João 5

God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Lamako Jisas i es mun a Jerusalem, eneke Judare o oma oa aning aolonga e ako.
1 Veya bai’ab sawar ufunamaim, Jew hai hiyuw aa isan Jesu yen in Jerusalem.
2 Na ako a Jerusalem thei povovloainga omole ako i aolonga i voth nge, na i voth totho inga a Jerusalem a lok thekia e ako o apet i ve ini “Sipsipre Ole.” Na nge Hibrure okei o apet thei aken ve ini a Betesda, na nge thei povovloainga wo peti aken valvale or lim o voth nge.
2 Jerusalem wanawanan efan wabin For Hirahir sisibinamaim i harew kukuf, naatu ana seboseb etei umatroun hiwowaben Aramek fanahimaim tisusu’ub Betsaida,
3 Na valvale or lim areken o vual nge areko oni multhang na areko otheki pros na areko oeve lil. [Or vusnga kene o men tetal re ako ini thei povovloainga ako tova aro i sia.
3 nati sebosebomaim sabuw sawusawuwih moumurin maiyow hiya hi’inu’in, matah fim, ah umah kafikafirih, naatu ah umah ririmih hima hikakaif harew tabi’etaw isan.
4 Eneke nang pelie Toko Pomnga ile ensel kene i esu a thei povovloainga lemi na i pasia thei. Na aro ve thei i sia, toko ni multhanginga ako i esu tel a thei aken lemi, aro i senu werer nge ni multhanging kathnga ako i voth a i nge.]
4 Anayabin veya ta ta Regah ana tounamatar boro nara’iy harew kukuf nabenei niyabat rarouw nayen. Naatu sabuw sawow ana yumat ta ta hibow hina ti’inu’in, yait wan nara’iy nakifukif i boro nayawas.
5 Na toko omole ako i ngo vet inga a valvale na ia ni multhanging kene i nomenga vet ako i pavurvur nge tovu po or mule pa me pothoi or limme.
5 Orot ta sawow bai ma kwamur etei 38 i nati wanawanahimaim.
6 Na Jisas i thopol i ako ru i ngo, na ilemi mire ako ia ni multhanging aken ini nomenganga vet, ma i nina i ve, “Ong sis ve aro ong senu werer?”
6 Jesu nuw orot nati’imaim inu’in itin, naatu so’ob orot sawow nati bai virurumin maiyow, imih orot ibatiy, “O kukokok inayawas?”
7 Lamako toko ni multhanginga aken i olal ile riong ve, “Toko Pomnga, aro ve thei i sia, lek toko e avele ako aro i manea tho mo i pavluku tho nge la. Na tho tongporum ako ve, tho esu nge la, aveto tokokoere o serpot tho ma o esu tel nge.”
7 Orot iya’afut eo, “Regah, anamaramaim harew iyabat rarouw eyey, men yait ta boro nibaisu nabuwu anara’iy harew kukuf yan. Ayu misir ra’iyemih abiwa’an, sabuw afa i wan hira’iyeka.”
8 Ma Jisas i ria i ve, “Ong mita, mo ong ela lom ngoinga mo ong es.”
8 Naatu Jesu orot isan eo, “Kumisir! A ir kunu naatu kuremor kwen.”
9 A ur e avele na toko aken i senu werer, lama i mita ma i ela ile ngoinga ma i es. Na ur areke i velpol ako nge nang rialonga.
9 Mar ta’imon orot yawas; misir ana ir nu bat remor.
10 Mako Judare ole mukalingare o ria toko ako i senu werer ve, “Ake ini nang rialonga, na nge ler patorong i pavurvur aro ong el tomo lom ngoinga avele.”
10 Naatu Jew sabuw orot yayawas isan hi’o, “Iti boun i Baiyarir ana veya, ata ofafar men ebibasit o a ir ina’abar.”
11 Aveto i olal ole riong ve, “Toko ako i vural tho kene i ria tho ve, ‘Ong ela lom ngoinga mo ong es.’”
11 Baise iya’afutih eo, “Orot yait ayu biyawasu iuwu, ‘Kumisir a ir kunu naatu kubat kuremor.’”
12 Lamako o nina mun i ve, “Toko anga ako i ria ong ma ong ela lom ngoinga ma ong es, e?”
12 Imih hibatiy, “Nati orot i yait uwi a ir inu i’abar ibat kureremor?”
13 Ave toko ako ru i senu werer kene ilemi mire nge toko anga ako i pamimi i, kene avele, eneke toko na seng pulua ako o voth nge pen aken ma Jisas i pasulalo nge or.
