João 8
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Aveto Jisas i esa a tete a Oliv.
1 Imaibo Jesu Olive Oyaw na’at tit yen in.
2 Lama rulpou ma i lo werer a Lotu Tepun a Vel a lok lemi ma toko na seng pulua o vustuno i, mako i menu ma i patoral or.
2 Maraumanika Jesu matabir maiye Tafaror Bar ana meraramaim bat, sabuw moumurin maiyow hiru’ay hi’arbebera’uh naatu i busuruf ma sabuw i’ubaibiyih.
3 Na pamirealingare nge a Moses ile patorong tomo nge Parisire o wol seng peange omole ako olemi mire ako i aom toko ma o pamitu i a tokokoere otheki.
3 Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee babin turan aawan hairi hi’inu’in hibai hina hirun. Naatu hi’u kou’ay nahimaim bat.
4 Mako o ria Jisas ve, “Pamirealinga, them thopol seng ake ako i aom toko ako ini iewo avele.
4 Naatu Jesu isan hi’o, “Bai’obaiyenayan, iti babin i turan aawan hairi hi’inu’in atita’ur.
5 Na Moses ile patorong i ri ve, na aro ve seng e i oma venen aken, aro te ela umre mo te pun rin i nge. Naro ong ri vava nge?”
5 Ofafaramaim Moses aki iti na’atube eobaiyuni, babin yait ta iti na’atube nasisinaf boro kabayamaim anarab namorob. O a not ta ema’am boro inao.”
6 Na o ri venen aken mo o ri ve o patelek i mo aro o teltun ia nge.
6 Iti baibat hibai hititit i mi’itube Jesu hitikubibiruw, saise abitur ta’o na’at imaim hitabat ubar hititin isan.
7 Ave o nin ororo i, mako Jisas i mit vengveng werera ma i ria or ve, “Na omu e ako i oma vothung kerenga e avele, aro i ula tel um a i nge.”
7 Hi’u hibibabatiy anamaramaim, Jesu nakwetan tara’ah naatu isah eo, “O yait aur bowabow kakafin men nama’am na’at, o wan kabay kubai babin isan kurouw.”
8 Lamako i lotoru mun ma i watu mun a ulue.
8 Naatu i kwafure maiye me yan ma kubebebeyan.
9 Na o nongpol veno ako ma o korpot omole omole, i patea nge toloklokere makola or alavuspot, na Jisas ienga ako i voth tomo nge seng aken ako i mit a itheki.
9 Iti tur hinonowar anamaramaim ta’ita’imon hitabartaitit hin, oro’orot atamanih wan hi’iyon hibusuruf hitit. Babin akisinamo hihamiy Jesu nanamaim bat
10 Ma i mita ma i ria i ve, “Or ol kala? E avele i voth mo i teltun om, e?”
10 Jesu totofar misir babin itin basit isan eo, “Babin iti sabuw menika hin? Naatu yait ta o isa rouw’ouri ai en?”
11 Ma i olal ile riong ve, “Toko Pomnga, e avele.”
11 Babin eo, “Regah men yait ta ema’am.” Naatu Jesu eo, “Basit gewasin! Ayu auman men karam boro anibatiyi. Kwen, iti boun inabubusuruf bowabow kakafih men inasinaf maiye.”
12 Ma Jisas i ria mun tokokoe areko o voth a Lotu Tepun a Vel a lok lemi ve, “Engek, tho ini toko ako tho sung pen lalanga a toko ulue angare nge. Na areko o panes tho, aro o el pen lalanga ako i pathengal or nge mimiong a so, naro o es ol a mideng lemi avele.”
12 Jesu sabuw isah eo maiye, “Ayu i tafaram ana marakaw. Yait ayu ebi’ufnunu i boro men guguminamaim naremor, baise i boro yawas ana marakaw nab.”
13 Lamako Parisire o ria i ve, “Lom riong kene ini ur polpolnga, eneke sivengom, wong ritet ako nge wong.”
13 Pharisee Jesu isan hi’o, “Iti tur ku’o’o i o taiyuw isa ku’o’orerereb naatu abistan o ku’o’orerereb i men turobe.”
14 Mako Jisas i olal ole riong ve, “Avele, ur ako tho ritet nge sivengek i nunganga, eneke lemik mire nge pen ako tho es nge me, tomo mun nge pen ako aro tho es nge la. Aveto lomumu mire nge pen ako tho es nge me, kene avele, tomo mun nge pen ako aro tho es nge la.
