João 7
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Lamako Jisas i esu esa a pen elonga ako a Galili, na ini plong ve aro i es ol a epee a Judia, eneke Judare oa pompomere nge pen aken, o sis ve aro o so rin i.
1 Nati ufunamaim Jesu Galilee wanawanan run titit remor in, men kok au Judea tan anayabin Jew hai ukwarih hima hikakaif hitarab tamorob isan.
2 Na Judare oa aning ako o an i a valvalere lemi i toth me lale.
2 Baise Jew sabuw Yagama Sis ana hiyuw aa ana veya i nabiyubin,
3 Mako Jisas ititeinre o ria i ve, “Aro ong los lelpot nge pen ake mo ong es a epee a Judia la, mo aro lom wainlangaere aro o thopol pathepolong areko aro ong oma ir.
3 Imih Jesu taitin hi’o, “O boro efan iti inihamiy naatu inan Judea inatit, saise a bai’ufununayah bowabow gewasih abistan kusisinaf hina’itin.
4 Aro ve ong sis ve iom i kima, ong mothong tova parong kinealo lom omaing. Na ong pavurvur nge pathepolong omanga na i sivenga ako aro ong oma i a lalanga a tokokoere otheki mo aro olemi mire nge wong.”
4 Anayabin orot yait sabuw etei su’ubin isan boro men wa’iwa’iramaim nabowamih. Baise bebeyanamaim nabow hina’itin. Imih a bowabow bebeyanamaim inabow tafaram tutufin etei ini’obaiyih hina’itin.”
5 Na ititeinre mun kene olemio nge i avele.
5 I taiyuwin taitin men hitumitum, imih iti tur hi’o.
6 Mako Jisas i ria or ve, “Aveto lek nang kene i velpol rongan. Aveto nang elonga ako ini lomu nang.
6 Naatu Jesu iuwih eo, “Ayu au veya i men na tit, baise kwa a veya i mar etei bobotawiyen inu’in.
7 Na tokokoe areko o panes vothung ulue anga o pavurvur ako aro oni silal thomu avele, aveto oni silal tho, eneke tho ripolal or nge ole vothung kerenga.
7 Sabuw kwa boro men hinifutuwi, baise ayu boro hinifutuwu, anayabin ayu mar etei sabuw hai kakafih ao’orerereb.
8 Engomu o es nge aning aken, aro tho es nge aning aken avele, eneke lek nang i velpol rongan.”
8 Hiyuw isan kwa akis kwanan ayu men bairit tanan, anayabin ayu au veya anababatun i men na tit.”
9 I ria or nge riong areken, na i voth a epee a Galili.
9 Iti na’atube eo, i Galilee wanawananamaim ma.
10 Lamako Jisas ititeinre o es ol nge aning aken la, ma i mun i plosa ma i es, aveto i es patat avele, i es kinine inga nge la.
10 Taitin hiyuw isan hiyen hinan, i auman ufuh yen in, men bebeyanamaim in baise i wa’iwa’iramaim in.
11 Na Judare oa pompomere o kath i nge aning aken. Ma o nina ve, “Toko aton i kala?”
11 Nati hiyuw wanawanan Jew hai ukwarih Jesu isan hinuwet sabuw hibabatiyih, “Iti orot menamaim ema’am?”
12 Lamako toko na seng pom ako o pakosil pel nge i, ma pelie o ri ve, “Aken ini toko sivenga.”
12 Sabuw wanawanahimaim baitarsibesib busuruf ra’at. Sabuw afa hi’o, “I orot gewasin,” afa hi’o, “Aiyabin i sabuw ebifufuwih?”
13 Aveto toko e avele i ri pat ol nge i, eneke o ngange nge Judare oa pompomere.
13 Baise men yait ta boro fanan aumetawat isan hitao, anayabin Jew ukwarih isah hibir.
14 Na aning aken o voth nge, makola i metasa na Jisas i eso a Lotu Tepun a Vel a lok lemi ma i patea ol ile pamirealing.
14 Hiyuw hi’aa na biyanfoun, Jesu na Tafaror Bar run naatu bai’obaiyen busuruf.
15 Na Judare oa pompomere o kukuk ma o nina ve, “Na toko ake i es nge pamirealing avele na i el mire ake a kala?”
15 Jew hai ukwarih hifofofor men kafai ta naatu hi’o, “Iti orot menamaim kirum iti so’ob bai?”
16 Lama Jisas i olal ole riong ve, “Ine riong elonga ake tho pamireal thomu nge ini lek riong avele. Ake ini a God ako i pakeu tho me ile riong.
