Atos 5
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Aveto toko omole ako i voth ako iion a Ananaias na iewo iion a Sapaira. Ma or paini o sungu ole ulue epee ako a toko e nge, ma i ol i.
1 Orot wabin Ananias aawan Sapphira hairi auman hai sawar turin hiya’aitit sabuw hitubun.
2 Aveto umtun epee Ananaias i krim werer i mo ini ole. Na iewo sengenga mun ilemi mire nge umtun epee aken. Ma Ananaias i el ol inga umtun epee aken ma i sungu i a pakekere nge ranga ve ini olonga alavusnga.
2 Naatu kabay turin i botan, aawan i so’ob, naatu i ana baibasit auman iwa’an, turinawat bai in tur abarayah nahimaim ihouw ra’iy.
3 Ma Pita i ria ve, “Ananaias, i vova ake som womo inga Satan mo i vual a opom lemi, e? Ma lom apaltet a God Ioni Riringa. Ma wong krim werer umtun epee ako ini lom ulue olonga, e?
3 Peter Ananias isan eo, “Aisim Satan not kakafin dogor wanawanan yaru’uy Anun Kakafiyin matanamaim ifuwen, a me hitutubun kabay turin o isa ibotan?
4 Nomenga ako o ol ulue rongan ma ini lom inga, na nge ako o ol i nge umtun, umtun aken kene ini lom, i vava ake lomum rum ur ake a lomum? Lom apaltet ake ini toko avele, lom apaltet ake ini a God.”
4 Inaso’ob iti me i o nowa, baise o a baibasitamaim sabuw hitubun, naatu sabuw hitutubun ufunamaim iti kabay i o nowa. Aisim iti na’atube isinaf? O men orot ifuw, baise God ifuw.”
5 Ma Ananaias i nongpola inga riong ake, nako i rin, mako i matu. Na tokokoere ako o nongpol i o ngange rintet nge.
5 Ananias tur iti nonowar ana maramaim an uy re morob, sabuw etei’imak tur iti hinonowar hai hibir ra’at.
6 Mako kulpopoere o es me ma o auvala ol ini peti, ma o eltetpot i lamako o tetun ol i.
6 Oro’orot boubuh hina hirun biyan hibai hisum hibai hin rahemaim hiyai.
7 Palolo avele, nako iewo sengenga i eso me. Na ilemi mire nge ur ako i velpol, kene avele.
7 Three hours na’atube sasawar ufunamaim aawan babin na tit, i men so’ob Ananias isan abisa mamatar.
8 Ma Pita i nina i ve, “I re ake ini umtun alavusnga ako ome ewom tomonnga o el i nge lomu ulue olonga?” Ma i olal i ve, “Umtun alavusnga i re aken.”
8 Peter babin ibatiy, “Ku’o gewas anowar, aaw airi a me hitutubun baiyanaban ana fofonin iti kwabai?” Babin iya’afut eo, “Me hitutubun ana baiyan etei i nati.”
9 Ma Pita i ria ve, “I vava ake ome ewom tomonnga o ri ve o tongporum Toko Pomnga Ioni, e? Tokokoe areko o tetun ewom tomonnga o velpol mun a vel thekia lale, mo aro o potun mun wong la.”
9 Peter babin isan eo, “Aisim aaw airi kwaibasit, Regah Anunin kwarutubun? Oro’orot iyab o aaw hibai hin hiya’iy i nati etawanamaim tebatabat o hina’abar kwananamih.”
10 A ur e avele, nako i rin ma i matu a Pita ieve tepun. Ma kulpopoere o eso me ma o thepol seng ako ru i rin lale. Ma o potun i la. Ma o tetun totho i a iewo tomonnga ilo sei.
10 Mar ta’imon babin Peter anamaim ra’iy rab morob, oro’orot boubuh hina hirur babin morob inu’in hi’itin hi’abar hin aawan sisibinamaim hiyai.
11 Na lotuonga alavusngare na tokokoere ako o nongpola ur ake o ngange rintet nge.
11 Sawar iti mamatar ekaleisia sabuw naatu sabuw afa auman iti tur hinonowar hi’oror sa’irih naatu hai hibir ra’at.
12 Ine pakekere o oma pakukukaling na pathepolong pulua ako ru a toko na sengre nge. Ma toko lemioonga alavusnga o pathun ako ru a Solomon ile sawak.