14 Jesu iyafutih eo, “Ayu taiyuwu isou ana’orerereb na’at, ayu ao’orereb i turobe, anayabin ayu aso’ob menane ana naatu menamaim ananan. Baise ayu menane ana naatu menamaim ananan kwa i men kwa so’ob.
15 Sivengomu, thomu o panes inga vothung ulue anga ma o pamit toko nge riong, aveto engek inga, tho pamit toko e avele nge riong.
15 Kwa sabuw hai itininamaim kwa’itih kwabibabatiyih. Ayu men yait ta ana itininamaim aitin abibabatiyimih.
16 Na aro ve tho pamit toko e nge riong, aro lek omaing aken i vengveng, eneke tho panes sivengek lemik avele. Vovo ako i pakeu tho me, i voth tomo e tho.
16 Baise ayu anabibatiyi na’at, ayu au baibatiyen i turobe. Anayabin ayu i men akisu. Ayu Tamai iyunu anan i airi ama’am.
17 Na lomu patorong i ri vene: ‘Aro ve toko or aini o teltun toko ia na o ripot nge riong omole inga, aken kene ole riong aken i nunganga.’
17 Kwa taiyuw a’ofafaramaim iti na’atube hikirum, anamaramaim sifroubonayan orot rou’ab te’orereb tebibasit nati i turobe.
18 Na tho kene tho ritet nge sivengek, na Vovo ako i pakeu tho me i ritet mun nge tho.”
18 Ayu i orot ta taiyuwu isou ao’orereb; Tamai ayu iyunu anan ayu au sifroubounayan ta.”
19 Mako Parisire o nina i ve, “Tomom aken i voth a kala?”
19 Naatu sabuw hibatiy, “O Tamat i menamaim ema’am?” Jesu iyafutih eo, “Kwa ayu men kwaso’ob na’atube Tamai auman men kwaso’ob. Kwa ayu kwatasusu’ubu na’at Tamai auman boro kwatasu’ub.”
20 Na Jisas i ri riong aken, ako i patoral toko na sengre, ako a Lotu Tepun a Vel a lok lemi, toth nge pen ako o sungu ole sungong nge. Ave toko e avele i rere i, eneke ile nang i velpol rongan.
20 Iti tur i tafaroror bar wanawanan kabay teya’ay ana efan sisibinamaim Jesu ma i’obaibiyih. Men yait ta bai fatumimih, anayabin i ana veya men baimih.
21 Na Jisas i ria mun or ve, “Aro tho es, naro thomu o kath tho, aveto aro thomu o rin tomo nge lomu vothung kerenga ako rongan i voth a thomu nge. Na thomu o pavurvur aro o es nge pen ako aro tho es nge, kene avele.”
21 Jesu ibanak isah eo maiye, “Ayu boro kwa anihamiyi anan, naatu kwa boro ayu isou kwananuwet naatu kwa a kakafih wanawanahimaim boro kwanamorob. Ayu menamaim ananan kwa boro men imaim kwanan.”
22 Mako Judare oa pompomere o ria ve, “I vava ake i ri ve, ‘Na thomu o pavurvur aro o es nge pen ako aro tho es nge, kene avele, e?’ Ava i mirenga ve aro i pun rin isivenga?”
22 Naatu Jew hai ukwarih hi’o, “I eo, ayu menamaim anan kwa men karam kwanan. Iti eo anayabin i boro taiyuwin na’asabun?”
23 Lama Jisas i olal ole riong ve, “Thomu ini ulue anga na tho ini ulue anga avele, tho ini Pen a Urvet anga.
23 Baise Jesu eo maiye in, “Kwa i babe ma’ani, Ayu i yate ma’anu. Kwa i tafaram nowan, baise ayu i men tafaram nowan.
24 Na tho ria tel thomu nge lale ve, ‘Aro thomu o rin tomo nge lomu vothung kerenga ako rongan i voth a thomu nge.’ Na aro ve lomumuo nge tho ako tho ini toko ako tho ritet thomu nge lale, kene avele, aro thomu o rin tomo nge lomu vothung kerenga ako rongan i voth a thomu nge.”