16 Imaibo Jesu iyafutih eo, “Bai’obaiyen ayu abi’obaiyi i men ayu nowau, baise God ayu biyafaru i nowan.
17 Aro ve toko e i sis ve aro i panes a God ilemi, aro ilemi mire nge lek pamirealing, ako i esu a God nge me, eve i espot a lemik.
17 O Yait ta God anakok kusisinaf boro inaso’ob ayu au bai’obaiyen i Godane enan, ai ayu taiyuwu au fairamaim ao’o.
18 Na toko e ako i ri nge isivenga ile lemi rumong, kene i papomnga isivenga iion, aveto toko ako i sis ve aro i papomnga toko ako i pake i iion, kene ini toko ako ile riong i nunganga, na le apaltetong e avele i voth a i nge.
18 Yait taiyuwin ana fairamaim eo’o, i taiyuwin ana gewasin bain isan enunuwih, baise orot yait God ayu iyafaru anan ana gewasin enunuwih nati orot i turobe, i wanawananamaim men baifuwen ema’am.
19 Na nomenga Moses i sungu a God ile patorong a thomu nge, aveto omu e avele i panes i. Na i vava ake thomu o ri nge sorinngek, e?”
19 Moses ofafar kwa it ai en? Aisim ofafafar men kwabi’ufunun naatu ayu rabu morobomih kwabiwa’an?”
20 Lamako pulua pomnga o olal ile riong ve, “Ava tamata kerenga i rero ong, them i ri nge sorinngom avele.”
20 Sabuw hiya’afut hi’o, “O wanawan i demon tema’am. Yait o asabunimih ebiwa’an?”
21 Lamako Jisas i olal ole riong ve, “Na tho oma pathepolong e ken ako tho pamimi toko nge nang rialonga, nako thomu o kukuk ma o ri ve tho pavothal nge nang rialonga avele.
21 Jesu iya’afutih eo, “Ayu ina’inan ta’imon asinaf kwa’itin naatu kwaifofor men kafaita.
22 Na nomenga Moses i sung riong a thomu nge vene: Aro ve o pop tutumuere, na aro ve oa nang or limme lamo o is ole, aveto i patea nge a Moses avele, i patea vet ako nge titovumuere, na aro ve nang aken i vengtun nge nang rialonga, aro vava? Thomu o is ole nge nang rialonga.
22 Moses uwi natunat oro’orot Baiyariri hai veya’amaim hai ar, mo’oh kwa’afuw, nati i men Mosesine na, nati i kwa a’agir wabih gagamihine na. Imih kwa kek oro’orot hai ar mo’oh kwa’a’afuw.
23 Na thomu o ri ve i sivenga ako aro te is ole nge nang rialonga, mo aro te panes a Moses ile patorong, na i vova ake lomumu klingtun tho nge lek omaing ako tho pamimi toko ini peti elonga nge nang rialonga, e?
23 Kwa Baiyarir ana veya’amaim kek orot ana ar mo’on kwana’a’afuw nati Moses ana ofafar i men kwa’a’astu’ub, aisimamih ayu Baiyarir Ana Veya orot biyan tutufin abiyawas isan kwa ya esoso’ar?
24 Thomu o mothong tova o the polpol nge lek omaing na o teltun ok, aveto lomumu rum senu tel i mo o pavurvur aro lomumu mire nge ve, lek omaing aken kene i vengveng a God itheki eve avele.”
24 Men ufun ana’itininamaim sabuw kwanibabatiyih, baise a baibabatiyen i turobe’emaim kwanibatiyih.”
25 Lamako toko pelie ako a Jerusalem o nina ve, “Ava ini toko aton Judare oa pompomere o ri nge isorinnga ot?
25 Nati isan Jerusalem sabuw afa hibusuruf hibatebat hi’o, “Orotoban iti i boun rabin morobomih ana ef tenunuwet?
26 O thopol vet! I ri a lalanga a pulua otheki, ave o ria ol ur e avele a i nge. Ava olemi mire ako ini toko ako God i ateal i ve aro i el werer ile tokokoere, eve avele.
26 Kwa’itin iban iti bebeyanamaim eo’o, naatu i men tur ta isan te’eo’omih. Kwa kwanotanot sabuw ukwarihiban hiso’ob gewas iti orot i turobe Rourubinen?
27 Aveto nge nang e ako aro God ile toko aton aro i velpol, toko e avele aro ilemi mire nge ile rem tepun, aveto lemir mire nge toko ake ile rem tepun.”