12 Tur Abarayah ina’inan naatu baifofofor moumurih maiyow sabuw wanawanahimaim hisisinaf. Naatu baitumatumayah hai rou’ay mar etei i Solomon ana sebosebomaim hiruru’ay.
13 Aveto areko ole lemioong avele o ngeip nge voth tomoing nge or. Aveto toko na seng alavusnga o paesa or.
13 Orot babin ufunane men karam boro hitakofanih, basit baitumatumayah hai gewasih isan sabuw wabih hibobora’ara’ah.
14 Ma toko na seng pulua ako olemio a Toko Pomnga nge, o velilo tomo pel nge toko lemioongare ma oa titaling i esa ol.
14 Naatu orot babin iyab Regah hibitumatum hina hirun kou’ay yayababar yen ra’at.
15 Mako toko na seng o potun ni multhangingare a sovengalo la. Ma o pangoa pelie nge ringre na pelie o ngosel e tako, na o oma venen aken mo aro ve Pita i es me mo nang i totun i mo ia mlil i thastun or mo o sivenga werer.
15 Rou’obow nati’imaim sabuw sawusawuwih hi’abaren hitit ef gagamih yah emo’em afe’eh naatu ir yah hi’i’inuwih, saise Peter tanan ana youn afa tafahimaim tarabon isan.
16 Ma ine toko na seng pulua nge rumrem ako ru totho a Jerusalem kene o es mun me. Ma o pasong ni multhangingare me. Tomo nge tokokoe areko tamata kerengare o rero a or nge, mako or alavusnga o sivenga werer.
16 Sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay, naatu bar merar afa Jerusalem sisibinamaim hima’am hai sabuw sawusawuwih naatu afa afiy kakafih hitoun buriburih hima’am hibuwih hinan etei’imak hiyayawasih.
17 Make Prisre oa Pomnga na ilengare ako ini Sadiusire, o thopol ako pakekere o pamimi ni multhanginga pulua, mako olemi ngo pelekpol nge or, eneke o pavurvur ve aro o oma omaing aken avele.
17 Firis Gagamin ana ofonah etei naatu Sadducee hai kou’ay bairi hibusuruf tur abarayah isah yah so’ar hibobowen, naatu sinafumaim hiyai.
18 Ma o rere pakekere ma o paeso or a mang a midenga lemi.
18 Tur Abarayah hibow hifatumih naatu hibuwih hin dibur bar gagaminamaim hiyariyih.
19 Aveto pemlik Toko Pomnga ile ensel e i theppot mang a midenga thekia ma i wolpot or a lalanga. Na i ria or ve,
19 Baise gugumin wanawanan Regah ana tounamatar na etawan etei botawiyen tur abarayah iunawiyih hitit, iuwih eo, Tounamatar tur abarayah dibur barane botaitih|alt="angel frees the apostles from the prison" src="cn01911b.tif" size="col" loc="Act 5.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.19-20"
20 “Thomu o es mo o mito a Lotu Tepun a Vel a lok lemi mo o panongpol toko na sengre nge ur alavusnga nge mimiong ponganga ake.”
20 “Kwanan Tafaror Bar gagamin wanawanan kwanabat iti yawas boubun ana tur tutufin sabuw etei hai tur kwana’owen.”
21 Ine pakekere o nongal ile riong ake, lamako o es a Lotu Tepun a Vel a lok lemi nge rulpoalal. Ma o patea nge toko na seng opatoralnga. Ine Prisre oa Pomnga na ilengare o leng mun Israelre ole mukalingare or mule pa limai mo Judare oa pompome alavusngare o velilo pel. Lama o pasong mun okei a mang a midenga mo ako o pasong pakekere a or nge.
21 Mar sibisib auman tur abarayah Tafaror Bar wanawanan was efanamaim hibusuruf sabuw hi’obaibiyih.
22 Na riong elnga areken o velpol a mang a midenga aveto o thepol ol pakekere avele ol. Ma o lo werer ol ma o ritet or vene,
22 Baise hina dibur baremaim hititit hibouyuwih naatu ma’utenayah hai ukwarih himatabir maiye hina hai tur hio’wen hio,
23 “Them velpol ma them thepol mang a midenga thekia i pupal bibim na mit tetalongare rongan o mit a vel thekia. Ma them theppot vel thekia, aveto them thepol toko e avele a lemi.”