24 Ayu ao kwanowaraka, ayu men kwanasu’ubu kwanabitutumu na’at, kwa boro anababatun a kakafih wanawanahimaim kwanamorob. Ayu’uban tur iti ao’o.”
25 Ma o nina mun i ve, “Ong ini ao?”
25 Hibatiy hio, “O i yait?” Jesu iyafutih eo, “Tabubusurufika kwa a tur aowen taremor tana.
26 Na i pavurvur aro tho teltun omu nge ur puluanga, aveto aro tho oma i avele, toko ako i pakeu tho me ile riong kene i nunganga na tho ri inga riong ako tho nongpol i a i nge a thomu toko ulue angare nge.”
26 Kwa isa ayu boro tur moumurika anao anibabatiyi. Baise yait ayu iyunu anan i turobe? Naatu abistan i eo anonowar ayu sabuw hai tur ao’owen.”
27 I ri venen aken a or nge, aveto olemi mire avele ako i ri nge Itema ako a Pen a Urvet.
27 Jesu Tamah isan sabuw hai tur eo’eowen naniyan men hibai.
28 Mako i ria or ve, “Aro thomu o pamona Toko Pomnga Itun, maken aro lomumu mire ako tho ini toko ako tho ritet thomu nge lale. Naro lomumu mire ol nge ako tho oma polpol ur e avele ako nge sivengek lemik, aveto tho ri inga riong ako Vovo i patoral tho nge.
28 Imih Jesu eo, “Orot Natun kwanabobora’ah anamaramaim, kwa boro kwanaso’ob; Ayu i Yait; naatu ayu men taiyuwu au kokomaim asisinafumih, baise Tamai abistan tur mutufor bi’obaiyu’umaim ao’o.
29 Na toko ako i pakeu tho me, i kene i voth tomo nge tho, na i modoppot vet tho avele, eneke tho oma inga omaing ako ilemi sivenga nge.”
29 Naatu yait ayu iyunu anan airi ama’am i men ihamiyu, anayabin mar etei i ana kokomaim asisinaf isan ebiyasisir.”
30 Na i ri venen aken ma toko na seng pulua olemio ol nge i.
30 Nati eo’omaim sabuw moumurih maiyow hitumitum.
31 Ma Jisas i ria Juda areko olemio nge i lale, ma i ria or ve, “Areko o nongal lek patoraling, or ini lek wainlanga nungangare.
31 Imih Jesu Jew sabuw iyab i hibitumatum isah eo, “Ayu au bai’obaiyen kwanabubukikin na’at, kwa i anababatun ayu au bai’ufununayah,
32 Na aro ve thomu o oma venen aken, aro lomumu mire nge riong nunganga, na riong nunganga aro i pavthopot thomu.”
32 naatu kwa boro turobe kwanaso’ob naatu turobe boro imaim narufami kwanatit.”
33 Ma o olal ile riong ve, “Them ini a Abraham ititeviere, na nomenga i pavurvur ponange them um polpol nge toko e avele. Na i vova ako ong ri ve aro them vthopot, e?”
33 Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Abraham ana a’agir. Naatu aki men yait ta ana akir wairafin. Mi’itube inarufami anatit isan kuo’o?”
34 Ma Jisas i olal ole riong ve, “Tho ri nunganga a thomu nge, toko ako i oma vothung kerenga, aken ini vothung kerenga ile um polpolonga.
34 Jesu sabuw isah eo, “Turobe a tur ao’owen, o yait ta bowabow kakafin kukusisinaf i bowabow kakafin ana akir wairafin imatar.
35 Na toko um polpolonga i voth tomo nge ia pomnga ile vel lemiare evelelnga avele, aveto toko itun ini itema itun evelelnga.
35 Akir wairafin taitin tuwahinah wanawanahimaim i boro namarorore, baise Natun i ana efan wanatowan.
36 Maken aro ve God Itun i pavthopot thomu, aro thomu o vtho selele.
36 Imih Natun kwa narurufami, kwa i anababatun narufami,
37 Na lemik mire lale ako thomu ini a Abraham ititeviere, aveto thomu o sis ve aro o so rin tho, eneke thomu o krim lek patoraling avele.
