Atos 26

God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Mako Agripa i ria Pol ve, “Sivengom vengveng aro ong ripot lom riong.” Ma Pol i watha imeni ma i patea ile lelong vene:
1 Agripa iu, “O i baibasit abit taiyuw isa inao.” Paul uman bora’ah naatu taiyuwin wasfafar eo,
2 “Nepes a Agripa, i sivenga nge tho ako ponange ake tho mit a thekum mo aro tho lel nge ur areko Judare olemi otun tho nge.
2 “Aiwob Agripa, ayu i abiyasisir anayabin boun o namaim Jew sabuw abisa isan ayu ubar hibitu i boro ana wasfafaru anao inanowar. Paul aiwob Agripa isah ibibinan|alt="Paul speaking to crowd" src="cn01993b.tif" size="col" loc="Act 26.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="26.1-2"
3 Eneke lomum mire senu nge them Judare lemem vothung alavusnga na nge lemem ripeling nge lemem patorong. Na tho nong mos inga nge wong ve aro ong men senu mo ong nongpol lek riong.
3 Iti ao i turobe, anayabin o i Jew sabuw hai binanakwar naatu hai ofafar iso’ob kwanekwan, imih o abifefeyani yatenanub inama ana’o inanowar.
4 “Judare olemi mire nge lek mimiong ako nge lek posngaing ma me pavurvur nge ponange ako i patea nge lek wainlangaing ako a lek rem tepun, na olemi mire mun nge lek mimiong ako ro a Jerusalem.
4 Jew sabuw etei ayu kek ana veya mi’itube ama’am i hiso’ob, ayu au yawas no aneika au tafaramamaim mi’itube ama’am ana Jerusalem atit ama’ama etei i hiso’ob.
5 Olemi mire nge tho nomenga vet ako me na aro ve olemi ve o ri nunganga, o pavurvur ako aro o ripot i. Nake tho mun e ako tho voth nge toko avlung ako o apet or ve ini Parisi na nge ole patorong panesnga i mukal rintet nge menong alavusnga ako nge lemem lotuong.
5 Ayu i manin maiyow bairi ama, imih ayu i hisu’ubu kwanekwan. Hinakokok na’at hina’orereb. Anaika ayu i Pharisee orot, kwafiren ana ofafar fokarin wanawanan i ayu ama, naatu men kafa’imo ofafar ta astu’ub.
6 Na tho mit nge riong ponange, eneke lemik i engeng na tho men tetal nge ur ako God i kin ile riong tomo nge titevimemre ve aro i velpol.
6 Naatu boun ayu iti ubar tibitu anayabin God ana’omatanen ai a’agir bitih imaim ayu nuhufot ama’am isan, ubar hitu bairi tao.
7 Lemem net or mule pa omole pothoi or aini o lotu engeng nge a God nge nang na mlik na o men tetal mun nge ur ako God i kin ile riong tomo nge or ve aro i velpol. Lek nepes, Judare olemi otun tho, eneke lemik i engeng na tho men tetal mun ur aken aro i velpol.
7 Iti omatanen i aki ai big etei 12 hibitumitum mi’itube hita’itin titurobe, imih fai mar dogoroh tutufin etei God hikwakwafir, naatu anayabin iti baitumatum isan. Aiwobomon, Jew sabuw ayu ubar hitu iti tao.
8 I vova ake thomu Judare lomumu ve i pavurvur aro God i pamimi werer tokokoe areko o rin lale, kene avele, e?
8 Kwa Jew sabuw iyab iti kwabatabat aisim God sabuw murumurubih ibiyawasih baitutumin isan kwa isa efofokar?
9 “Na tho mun re ake nomenga lemik ve ako aro tho oma omaing pulua ako aro i mit rupal omaing ako Jisas ako ini Nasaret anga iion aro i kima nge.
9 Ayu auman mat i na’atube anot, sawar moumurih na’in ata sinaf Jesu Nazareth mowan wabin ati’ib isan.
10 Na ur areke ako tho oma i a Jerusalem. Na tho el engenging ako a pris kimangare nge, na tho paeso a God ile tokokoe pulua ako a mang a midenga lemi, na nge ako riong nongpolngare o sung riong ve aro o so rin or ma tho mun ako tho sung lek riong ve aro o so rin or.
10 Naatu nati na’atube Jerusalemamaim asinaf. Firis ukwarih biyahine fair abai God ana sabuw moumurih maiyow abow dibur aya. Naatu rouw morobomih teo ana veya ayu auman aibasit terouw temomorob.
11 Na nge nang pulua ako tho esu esa a Judare ole lotuonga a vel omole omole mo ako aro tho paomelal or, na tho tongporum mun or ako aro o kelelal werer ole lemioong nge a Jisas. Ma lemik kling rintet nge or, mako tho esu esa a rem pomnga pulua ako o voth gat mo aro tho paomelal mun or nge.