23 “Aki an dibur bar atitit etawan etei i tufatufbonen naatu etawan ma’utenayah auman hibatabat ai’itih, baise etawan abobotawiyen i men yait ta nati bar wanawananamaim atita’urimih.”
24 Mako lotuonga a mit tetalonga oa pomnga tomo nge pris kimangare o nongpol riong ake, ma olemi pelekpol ma olemi ve, ur neke ake i velpoltun pakekere?
24 Firis ukwarih naatu Tafaror Bar kaifenayan hai ukwarin iti tur hinonowar etei hai kasiy ra’at hio, “Iti orot isah abisa matar?”
25 Lama toko omole i es me ma i ria or ve, “O nongpol, ine tokokoe areton ru thomu o paeso or a mang a midenga, or ako o mit a Lotu Tepun a Vel a lok lemi ma o patoral toko na sengre.”
25 Rubira’e orot ta na run eo, “Kwananowar oro’orot kwabow dibur kwaya’aya i Tafaror Bar wanawanan sabuw tibi’obaibiyih.”
26 Mako mit tetalongare ome oa pomnga o es la ma o wol werer or. Aveto o so vet or avele, eneke o ngeip nge toko na sengre, aro vene mo o pun or nge um.
26 Naatu kaifenayan ukwarin ana orot afa bairi hin tur abarayah hibuwih bairi himatabir maiye, men hifair o hikwararihimih, anayabin sabuw agimamaim borabirabih hirouw hibir.
27 O wol or me ma o pamitu or ako ru a mukalinga or mule pa limai areken nge, mo aro Prisre oa Pomnga aro i nina or.
27 Tur Abarayah hibuwih hina hirun Kaniser (Sanhedrin) nahimaim hibat naatu Firis Gagamin ibatiyih eo,
28 Ma i ria ve, “Them ri engeng nge thomu ve, thomu o mothong tova o patoral nge toko ake iion. Aveto thomu o pavual a Jerusalem nge riong ake lale. Na lomumu otun them ve, them so rin toko ake ma i rin.”
28 “Aki tur fokarin maiyow ao fafari iti orot wabinamaim sabuw men kwani’obaiyih, naatu baise kwa abai’obaiyen i tit Jerusalem wanawanan sabuw etei tenonowar, naatu kwakok iti orot momorob ana ubar aki bain isan kwayayamatat.”
29 Aveto Pita ome pakekere o olal ole riong ve, “Aro them panes inga ako ini a God ile riong. Them pavurvur aro them panes tokokoere ole riong avele.
29 Peter naatu tur abarayah afa bairi hiyafutih hio, “Aki i God fanan anab men orot fanahimih.
30 Thomu o pamona Jisas a won ngoronga nge, ma o pun i ma i rin, aveto titevirre ole God i palos werera i nge rinong.
30 It ata a’agir hai God Jesu kwa onaf tafanamaim kwa’onaf kwa’asabun momorob i morobone God bora’ah maiye,
31 Ma ina God i papomnga i ma i pamen i a imeni sivenga nge anga, mo ini mukalinga na ini pamimionga, mo aro ve Israelre o eksing oopo, aro i eltetpot ole vothung kerenga.
31 God bora’ah yen uman ana asukwafune ima’an, bonawiyenayan naatu baiyawasayan matar, saise Israel sabuw hai ef nabotawiy dogor baikitabiren naatu notawiyen hinab.
32 Them tomo nge a God Ioni Riringa, them thopol i ma them ritet nge ur alavusnga ake. Na Ioni Riringa ini a God ile sungong nge areko o nongal i.”