37 Ayu aso’ob kwa i Abraham ana a’agir, baise kwa i ef kwanunuwet ayu kwana’asbunu. Anayabin kwa dogor wanawanan, ayu au tur ana efan i men ema’am.
38 Na tho ria thomu nge ur ako Vovo i pathengal i a tho nge, aveto thomu o oma omaing ako omu vovo i ria thomu nge.”
38 Ayu Tamai ana taragub wanawanan abistan i’obaiyu ai’itin i a tur ao’owen, naatu kwabo tamat demon hi’o kwanonowar na’at kwasisinaf.”
39 Na o olal ile riong ve, “Emem vovo ini a Abraham.”
39 Sabuw hiya’afut hi’o, “Abraham i aki tamai.” Jesu eo maiye, “Kwa Abraham natunatun na’at kwa boro i sisinafube kwatasinaf.
40 Na evelelnga tho ritet thomu nge riong nunganga ako tho nongpol i a God nge, ave thomu o engeng ve aro o so rin tho. Na Abraham kene i oma venen aken avele.
40 Itinin i iti. God anababatun au tur eowen ao kwanonowar isan kwa a not kwabobaifufun ayu asabunu’umih. Abraham iti na’atube men sinaf.
41 Na thomu o oma ranga ve ako omu vovo i oma i.”
41 Kwa tamatanah mi’itube hisisinaf na’atube kwasisinaf.” Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Tamai i ta’imon God akisinamo, aki i men ometakek aki i natunatun anababatun.”
42 Ma Jisas i olal ole riong ve, “Aro ve God ini omu Vovo nunganga, aro omu sagu tho, eneke tho esu a God nge me, na ponange tho voth ol ake. Na tho es me nge sivengek lemik avele, aveto God i pakeu tho me.
42 Jesu sabuw isah eo, “God kwa Tamat na’at ayu boro kwatiyabuwu, anayabin ayu Godane ana naatu boun iti bairit tama’am. Ayu men taiyuwu au kokomaim anamih, baise i ayu iyunu ana.
43 Na i vova ake lomumu mire nge ur areko tho ri nge, kene avele, e? Eneke numu plong ve aro o nongal lek riong.
43 Aisimamih ayu tur ao’o naniyan men kwabaib? Abistan ayu ao men kwananonowar anayabin kwa tain i gugurih.
44 Na thomu ini a Satan itutunre na ini omu vovo. Make thomu o sis ve aro thomu o panes vet inga ako ini ilemi. Na nomenga vet ako me, i so rin rin toko, na i pavurvur aro i ri riong nunganga avele, eneke riong nunganga i voth a i nge avele. Aken ini ile vothung vet ako ile apaltet, eneke ini toko le apaltetonga na ini vothung le apaltetonga itema.
44 Kwa i tamat demon mowan natunatun, naatu kwa a kok i tamat esisinafube kwani’ufunun. Aneika i asbunubunuwenayan, i men turobe’emaim batamih, anayabin i wanawanan turobe en. Baifufuwen nati i ana tur, anayabin i baifufuwenayan naatu baifufuwenayah etei tamah.
45 Aveto lomumuo vet nge lek riong avele, eneke tho ri nge ur ako i nunganga.
45 Baise ayu tur anababatun ao’o, kwa i men kwabitutumu.
46 Na i vava, thomu o pavurvur aro o ripot lek vothung kerenga, e? Avele! Na aro ve lek riong i nunganga, i vova ako lomumuo nge tho avele, e?
46 O yait ta karam ayu au kakafin inaorerereb? Ayu turobe ana’o na’at, aisim men kwabitutumu?
47 Na toko e ako ini a God ile, i nongal a God ile riong. Aveto thomu o nongal lek riong avele, eneke thomu ini a God ile avele.”
47 Yait Godamaim ema’am naatu ana tur enonowar i i God nowan. Kwa tur men kwanonowar anayabin Kwa i men God nowan.”
48 Na Judare o olal ile riong ve, “Na them ri ve, ong ini Samaria anga ma tamata kerenga i rero ong. Na lemem riong aken i nunganga, e?”