27 Baise iti orot menane nan i aki aso’ob; Rourubinen nanan anamaramaim boro men yait ta naso’ob i menane na.”
28 Na Jisas rongan i patoral a Lotu Tepun a Vel a lok lemi ma i presa viringa ve, “Thomu o ri ve lomumu mire nge tho na nge lek rem tepun, aveto tho es me nge sivengek lemik avele. Na God ako i pakeu tho me i voth, na lomumu mire nge i avele.
28 Imaibo Jesu Tafaror bar wanawanan ma bi’obaibiyih fanan aumetawat na’in eo, “Turobe ayu kwa kwaso’ob, naatu menane anan kwa kwaso’ob? Ayu iti anan i men taiyuwu au kok ana, baise turobe ana God ayu iyunu ana. Nati orot kwa men kwaso’ob
29 Aveto tho, lemik mire nge i, eneke tho esu ako a i nge me na i pakeu tho me.”
29 ayu asu’ub, anayabin ayu ine ana naatu i iyunu ana.”
30 Mako o tongporum ako aro o rere i, aveto toko e avele i krimu i, eneke ile nang i velpol rongan.
30 Nati’imaim sabuw bain fatuminamih hiwa’an, baise men yait ta biyan butubun, anayabin ana veya i men natit.
31 Aveto toko na seng pulua ako a or nge olemio nge i ma o ri ve, “Na toko ako God i ateal i ve aro i el werer ile tokokoere, aro ve i velpol, aro i oma pathepolong ako aro i aolo leltun toko ake iana? Aro avele. I re aken ini toko ako God i ateal i.”
31 Baise rou’ay gagamin wanawanan sabuw moumurin maiyow hitumitum naatu hi’o, “Rourubinen nanan ina’inan fairih moumurihika nasinaf iti orot boro nanatabir.”
32 Na Parisire o nongpol venen aken ako tokokoere o pakosil pel nge i, mako tomo nge pris kimangare o pake Lotu Tepun a Vel a mit tetalongare mo o rere i.
32 Rou’ay wanawanan Jesu sawar sisinaf isan hibitarsibesib Pharisee hinowar. Basit firis gagagamih naatu Pharisee Tafaror Bar ma’utayah hiyafarih hin Jesu bain fatuminamih.
33 Lama Jisas ria or ve, “Aro tho voth palolo tomo nge thomu avele. Lamo tho lo werer mun a toko ako i pake tho me.
33 Imih Jesu eo, “Ayu boro men manin bairit tanama, naatu anamatabir maiye anan yait iyunu anan biyan anatit.
34 Naro thomu o kath tho, aveto aro thomu o thopolo tho avele, eneke thomu o pavurvur aro o es nge rem ako aro tho es nge, kene avele.”
34 Kwa boro ayu kwananuwuhu, baise boro men kwanatita’uru, naatu ayu menamaim anama’am, kwa boro men kwanan.”
35 Ma Judare oa pompomere o ria pel osivenga ve, “I ri ve aro i es nge pen kathnga ako aro te thopolo ol i nge avele, e? Ava aro i los lelpot ler pen epee ma i es a tokokoe areko or ini Judare avele mo i patoral or?
35 Jew sabuw taiyuwih hima hi’o, “Iti orot boro menamaim nan nama naatu it men karam tanatita’ur? Ai i boro nan Greek wanawanah ata sabuw hitagey nanabin tema’am imaim nama ni’obaibiyih?
36 Na i ri ve, ‘Aro thomu o kath tho, aveto aro thomu o thopolo tho avele.’ Na i ri mun ve, ‘Thomu o pavurvur aro o es nge rem ako aro tho es nge, kene avele.’ Na ile riong areken i mirenga vava?”
36 Kwa boro ayu isou kwananuwet baise boro men kwanatita’uru naatu ayu menamaim anama’am kwa boro men kwanan? Iti tur eo’o anayabin i abisa?”
37 Na nge aning aken a nang patopalalnga ako o papomnga i, Jisas i mita ma i presa viringa ve, “Aro ve thei i pun toko e, aro i es a tho nge me mo i thin.
37 Hiyuw gagamin hi’aa sasawar ana yomanin, Jesu misir naatu fanan aumetawat na’in eo, “Yait ta sikan namamamah, kwanihamiy nan ayu biyau harew natom!
38 I ranga ve ako God ile erere i ri nge, toko e ako ilemio nge tho, aro thei ako i sung mimiong aro i lel a ilemi mo i espot a lalanga.”
38 Yait ayu inabitutumu na’at kuna biyau harew kutom. Buk Atamaninamaim eo na’atube ‘Harew yawasin boro o wanawananamaim nanunuw.’”