11 Mar moumurih maiyow Kou’ay Bar efan tata’amaim abow biyababan aitih, naatu hai baitumatum baihamiyin isan a’okikimih. Na’atube hai baitumatum baigigimin isan a’okimih, naatu atit an menah tatabirih hai bar hai meraramaim bai akir kakafin maiyow aitih.
12 “Ma tho oma venen aken ako tho el engenging ako a pris kimangare nge, lama tho es a Damaskus.
12 Ana’an iti isan ayu firis ukwarih biyahine fair hitu hiyunu an Damaskas atit.
13 Lek nepes, ako penang ma tho es a sovengalo lopat, nako tho thopol pen lalanga ako i esu a Pen a Urvet me ma ile tolilisong i aolonga nge nang le toing ma i totun tho tomo nge areko o supo tomo nge tho.
13 Baise efamaim anan bi’auyit auman, Aiwobomon, marakaw no marane, mamarakaw men veya na’atube, marakaw kwanekwan re ayu au sabuw bairi anan tarbebera’uhi.
14 Na them alavusnga them matu a ulue, na tho nongpol lenging ako i ria tho nge Hibrure okei ma i ri ve, ‘Sol, Sol, i vova ake ong pakerenga tho, e? Ong pakerenga werer ake ini sivengom, eneke wong pun sival werer tho ranga ve ini bulmakau ako ieve i pun sival werer won wowonga ako tokoningare o pun sival bulmakaure nge.’
14 Aki etei’imak me yan are, naatu ayu orot fanan anowar Hebrew turamaim iuwu eo, ‘Saul! Saul! aisim ayu irabu kubia’akiru? Ayu kubi’a’akiru i o taiyuw biya irab kubi’a’afiy.’
15 “Ma tho ria ve, ‘Toko Pomnga, wong ao?’
15 Ayu aibatiy ao, ‘O yait Regah?’ Naatu Regah eo, ‘Ayu i Jesu, o irabu kubia’akiru.
16 Na wong mita, tho velpoltun ong ake ve aro tho ateal wong ve aro wong ini lek umonga, naro ong ritet tokokoere nge ur ako ong thopol i nge tho ponange na nge ur areko aro tho pathengal i a wong nge panen.
16 Baise kumisir kubat, ayu o isa abirerereb ana rubini isou inabow naatu boun abisa isa mamatar sabuw afa hai tur ina’owen. Naatu abisa isa namamatar boro ani’obaiyi.
17 Naro tho pamimi wong a lomngare nge na a toko rereli munre nge. Na tho pake wong a or nge
17 Ayu o a sabuw Jew umahine naatu Ufun Sabuw umahine boro anatafafari. Ayu abiyafari nati sabuw wanawanahimaim inan,
18 mo aro ong wolpot or a mideng na ong paespot or a pen lalanga la. Naro ong eltetpot mun or a Satan imeni mo aro o es a God nge, na aro ve olemio a tho nge, aro God i eltetpot ole vothung kerenga naro o voth tomo mun nge a God ilengare ako i sirum or lale mo ini ile.’
18 matah inabotawiy naatu guguminane inanawiyih hinatit marakawamaim hinarun. Naatu Satan umane inabow God initin, saise bowabow kakafihine notawiyen hinab, naatu God ana rourubin sabuw wanawanahimaim hai efan hinab hinamare.’
19 “Na nepes a Agripa, tho panes inga ur ako tho thopol i ako i esu a Pen a Urvet me.
19 Nati isan Aiwobomon Agripa, ayu abisa marane re ai’itin men ai fanasair.
20 Na tho panongpol tel ako a Damaskus lama a Jerusalem mun, na nge rem alavusnga ako ini Judare ole, na ako a tokokoe areko or ini Judare avele mun. Tho panongpol or ve aro o lel okime nge ole vothung kerenga na o eksing olemi mo olemio nge a God, na o panes vothung areko i pathengal i a tokokoere nge ve o eksing olemi lale.
20 Bowabow wantoro’ot i Damaskas imaim abusuruf naatu ana sabuw iyab Jerusalem hima’am isah atit, Judea wanawanan etei abinan naatu Eteni Sabuw wanawanahimaim auman a binan. Abibinan anayabin sabuw bowabow kakafihine God isan hitatatabir naatu hai bowabowamaim titurobe i dogor baikitabir hibai.
