, “Patong toko na seng Korasin angare, na tomo mun nge toko na seng Betsaida angare. Eneke tova ve toko e i es a rem pomnga a Tair na Saidon na i oma pathepolong pulua ako ranga ve tho oma i ake ru a thomu nge lale, aken aro palolo vet avele na Tair na Saidon angare aro o eksing olemi, na o teuna teunong ako ini lemi kerereong a teunong na o vor vor vuvus a opounga ako aro i paateal ve, o lel okime nge ole vothung kerengare lale. Aveto thomu, kene avele.
13 Chorazin sabuw naatu Bethsaida sabuw, kwa i boro sawar kakafin maiyow isa namatar! Anayabin ina’inan iti kwa biyamaim asisinaf marasika Taiya, Sidon sabuw biyahimaim ata sinaf, mar ta’imon boro hai bowabow kakafih notawiyen isan yuhwah gao hitarab hai kakafih hitae’en!
14 Na nge nang ako aro God i pamit toko na seng alavusnga nge riong, paomelaling ako aro God i sungu i a thomu nge, aro i aolo leltun paomelaling ako aro i sungu i a toko na sengre nge ako a Tair na Saidon.
14 Baise baibatebat ana veya Taiya naatu Sidon sabuw God boro kaifai nakabibirih, naatu kwa i boro baimakiy gagamin na’in kwanab.
15 Na thomu tokokoe Kaperneam angare aro God i papomnga thomu mo o roro rintet avele, aro i paesu rintetu thomu ruru!”
15 Kwa Capernaum sabuw! Wab kwabora’ah a fair kwabibigan, God boro nagurusi morob ana efanamaim nitaiy kwanare!”
16 Ma Jisas i ria mun ile wainlanga or mule pa limai pothoi or aini aken ve, “Toko ako i nongal thomu, akennga i nongal ake ini tho. Na toko ako ikime lelalpot thomu, akennga ikime lelalpot ake ini tho. Na toko ako ikime lelalpot tho, akennga ikime lelalpot ake ini a God ako i pake tho me.”
16 Naatu Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Orot yait a tur enonowar, nati i ayu au tur enonowar, na’atube orot yait ekwakwahiri nati i ayu ekwakwahiru. Naatu orot yait ayu ekwakwahiru, nati i yait ayu iyafaru anan i ekwakwahir.”
17 Lamako tokokoe or mule pa limai pothoi or aini ako Jisas i pake or, o lo werer ma olemi sivenga rintet, ma o ri ve, “Toko Pomnga, ine tamata kerengare o nongal mun inga them ako them wistetpot or nge iom.”
17 Orot nah etei 72 yasisiramaim hina Jesu biyan hitit hio, “Regah, o wabimaim demon au’uwih i mar ta’imon fanai hibai hititit.”
18 Ma Jisas i olal ole riong ve, “Tho thopol a Satan ako God i asespot i a sepsa me ranga ve ini pen kitnga.
18 Jesu iyafutih eo, “Satan marane namanamar na’atube bokiyakiyat hea’obow re’er a’itin.
19 Na o nongpol, tho sung engenging a thomu nge lale. Na thomu o pavurvur ako aro o tepetuntun pilimo kerenga na telenga. Na thomu o pavurvur ako aro lomu mong lomu ngarangre ole engenging alavusnga. Na ur e avele i pavurvur aro i pakerenga thomu.
19 Kwananowar fair etei kwa ait aonowahi sawar, imih kwa boro kok naatu sana’ar tafah kwanabat kwanaremor, na’atube rakit hai ahay hai waf etei boro kwanawasatan, boro men abis ta niyababanimih.
20 Aveto thomu o mothong tova lomumu sivenga nge ako tamata kerengare o nongal thomu, aro lomumu sivenga ako God i watu iomu a ile erere nge lale ako a Pen a Urvet.”
20 Naatu demon kakafih kwa’uwih fana hibai hibibihir isan men kwaniyasisir. baise maramaim God wab kikirum isan i kwaniyasisir.”
21 Na nge ole lo wererong Oni Riringa i pavual a Jisas nge lemi sivengaing ma i ria ve, “Vovo, ong ini Toko Pomnga nge Pen a Urvet na ulue. Na tho ri sivengaing a ong nge, eneke ong parong kineal ur areken nge toko powe ninengare tomo nge areko ole mire i aolonga. Na ong pathengal inga i nge toko areke o es nge pamirealing avele. I nunganga, Vovo, ong panes inga ako ini lomum, mako ong oma i venen aken.”
21 Nati ana veya’amaim God Anunin Kakafiyin Jesu iwa’an yan wanawanan yasisir awan karatan eo, “Tamai o i mar tafaram ana aiwob! A merar ayiy anayabin sawar iti etei o sabuw so’obayah naatu sabuw notanotayah men i’obaiyih, baise ibun na’atube ma’am boro’obo natunat bereberefiy i i’obaiyih tesoso’ob isan, Tamai a merar ayiy, iti sawar etei i o a kokomaim isinaf temamatar.”