13 Orot nati yayawas i men kafa’imo so’ob orot i yait, anayabin sabuw moumurin maiyow nati’imaim hibatabat Jesu sorabon in kasiy.
14 Lama Jisas i thopolo mun i a Lotu Tepun a Vel a lok lemi ma i ria i ve, “Nongpol, ong senu re lale aken na mothong tova oma ol vothung kerenga pelie, aro vene mo matheong ako i aolonga nge num multhanging aken aro i velpoltun mun ong.”
14 Nati ufunamaim Jesu Tafaror Bar wanawanan tita’ur naatu iu, “Kwi’itin, o iyawas. Bowabow kakafih inihamiyen o sawar kakafin anababatun boro biyamaim namatar.”
15 Lamako toko aken i es ol ma i ria Judare ole mukalingare ve, “Ina Jisas re aton i pamimi werer tho.”
15 Orot nati’imaim tit in, Jew sabuw hai tur eowen i Jesu iyawas.
16 Taro ako o patea ol nge a Jisas inisilalnga, eneke Jisas i oma ur areke nge nang rialonga.
16 Imih hibusuruf Jesu isan turamaim hi’u hi’a’a’afiy, anayabin i Baiyarir ana veya sawar iti na’atube sinaf isan.
17 Aveto Jisas i ria or ve, “Ok Vovo i pesrou avele nge tokokoere oopoalnga, na tho mun aro tho oma mun venen aken.”
17 Jesu isah eo, “Ayu Tamai i mar etei ebowabow, imih ayu auman boro anabow.”
18 Na ile riong aken i palemi vel rintet Judare olemi ma o engeng rintet ve aro o pun rin i, eneke i avsa ole patorong nge nang rialonga ienga avele, aveto i ri mun ve, God ini itema, na nge ile riong aken i ri ve i vur e pel tomo nge a God.
18 Ana’an iti isan Jew hisinaftobon ef hinuwet Jesu asabunin isan; men Baiyarir ana ofafar ea’eastu’ub akisin, baise God isan Tamah rouw eo’omaim, iwa’an taiyuwin bai yen in God hairi anafofonin matar.
19 Na Jisas i olal Judare ole mukalingare ole riong ve, “Tho ri nunganga a thomu nge, God Itun i pavurvur aro i oma polpol ur e avele ako nge isivenga ilemi, na i oma inga ur ako i thopol i a Itema nge ako i oma ir. Na ur ako Itema i oma i, Itun mun aro i oma i.
19 Jesu iyafutih eo. “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun akisin ana kok men karam nasinaf; baise Tamah abistan sinaf i i’itinimaim boro nasinaf, anayabin Tamah abistan isisinaf na’atube Natun isisinaf.
20 Eneke Itema ia sagu Itun, na i pathengal i nge ur alavusnga ako isivenga aro i oma i. Naro i pathengal mun i nge ur mun pelie ako aro Itun aro i oma i ako i aothelpot nge ur areko i oma i lale, naro thomu o kukuk nge.
20 Anayabin Tamah i Natun iyabuw sawar etei esisinaf na’atube Natun i’obaiy imaim esisinaf. Turobe, kwa a baifofofor isan, i boro sawar gagamihika ni’obaiy nasinaf men boun iti na’atube.
21 Na ranga ve ako God i sung werer mimiong nge areko o rin lale, na Itun mun, aro i sung mun mimiong nge tokokoe areko i sis ve aro i sung i a or nge.
21 Tamah murumurubih imisiruwih yawas ebitih na’atube, nati ef ta’imon Natun ekok yait yawas baitinamih boro nitin.
22 Na Itema aro i velpol ini tokokoere ole riong nongpolnga avele, eneke i sungu omaing aken a Itun nge lale, mo aro i velpol ini tokokoere ole riong nongpolnga,
22 I na’atube Tamah men yait ta ebibatiy, baise baibabatiyen ana fair tutufin etei Natun itin.
23 ve aro toko alavusnga aro o papomnga Itun aken ranga ve ako o papomnga mun Itema. Na areko o papomnga Itun avele, kene o papomnga mun Itema ako i pakeu i me, kene avele.
