Atos 27
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Ma o oma riong lale ve aro them mon a Itali la, mako o sungpot a Pol tomo nge tokokoe areko o voth a mang a midenga, a toko ako iion a Julius imeni. Na Julius ini mukalinga nge punongare or mule pa mule na i supo tomo nge punonga avlung ako ini a nepes a Sisar ile.
1 Aki au Italy na’at na isan hinot hiyayabuna ufunamaim Paul naatu dibur sabuw afa bairi hibuwih Rome baiyowayah hai orot ukwarin babanamaim wabin Julius umanamaim hiya’i. Caesar baiyowayah orot hai kou’ay wabin Aiwob ana Baiyowayah. |alt="map" src="Paulrome.tif" size="col" ref="Acts 27.1"
2 Ma them ro a imot nge ako ini rem a Adramitium angare ole, ako i monsi mo i song a rumrem ako a epee a Esia. Mako them mon ol la. Na Aristarkus ako ini Masedonia anga ako a epee a Tesalonaika i es tomo nge them.
2 Aki wa tafaram Adaramitiamane na batabat abai, iti wa i Asia wanawanan awar etei run titamih nununuw abai. Masedonia orot wabin Aristakus ana tafaram Thessalonica i auman is ra’at bairi an.
3 Na nge erangunga them otuno a Saidon. Na Julius i oma vothung sivenga nge a Pol mo i es la mo i thopol ititeinre mo o opoal i nge ur areko i oror nge.
3 Anan marto Sidon arun, Julius, Paul isan i igewasin, baibasit itin ana ofonah bainanawanihimih itih ana kokok abisa baibaisin isan iu.
4 Lama them mon ol la, aveto thue i thu ma i opengal them, mako them mon ser a mtho a Saiprus la.
4 Nati’imaim atit maiye ana, baise yabat kufuti, imih aki wa abai ai kewakew Cyprus nuw sisibinamaim isinfafari anunuw an.
5 Ma them mon kora ol thev ako a epee a Silisia na Pampilia, mako them velpol a rem a Maira ako a epee a Lisia.
5 Anunuw anan i atit are Silisia naatu Pamfilia hai riy yan foun autubun arabon ana Maira arun Laisia wanawanan.
6 Ma nge wop aken, punonga a mukalinga i thepol imot ako ini Aleksandria angare ole, ako i song telek a Itali la, mako i pathoteta ol them nge.
6 Nati’imaim Julius orot ukwarin Alexandria hai wa ta au Italy nununuw tita’ur, basit aki imaim yara’ahi.
7 Ma them tho inga mor mor nge nang pelie, ma i klip rintet nge them, mako them velpola ol mor mor totho a Nidus ma them pavurvur aro them tho selele la avele, eneke thue aolonga i el wereral them, mako them lomolo a mtho a Krit totho nge pen ongepo ako a Salmone.
7 Veya moumurih maiyow efamaim aremor, yabat rabi auman awani ayey ana bar merar Sinidus anatabir. Baise yabat i ra’at men karam boro mutufor atanunuw, imih aki Kurit nuw isinfafari anunuw Samone sisibin rounane.
8 Ma them mon rumrum ol thev wo peti la, aveto them mon senu avele, mako them velpola ol mor mor a wop ako o apet i ve ini a Songlel Sivenga ako i totho a rem a Lasea.
8 Kufuti auman awani tor rewarewan anunuw ana efan wabin Umabibin imaim atit, bar merar Lasea sisibinamaim Umabibin imaim arun.
9 Na nang pulua i vus nge lemem moning, mako thev le po pompomong i toth lale na i sivenga nge moning ol avele, na nang ako Judare o sem nge kene i vus lale. Mako Pol i sung riong engenga a or nge.
9 Nati’imaim veya manin maiyow ama naatu busurufin maiye na isan yabat i ra’at re sakirafut. Anayabin gagar ana veya i mar etei notawiyen ana hiyuw ufunamaim ebubusuruf. Imih Paul imatnuwih eo,
10 Ma i ria ve, “Titeikre, tho thopol ako nge ler moning nge wop aken aro i sivenga avele. Aro kerengaing aolonga aro i velpol a imot nge tomo nge ur elonga. Naro ur areken oenga avele, tomo mun nge it tokongare ler mimiong aro i kerenga mun.”
10 “Oro’orot ayu ai’itin it tanatit tananan i boro kakafin wan tanamara’at, wa boro nataseb, sawar etei boro tanisaroun naatu it auman boro tanamorob.”