22 Na Jisas i ria ile wainlangaere ve, “Na Vovo i sungu ur alavusnga a menik lale. Na toko e avele ilemi mire nge Itun, Itema inga ilemi mire nge i. Na toko e avele ilemi mire nge ok Vovo aken, ini Itun tomo nge tokokoe areko Itun i ateal or ve aro i pathengal i a or nge. Na or inga ako aro olemi mire nge ok Vovo.”
22 Naatu Jesu iuwih eo, “Sawar tutufin etei Tamai ayu itu, men yait ta so’ob ayu i God Natun, baise Tamai akisinamo so’ob, na’atube men yait ta Tamai so’ob, baise ayu i Natun akisu’umo aso’ob. Naatu sabuw iyabowat i Natun rurubinihiwat boro God isah nirerereb hinaso’ob.”
23 Lamako Jisas i eksing a ile wainlangaere nge, ma i ria inga oenga nge ve, “Sapase thomu, eneke thomu o thepol ur areko thomu o thepol i lale.
23 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah akisihimo iuwih eo, “Kwa i kwabiyasisir anayabin God ana bowabow anababatun mata yan kwa’i’itin.
24 Na tho ria thomu, nomenga God ile riong elngare na nepesre o sis ako ve, o thepol ur areko thomu o thepol i, aveto o thepol ol i avele. Na o sis ako ve, o nongpol riong areko thomu o nongpol i, aveto o nongpol ol i avele.”
24 Anababatun a tur ao’owen, dinab oro’orot naatu aiwob sabuw hikok kwanekwan kwa abisa kwa’i’itin i hita’itin naatu abisa kwanonowar, i hitanowar, baise men hi’itin naatu men hinowar.”
25 Nge nang omole e ako toko omole ako ini pamirealinga nge a Moses ile patorong, i mita ma ia pun ako ve, i tongporum a Jisas, ma i nina i ve, “Pamirealinga, aro tho oma neke ako aro tho el mimiong ako aro ile vusonga avele, e?”
25 Ofafar bai’obaiyenayan orot so’obayan ta, Jesu baikubibiruwinamih misir ibatiy eo, “Bai’obaiyenayan, ayu i boro abisa anasinaf ma’ama wanatowan anab?”
26 Na Jisas i nina i ve, “Moses ile patorong i ri neke? Na ong tital i ma i ria ong vava?”
26 Jesu iya’afut eo, “Buk Atamaninamaim hikirum inu’in ibiyab hai yabih abisa’awat i’itan?”
27 Na toko aken i olal ile riong ve, “‘Aro omu sagu a God, ako ini omu Pomnga, nge opomu alavusnga, na nge onumu alavusnga, na nge lomu engenging alavusnga, na nge lomumu alavusnga.’ Naro ‘Omu sagu thongongomuere ranga ve ako omu sagu sivengomu.’”
27 Orot iya’afut eo, “Regah, a God isan, dogor tutufin etei, ayub tutufin etei, a fair tutufin etei, naatu a not tutufin etei a Regah isan iniyabow, naatu taituwa isah iniyabow, o taiyuw isa kubiyabow na’atube.”
28 Ma Jisas i ria i ve, “I nunganga, ong olal vengveng re i aken. Na aro ve ong oma i venen aken, aro ong el mimiong.”
28 Jesu iya’afut eo, “Abisa i’o i tur anababatun i’o, isan imih kwen abisa i’o na’atube kusinaf saise ma’ama wanatowan boro inab.”
29 Aveto pamirealinga nge a Moses ile patorong aken ini plong ve ile maral nge ile ninong aken, mako i nin a Jisas ve, “Na anga ako ini thengengekre, e?”
29 Baise ofafar bai’obaiyenayan taiyuwin bora’ah na’atube, imih Jesu ibatiy maiye, “Ayu taituwau i iyab?”
30 Na Jisas ilemi ve aro i pathengal or nge toko kathnga areko aro oa sagu or, mako i ri riong agelalnga ake a or nge ve, “Toko Juda omole ako i lospot a Jerusalem, ma i esu a rem pomnga a Jeriko la. Ma i thopolo toko kemongare a sovengalo ma o siso i, ma o kem ile ur elonga na o lo, na i ngo a sovengalo ma i toth ol nge ile riong.
30 Jesu iya’afut eo, “Ana veya ta Jerusalemane orot ta au Jericho re inan basit, sabuw kakafih wanawanah run, hitit ana faifuw hi’oromen hibai hirab hitaiy re imamayay in, ana sawar hibow hibihir hin. Bainowah orot binanawan hirab imamayay inu’in|alt="thieves attacking traveller" src="CN01745B.TIF" size="col" loc="Luk 10.30" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.30"
31 Na ur aken i velpol vengtun nge nang ako Juda a pris omole ako i es rum nge sovengalo aken. Ma i thepolo toko aken, aveto i geltet inga a sovengalo wo peti epee na i es la.