23 Saise sabuw etei Tamah tirurusagiy na’atube, Natun boro hinarusagiy. Imih o yait Natun men kururusagiy, Tamah, i ana baiyonenayan auman men kururusagiy.
24 “Tho ri nunganga a thomu nge, tokokoe areko o nongpol lek riong na olemio nge a God ako i pakeu tho me, o el mimiong lale ako aro ile vusonga avele, naro o mit nge riong avele, ke o sele ol rinong na o el mimiong lale.
24 “Turobe a tur ao’owen, o yait ayu au tur inowar naatu menatan ayu iyafaru anan kubitumitum, o i yawas ma’ama wanatowan ibaika, naatu o boro men baibatebat inab, anayabin morobone irabon yawas wanawanan irun.
25 Tho ri nunganga a thomu nge, nang e ako aro i es me, kene i velpol lale, na tokokoe areko i ranga ve ako ooni o rin lale, aro o nongpol a God Itun ikei na areko o nongal ile riong aken aro o el mimiong.
25 Turobe a tur ao’owen, veya i enan naatu i na titaka, nati ana veya murumurubih boro God Natun fanan hinanowar naatu iyab fanan hinanonowar boro yawas hinab hinama.
26 Na ranga ve ako Vovo ini mimiong tepun, i sung engenging a Itun nge mo ini mimiong tepun.
26 Anayabin Tamah taiyuwin i yawas an, imih nati yawas ta’imon Natun itin yawas an matar.
27 Na i sung ur alavusnga a Itun imeni mo i velpol ini riong nongpolnga, eneke ini Toko Pomnga Itun.
27 Naatu i baibabatiyen ana fair Natun itin, anayabin i, i Orot Natun.
28 “Thomu o mothong tova o kukuk nge lek riong ake, nang e ako aro i velpol ako toko alavusnga ako o rin na o voth a oa vuvepunre, aro o nongpol ikei,
28 “Tur iti ao isan men kwana’ororsa’ir; veya i nati namamataramaim enan, murumurubih etei boro fanan hinanowar,
29 naro o plos werera a oa vuvepunre. Na areko o oma vothung sivenga, aro o los werera mo o el mimiong. Aveto areko o oma vothung kerenga, aro o los werera mo o mit nge riong mo aro God i paomelal or.”
29 hai rahane hinatit, naatu iyab gewasin hisisinaf boro hinamisir yawas hinab, iyab kakafih hinasisinaf boro hinakusairih.”
30 Na Jisas ria mun or ve, “Na tho oma polpol ur e avele ako nge sivengek lemik. Na aro ve toko e i mit nge riong a thekik, aro tho sung riong a i nge ranga ve ako God i ria tho nge, aken kene lek riong i vengveng, eneke tho panes lemik avele, tho panes inga a God ako i pakeu tho me kene ilemi.
30 “Ayu men karam akisu au kok ana sinaf, baise abisa God iu’uwu’umaim sabuw abibabatiyih, imih ayu au baibatiyen i mutufor, anayabin men ayu au kokomaim asisinaf, baise orot yait ayu iyunu anan i anakok asisinaf.
31 “Na aro ve tho ritet nge sivengek, aro lek riong aken ini ur polpolnga inga.
31 Ayu taiyuwu au sinaf isan ana’o’orereb na’at, au tur i men turobe’emih.
32 Aveto toko e ako i voth ako i ritet nge tho, na lemik mire ako ile ritetong aken kene i nunganga.
32 Baise orot ta ayu isou eo’orereb, i a tur ao’owen i ana orereb ayu isou i turobe.
33 “Na nomenga thomu o pake lomu tokokoere a Jon nge ako ini toko paninuonga ma i ritet nge tho na ile ritetong aken i nunganga.
33 Kwaso’ob gewasomih kob abarayah John isan kwaiyafarih hinan John i turobe kwa a tur eowen.
34 Lemik i voth nge tokokoere ole ritetong nge tho, kene avele, ave tho palemi rumal thomu nge a Jon ile ritetong nge tho, eneke tho sis ve aro God i pamimi thomu.
34 Iti i men kwa orot maiyow isou kwataorereb, baise iti ao saise mi’itube kwa yawas kwatab isan.
35 Na Jon i ranga ve ini theki lalainga ako i an ma i to, na ile panongpolong i ranga ve ini the lalainga ako lomumu sivenga nge, aveto lomumu aken i palolo vet avele.