21 Mako Judare o rere tho a Lotu Tepun a Vel a lok lemi ma o ri ve o pun rin tho, eneke tho panongpol or venen aken.
21 Ana’an nati isan Jew sabuw ayu Tafaror Bar wanawanan ana sebosebomaim hibuwu hifatumu rabu morobomih hiwa’an.
22 Aveto God i opoal tho, mako me i pavurvur nge ponange ako tho mitu ake na tho ritet nge ur ako i velpoltun tho. Na tho ritet ur ake a toko vulutngare tomo nge toko kimangare. Na ur ake tho ri nge kene i ranga ve ini ur areko Moses na God ile riong elnga nomengangare o ri nge ve ako aro i velpol.
22 Baise God tafafaru yawasu ama ana it boun atit, imih o namaim abat orot babin kikimin yen in orot babin gagamin etei matahimaim abisa isou mamatar i ao’orerereb. Ayu au tur ao i dinab oro’orot naatu Moses sawar abisa mataramih hi’o inu’in mamatar imaim ao.
23 Ma o ri ve toko ako God i ateal i ve aro i el werer ile tokokoere, aro i el sisisong, ma ini toko teltelnga ako aro i los werera nge rinong mo aro i panongpol ilengare na tokokoe areko or ini Judare avele, nge pen lalanga ako i pathengal or nge sovengalo ako aro God i el werer or nge.”
23 Roubininenayan boro biyan nababan ni’akir naatu morobone, moroboyah wanawanahimaim i boro wan namisir marakaw ana yawas Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah nakurereb.”
24 Ma Pol i oma ile riong venen aken, mako Pestus i prestun i ve, “Pol! Wong ini ngongong, na lom mire aolonga aken i pavelpol ong ini ngongong.”
24 Paul iti na’atube taiyuwin wasfafar eo inan auman Festus Paul isan iwow eo, “O i kubikoko’aw so’obamaim nawiyi in kubikoko’aw!”
25 Aveto Pol i olal ile riong ve, “Ok pomnga a Pestus tho ini ngongong avele. Riong areke tho ri kene i nunganga na tho ri ranga ve ini toko ako ile mire i voth.
25 Paul iya’afut eo, “Ayu i men abikoko’aw, au Aiwobomon! Tur abisa ao i turobe hai yabih auman.
26 Nepes a Agripa, tho ri milemu ur alavusnga a wong nge, eneke lomum mire nge ur alavusnga areken. Na a ur e avele ako i melpot a lomum, eneke ur alavusnga ake i velpol nge pen lalanga na e avele kene i ngo kineo.
26 Aiwob Agripa, ayu o namaim men erebir auman ao’omih, anayabin iti sawar etei o iso’ob, naatu sawar iti himamatar boro men karam nuhinaburumih. Anayabin iti sawar men ta umasusunamaim mataramih.
27 Nepes a Agripa, i vava lomumo nge riong ako God ile riong elngare o wat i? Lemik mire ako lomumo nge lale.”
27 Aiwob Agripa o dinab orot kubitutumih? Ayu aso’ob o kubitumatum!”
28 Na Agripa i ria Pol ve, “Lomum vava, lom riong re atike i pavurvur ako aro i oma tho mo tho velpol ini Kristen?”
28 Aiwob Agripa Paul iya’afut eo, “O kunotanot iti veya ta’imon o boro ayu dogorou inikitabir anan Kirisiyan anamatar?”
29 Ma Pol i olal ile riong ve, “Ur mun e avele nge ponange eve panen aro tho nong nge a God ve aro wong tomo nge toko alavusnga ako o nongpol tho ponange, aro o velpol ini Kristen ranga ve mun i tho, aveto nik plong ve aro thomu o voth mun a mang a midenga ranga ve ini tho.”
29 Paul iya’afut eo, “Veya kabumin o veya manin ayu au yoyoban God isan i men o akis baise kwa iyab iti boun ao kwanonowar i mi’itube kwatan ayu ama’am na’atube kwatamatar. Baise men akokok hinafatum dibur hinayariyi kwanama.”
30 Lama nepes na rem a mukalinga tomo nge a Bernis na areko o men tomo nge or o losa.
30 Naatu Aiwob orot, gawan orot Bernis, naatu sabuw afa hima’am etei himisir.
31 Ma o espot a vel lemi ma o ria osivenga nge ma o ri ve, “Ine toko ake i oma vothung kerenga e avele ako i pavurvur aro i rin nge, eve aro o paeso i a mang a midenga nge.”
31 Efan hima tur hinonowar hihamiy hitit, naatu taiyuwih turahinah bairi hibidudur hio, “Iti orot i men abisa ta kakafin sinaf boro namorob o dibur narun.”
32 Ma Agripa i ria a Pestus nge ve, “I pavurvur ako aro te eltetpot toko ake a mang a midenga lale, aveto te pavurvur avele, eneke i nin ve lale aro ar Pomnga a Sisar aro i nongpol ile riong.”
32 Naatu Aiwob Agripa Festus isan eo, “Iti orot Caesar isan baifefeyanina’e tama’am, iti boun boro ata botait.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.