31 Nati veya ta’imon firis ibo Jerusalemane au Jericho re inan basit, orot ef awan inu’in itin, baise ef sisibin raunane yagebageb bihir in.
32 Na nge sovengalo mun re aken lotuonga a omainga ako ini toko Juda, i es mun nge, ma i velpol nge wop aken, ma i thepol toko aken ma i geltet mun a sovengalo epee ma i es la.
32 Levi orot ibo auman nati ef ta’imon re nan orot inu’in itin, naatu ef au waraunane yagebageb in.
33 Aveto toko Samaria omole ako i panes mun sovengalo aken, ma i velpol a toko aken nge. Ma i thepol i ma ilemi esal rintet i.
33 Baise Samaria orot nati ef ta’imon remor re nan orot inu’in koun yen, naatu nuware i’itin ana veya’amaim ana yababan ra’at.
34 Ma i eso a i nge la, ma i odorok wel tomo nge vain a ia soroing areken nge, na i wistuno i re. Ma i visloa toko aken, ma i pangoa i a isivenga ia donki nge. Ma i pasong i a ngoaloinga a vel omole ako nge, ma i theal senu i nge.
34 Basit na orot inu’inumaim tit, biyan feher matahimaim raiy isusuwa’en naatu biyan fiyow sawar, basit bai ana donkey afe’en yara’ah naatu bai hin nanawan bar ta imaim yai ma’uh ma.
35 Lama nge erangunga i ela 20 Kina ma i sungu i a ngoaloinga a vel aken tokoninga nge, ma i ria i ve, ‘Aro ong theal senu toko ake, na aro ve ong ulpot lom umtun pelie nge ithealnga, panen aro tho lo werer mun vene ake me, aro tho olal werer mun lom ur elonga areken.’”
35 Hi’in marto ana kaukut eofere kabay rou’ab bai orot bar kaifenayan itin eo, ‘Iti orot inakaif airi kwanama, naatu abisa’awat isan inasisinaf ana matabir anan au tur ina’owen boro anibaiyani.’”
36 Ma Jisas i pavus ile riong agelalnga, mako i nina mun pamirealinga nge a Moses ile patorong aken ve, “Lomum vava? Nge toko or me aken oa kathnga i thanga aken ru kemongare o siso i, e?”
36 Iti na’at eo sawar basit, Jesu orot ibatiy, “Orot tounu wanawanahimaim orot menatan i taituwan kakafih hirab inu’in isan ana yabow i’inuw?”
37 Ma i olal a Jisas ile riong ve, “Ine toko ako ru ilemi esal rintet i ma i opoal i.”
37 Ofafar bai’obaiyenayan Jesu iya’afut eo, “Orot taituwan itin yan baban bibais.” Imaibo Jesu orot iu, “Kwenan nati na’atube kusinaf.”
38 Na Jisas ome ile wainlangaere o es la. Ma o eso e rem e. Ma seng omole ako iion a Marta i nongpoo or a ile vel la.
38 Jesu ana bai’ufununayah bairi efamaim hiremor hinan basit hina babin wabin Martha ana bar ana meraramaim hitit; hai merar yi buwih ana baremaim hirun.
39 Na Marta itein omole ako iion a Maria i es me ma i menu totho ako ru a Toko Pomnga ieve tepun mo i nongpol ile pamirealing.
39 Naatu i tain Mary na Jesu nanamaim mare ma, Jesu abisa eo i ma nonowar, Martha bay ebitab, Mary Jesus a namaim ma tur enonowar|alt="Martha cooking Mary sitting at Jesus’ feet" src="CN01750B.TIF" size="col" loc="Luk 10.39" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.39-42"
40 Aveto Marta ilemi ngo pelekpol, eneke ienga inga ako i monsi aning omanga. Mako i es a Jisas nge ma i ria i ve, “Toko Pomnga, teik posnga i lo lelpot ok, ma ini inga engek ake ru tho oma aning. Na lomum nge ake avele? Na ong ria i mo i es mo i opoal tho.”
40 baise Martha bowabow etei akisin bowabow isan yan so’ar na eo, “Regah Mary sawar etei ihamiyen akisu abowabow ku’i’itin i mi’itube kunotanot? Karam boro itau tan tibaisu airi ata bow ai en?”
41 Aveto Toko Pomnga i olal ile riong ve, “Marta, Marta, lomum i ngo pelekpol na lomum pompom nge ur puluangare omanga.
41 Regah iya’afut eo, “Martha, Martha, o i sawar moumurih na’in isah inot a yababan ra’at ya esoso’ar,
42 Aveto ur omole inga aken aro i pavurvur. Na Maria i sis ako ve, i oma ur ako i sivenga, na toko e aro i eltetpot ol i a i nge avele.”
42 baise sawar ta’imon i takokok gagamin. Mary i sawar gewasih rubin, naatu boro men yait biyanamaim nabosairimih.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.