48 Jew sabuw Jesu hiya’afut hi’o, “Aki’ima turobe ao’o, oma Samaria mowan naatu demon hitounbuburi kuma’am.”
49 Ma Jisas i olal ole riong ve, “Tamata kerenga i rero tho avele. Na tho papomnga a Vovo, aveto thomu o paruru tho.
49 Jesu iya’afutih eo, “Ayu men demon hitounbuburu ama’am. Ayu Tamai akisinamo akakakafiy, baise kwa ayu men kwakakafiyu.
50 Na tho sis ve aro tokokoere o papomnga tho avele. Aveto toko omole ako i voth ako i sis ve aro i papomnga tho, na ini tokokoere ole riong nongpolnga.
50 Ayu men taiyuwu wabu bora’ara’ahin isan anunuwet, baise orot ta i ayu isou akisinamo nanuwet naatu i boro ayu nibabatiyu.
51 Na tho ri nunganga a thomu nge, areko o nongal lek riong, i pavurvur aro o rin ol avele.”
51 Tur anababatun au’uwi, yait ayu au tur ebobosiyasiyar boro men namorob.”
52 Na Judare o ria i ve, “Na lemimem mire senu ol lale ako ve, tamata kerenga i rero ong! Eneke Abraham i rin nomenga lale tomo mun nge a God ile riong elngare, ave ong ri ve, ‘Areko o nongal lek riong, i pavurvur aro o rin ol avele.’
52 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “Aki bounabo aso’ob o i demon hitoububuni kuma’am! Abraham morob naatu dinab oro’orot himorob, baise o ku’o’o yait ta ayu au tur nabobosiyasiyar boro men namorob.
53 Na emem vovo a Abraham i rin lale, na ong ini ao ako ong ri ve, ong aolonga nge a Abraham, e? Na God ile riong elngare o rin mun lale, na ong ini ao ako ong ri venen aken, e?”
53 Aki tamai Abraham i morob o men taiyuw inabora’ahi Abraham inanatabir? Naatu God ana dinab auman himorob. O kunotanot o i yait?”
54 Ma Jisas i olal ole riong ve, “Aro ve tho papomnga sivengek, aro lek omaing aken ini ur polpolnga. Na toko ako i papomnga tho, ini a Vovo ako thomu o ri ve ini lomu God.
54 Jesu iya’afutih eo, “Ayu taiyuwu anabobora’ahu na’at ayu au bora’ara’aten anayabin en. Ayu Tamai kwa a God kwarouw kwa’o’o i akisinamo ayu ebobora’ara’ahu.
55 Aveto lomumu mire vet nge i avele, aveto lemik mire nge i. Na aro ve tho ri ve, lemik mire nge i avele, aro tho ini toko le apaltetonga ranga ve ini thomu. Aveto lemik mire nge i na tho panes ile riong.
55 Kwa i men kafa’imo kwasu’ub, baise ayu asu’ub. Ayu men su’ubin anarouw ana’o na’at, ayu boro baifuwenayan kwa ana karam, baise ayu i asu’ub naatu i ana tur abobosiyasiyar.
56 Na omu vovo a Abraham ilemi sivenga rintet ve aro i thopol lek velpoling, na i thopol i lale ma ilemi sivenga nge.”
56 Kwa tamat Abraham ayu au na ana veya nuw i’itin i iyasisir naatu veya na titit isan i kawasa.”
57 Mako Judare o ria mun i ve, “Om tovu po or mule pa lim rongan, na ong ri ve ong thopol a Abraham, e?”
57 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “O a kwamur i men 50 baimih naatu mi’itube Abraham i’itin.”
58 Mako i olal ole riong ve, “Tho ri nunganga a thomu nge, Abraham o pop i rongan, na tho voth tel lale.”
58 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu wan ama’abo Abraham tufuw.”
59 Mako o ela umre ma o ri ve o pun rin i nge, ave Jisas i es kinepot a or nge ma i korpot a Lotu Tepun a Vel a lok lemi ma i es ol.
59 Nati isan sabuw kabay hi’o’on Tafaror Bar wanawanan hitarabimih baise Jesu sabuw umah aren sorabon ufun tit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.