11 Aveto punonga a mukalinga ilemio nge a Pol ile riong avele. Na i nongal inga ako ini imot pathonga na imot tokoninga ole riong.
11 Baise baiyowayan hai orot gagamih Julius, Paul ana tur men nowar, baise wa ana kaifenayan, naatu wa matuwan abisa hio hai tur i’ufunun.
12 Na otunuonga aken ini pen sivenga avele ako aro imot aro i otuno nge, nge thevuvu po. Taro ako toko pulua ako ru a imot lemi o ri ve aro te lospot nge pen aken mo te mon a Piniks tova eve te pavurvur, mo te voth nge pen aken nge thevuvu po. Ine songlel aken i voth a mtho a Krit na a esuonga or aini itheki lel telek a nang le esuonga nge.
12 Naatu nati awar wa rouwin rarab siba’u imaim ma isan men igewasin, imih orot etei hai kok i boro wa hitimtawiy takakaram na’at atarabon Phoenix imaim rarab siba’u atama. Phoenix awar i tafaram Kurit wanawanan naatu nati awar i gewasin anayabin umabibin oyaw na’atune veya ere’er boro ina’itin nare.
13 Ma thue ake i velpol ma i aolonga mos avele, mako tokokoere o rivenga ako aro o nak inga ole moning, mako o monteta imot krim tuntunnga ma o mono totho a thev wo peti ako ru a Krit.
13 Waruw kikimin gurufune tarsisin, orot hinotanot abisa hio i mamatar, imih aumor hitain hiyen naatu rarar hibora’aten Kurit dones sisibin akutitiy.
14 Na palolo avele, nako thevuvu aolonga i velpol ako o apet i ve ini Vit Po a Thue. Ma thevuvu aken i thu telek a mtho a Krit la.
14 Baise men yok yabat gagamin wabin wowog oyawane babin re.
15 Ma thevuvu i val imot ongepo, na olemi ve aro o patho inga imot nge wop ako thue i es nge me, aveto o pavurvur avele. Ma o mothong lelu ol i, mako thue i thutet ol imot la.
15 Wa rab, aki bai kewakew run maiye isan abiwa’an men karam basit yabat wan amara’at atit are.
16 Ma them mon telek a mtho ako iion a Kauda a epee ako thue i aolonga nge avele. Na nge wop aken lomem vurtun wok paesanga.
16 Baise anunuw ana nuw kikimin wabin Kauda guruf na’atune bat aki sisibin umabibin isinfafari, naatu hifafair wa kikimin uranane atain yen,
17 Makola o wetea ol i a imot nge, mako o el we ma o wis kalutun bibim imot nge, mo aro i paengeng imot. Ma o ngeip ve aro o mon vengveng a mamathang po ako ru a Afrika, mako o paesu sel, mako o mon gogong ol inga la.
17 murab hibow hikiktatan gaigiwas, wa afe’en baginayah yabat buwih run Libia dones yen yara’ahih hirouw hibir, basit rar hitaiyen hire wa bat earuw.
18 Ma thevuvu na thev le po pompomong o sivilval imot, mako nge erangunga imot thealngare o patea ol nge ur elonga asespotnga a imot powe.
18 Yabat i wan fus kubar rouw in marto, naatu wa afe’en sabuw sawar hibow hisrouruwen riy yan hire.
19 Na nge erangunga mun imot thealngare osivenga o asespot ole omainga a ur elonga.
19 Naatu veya baitaunin i wa ana sawar afa: rar, murab, koutataren, naatu boy i hibow taiyan hitaiyen hire.
20 Ma nge nang pulua ako them thepol ol nang ome sivemitre avele ol. Ma thevuvu aolonga i thuu thua ol them opisleonga. Mako them alavusnga lemimem ako ve i pavurvur aro them mimi ol avele.
20 Tafaram etei gugum aki sumar, daman men a’itah veya manin maiyow yabat kutuw rouw inan aki etei akasiy yawas isan anotanot ai not etei sawar.
21 Na nge nang pulua tokokoere o an ol avele, mako Pol i mita ol a otheki ma i ria or ve, “Titeikre, tova eve thomu o nongal inga keik mo te mothong tova te lospot a Krit, i pavurvur aro te sangpolo kerengaing ake avele.
21 Orot nati wa afe’en veya bai’ab ama yabat rarabi bay men yait ta eaan, Paul misir nah yan foun bat eo, “Oro’orot kwa gewasin ayu fanau kwatanowar Kurit tatama’am iti sawar boro men hita’af naatu boro men ta yababan tab.