35 John i hinow na’atube to’ab marakaw kwa it, naatu mar kikimin kwa ana marakaw isan kwaiyasisir.
36 “Aveto ritetong nge tho i voth ako i aolonga nge a Jon ile ritetong nge tho. Eneke omaing alavusnga ako tho oma i, ini omaing ako Vovo i sungu i a tho nge ve aro tho pavus i alavuspot. Na lek omaing aken i ritet thomu ve, Vovo i pakeu tho me.
36 Baise ayu au orererebayan orot i gagamin, men iti John eo’orereb na’atube. Ayu au orererebayan i abisa Tamai iyunu ana asisinaf i eo’orereb, naatu nati ebi’obaiyi ayu i Tamai iyafaru anasinaf isan, orot ta eo’orereb i John eo’orereb natabir, anayabin iti bowabow ayu Tamai bitu i anisawar, naatu iti bowabowamaim eo’orereb Ayu Tamai iyunu ana i ana bowabow anabow.
37 Na Vovo ako i pakeu tho me, isivenga i ritet mun nge tho, na nge ikei, thomu o nongal vet i avele. Na itheki lemi, thomu o thopol mun i avele.
37 Naatu Tamai iyunu anan i taiyuwin ayu isou eo’orereb. Kwa men kafa’imo fanan kwanowar naatu yumatan kwa’itin.
38 Na ile riong, thomu o rongo vet i a lomumu avele, eneke lomumuo nge toko ako i pakeu i me avele.
38 Kwa ana tur men dogor wanawanan run, anayabin menatan ayu iyunu anan i men kwabitumitum.
39 Na thomu o engeng nge a God ile erere ititalnga, eneke lomumu ve aro thomu o el mimiong ako aro ile vusonga avele nge, aveto God ile erere aken i ritet nge tho,
39 Kwa Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwabinotanot anayabin boro imaim yawas wanatowan kwanab. Nati tur i ayu isou eo,
40 aveto numu plong nge esong a tho nge mo aro o el mimiong ako aro ile vusonga avele.
40 baise men kwakokok kwanan ayu biyau yawas kwanab.
41 “Na tokokoere ole riseaing nge tho kene nik plong i.
41 “Ayu men orot babin bora’ara’ahu isan ao’omih.
42 Aveto lemik mire nge thomu, asaguong nge a God, i voth a opomu lemi avele.
42 baise kwa orot babin a yawas ayu aso’ob, kwa a yabow God isan dogoromaim i men ema’am.
43 Na Vovo i sung ile engenging a tho nge ma tho es me, aveto omu e avele i elo lek riong a ilemi, aveto aro ve toko e i papomnga isivenga na i es me, aro thomu o elo ile riong a lomumu.
43 Ayu Tamai wabinamaim anan kwa men kwabuwu au merar kwayi, baise orot babin ta i taiyuwin wabinamaim nanan boro kwanab ana merar kwanay.
44 Na lomumu sivenga nge ako lomungare o paesa iomu, aveto thomu o tongporum vet tie avele nge ako aro o elo riseaing ako i esu a God nge me ako ienga inga ini a God. Taro ake thomu o pavurvur ako aro lomumuo nge tho avele.
44 Kwa taiyuw baifa’i isan a kok gagamin, baise God ta’imonamo ana baifa’en i men kwakokok, imih ayu abisa ao boro kwanitutumu?
45 “Thomu o mothong tova lomumu ve, aro tho teltun omu a Vovo nge. Avele, toko ako aro i teltun omu ini a Moses, ini toko ako thomu o parong lomu lemioong a i nge ve aro i opoal thomu.
45 Men kwananot ayu boro Tamai nanamaim ubar kwa bait kwanarouw en, baise Moses kwa a not tutufin imaim kwayai kwama’am boro ubar nabit kwana’itin.
46 Na aro ve lomumuo nunganga nge a Moses ile riong, aro lomumuo mun nge tho, eneke ile riong ako i wat i, i ri nge tho.
46 Moses kwatabitumitum na’at, ayu boro kwatitutumu, anayabin i ayu isou kirum.
47 Aveto lomumuo nge ile riong ako i wat i, kene avele, aken, naro lomumuo nge lek riong vava?”
47 Baise Moses abistan kikirum kwa men kwanabitumatum na’at, boro mi’itube ayu ao kwanitumatum?”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.