32 Aki i iti sawar hai sifrubonayah, naatu sabuw iyab hibifanabow isan God Anun Kakafiyin bitih auman siftirurubon.”
33 O nongpol riong aken, ma olemi kling rintet, ma o ri ve o so rin pakekere.
33 Kaniser sabuw iti tur hinonowar ana veya, gagamat yen bufutih hikokok kwanekwan i boro tur abarayah hita’asbunih.
34 Aveto mukalinga omole i mita. Ini Parisi, ma iion a Gamaliel. Ini patoralinga nge a Moses ile patorong. Na toko na sengre o papomnga i. I mita a mukalinga or mule pa limai otheki. Ma i pakealalpot pakekere mo o voth tel inga a lalanga.
34 Baise Pharisee orot wabin Gamaliel, ofafar bai’obaiyenayan, sabuw etei iti orot hikakakafiy, kou’ay wanawanan misir iuwih tur abarayah hibuwih hitit ufunamaim mar kafai hibat.
35 Na i ria mukalingare ve, “Thomu Israelre, lomumu rum senu tel lamo o oma ol ur pelie nge tokokoe areke.
35 Naatu imaibo Kaniser iuwih eo, “Taituwau Israel, abisa iti orot isah kwayayakitifuw mata toniwa’an gewas kwananotabo kwanasinaf.
36 Lomumu mire ako nomenga Teudas i velpol ma i ria ve, ‘Tho ini Toko Pomnga e ako.’ Mako toko or 400 o panes i. Aveto pelie o pun i ma i rin na tokokoe areko o panes i o lo vra ma ile omaing i vus polpolu inga.
36 Kwananot iti boro’omo Theudas tit orot gagamin ta rouw eorereb naatu oro’orot etei 400 na’atube hikofan, Baise hi’a’asabun ana veya ana bai’ufununayah etei hitaragiy nanabin hin, naatu ana kou’ay re rumoromorob sawar.
37 Lama a toko aken ikime, nge nang e ako gavman i el toko na sengre oion, Judas ako ini Galili anga, i velpol mun ma toko pulua o panes mun i ma i palosa punpeling nge a gavman. Aveto o pun i ma i rin mun. Ma tokokoe areko o panes i o lo vra mun.
37 Nati ufunamaim Judas Galilee orot sabuw hibiyab ana veya tit, sabuw bow kou’ay busuruf, baise i auman hi’asabun naatu ana bai’ufununayah hitaragiy nanabin hin.
38 Taro ake tho ria thomu ve, thomu o mothong tova o oma ur e a or nge. Na thomu o modop or, eneke aro ve ur ake na omaing ake ini toko ulue anga ole, aro i vus polpolu inga.
38 Isan imih abisa iti boun emamatar isan au’uwi, iti orot kwaihamiyih, naatu kwa’uwih ten, anayabin orot ana notane hinayakitifuw hinasisinaf na’at boro nasawar.
39 Aveto aro ve God isivenga ini ur ake tepun, i pavurvur aro thomu o pakiktheu or avele. Aken ranga ve ako thomu o pun tomo nge a God.”
39 Baise Godane nanan na’at, kwa men karam boro kwana’otanih, kwa boro taiyuw God bairi kwanabiyow kwana’itin.”
40 Taro ake o panes a Gamaliel ile riong mo o lengo pakekere me, ma o ria mit tetalongare ma o so litlit or. Ma o ri engeng nge or ve, o mothong tova o ri nge a Jisas iion. Lamako o modop werer mun or.
40 Tur Abarayah hi’afih hirun naatu hirouw. Imaibo tur fokarin maiyow hi’uwih naatu hiofafarih Jesu wabin men hinao rerereb, naatu hi’uwih hai au ubar hin.
41 Mako pakekere o plosa nge mukalinga or mule pa limai areken ma o espot a lalanga la, na olemi sivenga rintet, eneke God i papomnga or nge ako o el le maraing nge a Jisas iion.
41 Tur Abarayah Kaniser hihamiyih hitit naatu ereyasisir auman hin, anayabin Jesu wabinamaim hibi’akir i igewasin kwanekwan.
42 Na nge nang elonga, a Lotu Tepun a Vel a lok lemi na a tokokoere ole vel o patoral na o panongpol Panongpolong Sivenga ako ve, Jisas ini toko ako God i ateal i ve aro i el werer ile tokokoere.
42 Mar etei Tafaror Baremaim naatu hai baremaim sabuw hibi’obaiyih naatu tur gewasin Jesu Keriso isan sabuw hai tur hi’o’owen.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.