22 Aveto ponange ake tho nong engeng nge thomu ve aro thomu o mit engeng, eneke lemik ako omu e i pavurvur aro i kerenga avele, na imot inga aro i kerenga.
22 Baise boun i kwa abifefeyani koufair kwanab, anayabin kwa orot etei boro men ta inamorobomih. Wa akisinamo boro natafofor na’unun.
23 Lemik mire vene ake, eneke tho ini a God ile toko na tho ini ile toko umonga na nge pemliknga ile ensel i velpol a tho nge,
23 Fai gugumin God ayu aru, naatu God ayu akwakwafir i ana tounamatar iyafar ayu sisibu’umaim bat,
24 ma i ria ve, ‘Pol, mothong tova wong ngeip, aro ong mit nge riong a nepes a Sisar itheki, na God i oma omaing sivenga a wong nge ma i ri ve tokokoe areko o voth tomo nge wong a imot nge aro o rin avele.’
24 naatu iuwu, ‘Paul men inabir, o i boro Caesar nanamaim ubar hibit hinibabatiyi. God i ana kabeberamaim sabuw iti bairi wa afe’en kwanan hai yawas etei o umamaim ya, imih boro men yait ta namorob.’
25 Mako aro thomu o mit engeng, eneke lek lemioong i engeng ve aro God i oma ur alavusnga ranga ve ako i ria tho nge lale.
25 Imih oro’orot koufair kwanab! Anayabin ayu God abitumitum abisa eo anonowar na’atube boro nasinaf.
26 Aveto thue aro i thutet it kena te oalo a mtho e nge.”
26 Baise it i boro narabit tanan nuw ta ana donesamaim boro nayara’ahit.”
27 Na nge nang mule pa omole pothoi or penelnga thevuvu aolonga ako i thutet them a thev ako o apet i ve ini a Mediterenian. Ma nge pemlik lopat imot thealngare o rov i ako o totho ol a rupun.
27 Yabat rabi Mediterenean tor yan areremor fur rou’ab sawar veya 14 baib ana veya nati ana gugumin imaim wa afe’en baginayah naniyah hibaib aki i ana tafaram abiyubin.
28 Lamako o ul rumu we mo ako o thepolrum thev ile lukulukuong. Ma ile lukulukuong i pavurvur nge thanga or mule pa aini. Lamako them mono mun totho la, mako o ul rumu mun we ma ile lukulukuong i pavurvur nge thanga or mule pa omole pothoi or lim.
28 Basit murab hibai aumor hi’utan hitaiy re taiy hifufufum ana fofonin i 40 metres naatu hima kafai naatu hifufun maiye hi’tin i 30 metres.
29 Ma o ngeip, ke aro vene mo imot aro i tho selele a anral pupo nge la, mako o ulu imot krim tuntunnga or penel a rumongaling. Na o nong ve aro i walpau viri viri.
29 Naatu hai bir i ra’at yabin yabat boro wa nab anan ar afe’en nayara’ah, imih aumor etei kwafe’en wa uranane hitaiyen hire naatu mar saise to isan hima hiyoyoban.
30 Ma ine imot thealngare o ortet so ako aro o lopot a imot nge, mako o pamonlolu wok lamako ole apaltet ve aro o ulu ol imot krim tuntunnga pelie a imot ongepo.
30 Imaibo wa afe’en bowayah wa baihamiyin bihiramih hima hiyakitifuw. Naatu wa kafai hirufam harew yan hitaiy re, hitifuwen wa nanane aumor baitaiyin hitarouw hitanan i aunah hitanamih.
31 Mako Pol i ria punongare ole mukalinga tomo nge punongare ma i ria ve, “Aro ve imot thealngare o voth a imot nge avele i pavurvur aro thomu o mimi avele.”
31 Baise Paul baiyowayah hai orot ukwarin bobonawiyih naatu baiyowayah iuwih eo, “Iti wa afe’en bowayah wa afe’en men hinama’am na’at, kwa etei i men karam boro yawas kwanab.”
32 Mako ine punongare o sorotetpot we ako i krimal wok, mako i matu ol la.
32 Basit baiyowayah kaiy hibow wa kafai ana murab hi’afuw naatu hitumar e’aruw in.
33 Toth ol erangunga me, na Pol i sungu ol riong a or nge ako ve aro o an ol aning pelie, mako i ria ol ve, “Saluk thomu ma o men polpol ol nge nang or mule pa omole pothoi or penel ol ake. Na nge nang alavusnga aken thomu o ano vet aning tie avele.