39 Na thei aken Jisas i ri nge, ini Oni Riringa ako aro toko lemioongare aro o el i panen, aveto nge wop lemi ake, God i sungu Ioni Riringa me rongan, eneke i papomnga a Jisas rongan.
39 Iti tur i sabuw iyab Jesu hinibitumitum Anun Kakafiyin hinabaib i isah eo. Iti boun ana veya Anun Kakafiyin i men yait itin bai, anayabin Jesu i men Tamah ana aiwob itinimih.
40 Lamako tokokoe pelie o nongpol ile riong aken ma o ri ve, “I nunganga, toko ake ini a God ile riong elnga aton te men tetal i.”
40 Rou’ay wanawanan hima tur hinonowar sabuw afa hi’o, “Anababatun iti orot i God ana dinab orot.”
41 Ave pelie o ri ve, “Ake ini toko ako God i ateal i ve aro i el werer ile tokokoere.” Aveto pelie ako a or nge o ri ve, “Avele, toko ake ini Galili anga na toko ako God i ateal i ve aro i el werer ile tokokoere, aro ini Galili anga avele.
41 Afa hi’o, “Iti orot i Rourubinen.” Naatu sabuw afa ibanak hi’o, “Rourubinen ana orot i boro men Galilee’ine nan?
42 God ile erere i ri ve toko ako God i ateal i ve aro i el werer ile tokokoere aro ini a nepes a Devit ilenga naro o pop i a Betlehem nge rem ako nomenga Devit i voth nge.”
42 Buk Atamaninamaim eo Rourubinen i boro aiwob orot David ana rara’ane naatu boro Bethlehem David ana bar meraramaim.”
43 Mako tokokoere olemi or aini nge a Jisas.
43 Imih nati kou’ay wanawanan kouseb matar anayabin Jesu isan.
44 Na pelie olemi ve aro o rere i, aveto toko e avele i krimu i.
44 Sabuw afa hikok hitab hitafatum, baise men yait ta biyan butubun.
45 Lamako Lotu Tepun a Vel a mit tetalonga areken o lo werer, na pris kimangare tomo nge Parisire o nina or ve, “I vova ake thomu o wol i me avele, e?”
45 Imaibo Tafaror bar ma’utenayah himatabir hin firis ukwarih naatu Pharisee biyah hitit naatu firis ukwarih himisir ma’utenayah hibatiyih, “Aisimamih men kwa bai kwana kwatit?”
46 Na mit tetalongare o olal ole riong ve, “Toko e avele ile riong i ranga ve ini toko ake ile riong.”
46 Ma’utenayah hiya’afutih hi’o, “Iti orot tur eo’o, i men orot afa te’eo na’atube eomih!”
47 Na Parisire o olal ole riong ve, “Ava ile apaltet mun thomu aken ot?
47 Pharisee hibatiyih, “Kwa kwa’o anananiyan kwa auman ifuwi ebobonawiyi kakaf i?”
48 Judare oa pompomere e avele na Parisire e avele ako ilemio nge i.
48 “Kwata’itin ukwarih afa o Pharisee orot afa tur hinonowaraban Jesu hitumitum?
49 Ini inga areko olemi mire nge a Moses ile patorong avele, or re aken olemio nge i. Na God aro i paomelal or nge ole lemioong aken.”
49 Aiyabin! Iti rou’ay Moses ana ofafar i men ta hiso’ob, imih i God ana orarafen baban tema’am!”
50 Lama Parisi omole ako iion a Nikodemus ako nomenga i es a Jisas nge, i ria or ve,
50 I taiyuwih hai orot ta wabin Nicodemus i wan in Jesu biyan tit,
51 “Na nge ler patorong i pavurvur avele ako aro te paomelal tel toko e na i mit nge riong rongan, na lemir mire nge ur ako i oma i kene rongan.”
51 Imih i ana kou’ay ibatiyih, “It ata ofafar eo orot anasinaf kakaf i wan tananuwet imaibo tanab tanan ata ofafaramaim tanibabatiy.”
52 Ma o olal ile riong ve, “Na toko aken ini Galili anga na ong mun ake ini Galili anga? Aro ong tital senu a God ile erere mo aro lomum mire ako God ile riong elnga e avele aro i velpol a Galili.”
52 Hiya’afut hi’o, “Nicodemus o auman i Galilee orot? Baise Buk Atamaninamaim inanunuwet boro men inatita’ur, dinab orot i men Galilee’ine na.”
53 [Lama toko alavusnga o es a ole vel omole omole.
53 (Naatu rou’ay hima’am hitarboubun himisir hai bar hai bar hin.)
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.