33 Mar sibisib auman, Paul orot etei iuwih eo, “Kwa i bay kwanaa, anayabin bay en kwama’am boun fur rou’ab sawar naatu ya wanawanan i men abisa ta ema’am.
34 Make ranga ve tho ri engeng a thomu nge, mo thomu o ela aning pelie mo o an, mo ako aro i paengeng thomu, na omu e avele aro i el kerengaing.”
34 Imih abifefeyani bay kwanaa fair kwanab, arib boro men ta nata’uy nare nakasiyomih.”
35 Ma i ria or vene ake lamako i ela bret omole ako ru a otheki ma i nong na i ri sivengaing a God nge, mako i reku ol bret na i patea ol aning.
35 Paul iti eo ufunamaim rafiy bai orot etei nahimaim God ana merar yi, imasib naatu busuruf eaan.
36 Mako oopo i ngo senu ol ma or alavusnga o ela ol aning, mako o an ol.
36 Etei hi’itin koufair hibai naatu etei’imak bay afa hibow yah hirutan.
37 Them alavusnga ako them voth nge imot aken, emem titaling i velpol ma i pavurvur nge or 276.
37 Naatu aki nati wa afe’en anan nai etei i 276.
38 Ma or alavusnga ako o an ma osa pup ol, lamako o asespot ol wit monnga alavusnga a thev stha la mo aro imot i vthopot.
38 Orot etei bay hi’aa yah biw ufunamaim, wheat nati wa afe’en hi’iuin hibow harew yan hitaiyen hire wa kerer.
39 Ma nang i avsua mesi, ma ine imot thealngare o thopol thev wo peti, aveto olemi mire nge avele. Aveto o thepol tetal thev a songlel ako wonwon po nge. Ma olemi ako ve, tova eve i pavurvur aro o mono nge la mo o otuno nge.
39 Mar totoririb ana veya wa afe’en baginayah dones men hi’inan, baise umabibin ana dones hi’itin naatu wa hibai hisinaftobon nati dones yen baitet ra’ahin isan hinunuw.
40 Mako o sorotetpot imot krim tuntunngare mo o ngou ol a thev lemi la, ma o kekrispot we areko o kintuno sauthonga or aini ako o patho vengveng imot nge, lamako o paesa ine sel roro mo thue i el i mo i thuo imot a wonwon po la.
40 Wa ana aumor hi’afuw tai yan hi’in naatu gunig ana murab au ta’imon hirufam, imaibo rar hibora’ah wa bai aki au dones anunuw arun.
41 Aveto ine imot i thoa nge wonwon po ako i voth a thev stha ma imot ongepo i opengalo nge. Ma i pavurvur aro i tho ol avele. Ma thev i velu vela imot kime anga makola i patea nge methepong.
41 Baise wa nunuw rur yabat rab mamay yan yen naatu yara’ah nanane re tatab bai’etaw isan men karam, naatu uranane yabat rab tagurugurus.
42 Ma ine punongare olemi ako ve aro o so rin tokokoere ako nomenga ako o voth a mang a midenga, eneke aro vene mo o keo a wopo la mo ini ole loong selele la.
42 Baiyowayah dibur etei rouw morob isan hiyakitifuw, men hikok boro hitataiy dones hitayen hitabihir.
43 Aveto ine punonga a mukalinga ilemi ako ve o mothong tova o so rin a Pol, mako i ria punongare ve, o mothong tova o oma vothung aken. Mako i ria tokokoe areko olemi mire nge keong ve aro o opthopot tel a imot nge mo o keo la mo o pelo a wonwon po.
43 Baise baiyowayah hai orot gagamin i Paul tiyawas imih baiyowayah abisa hinot hio i eotanih, naatu iuwih eo, “O yait itaiy isoso’ob wan kukununuw kure kutaiy kwen dones kuyen.
44 Lamako tokokoe areko olemi mire nge keong avele, aro o krim won epipeere tomo nge imot pupnga epipeere naro o mon tomoo nge la mo o otuno. Ma o oma venen aken, mako them otuno a wopo ma them alavusnga them mimi.
44 Naatu afa i boro uf hinare wa rab tatagurugurus rebarebah afe’eh hinayen hinataiy hinarun.” Aki iti na’atube asinaf etei yawasi ataiy an dones yan ayen men yait ta morob. Wa tafofor hire au dones tetataiy|alt="shipwrecked people making for shore" src="cn02045B.tif" size="col" loc="Act 27.44" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.44"
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.