Atos 20
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Ma volpeling aken ru a Epesus i vusu ol. Lama nge nang relnga ol e ako Pol i leng veliloalo toko lemioongare a i nge na i tor ol ole, nako i paioal ol or. Mako i losa ol mo i es ol a Masedonia la.
1 Sabuw hibuyuw in sawar nuwarob ea’afuw ufunamaim, Paul bai’ufununayah etei e’af ayuwih koufair tur itih naatu eo tuturih. Imaibo ihamiyih au Masedonia na’at in.
2 Na i esu esa a epee aken, ma i sung riong pelie a toko lemioongare nge mo i paengeng or, lamako i alpo ol a Akaia la.
2 Naatu Masedonia ana uman men sanet imaim bar merar ta ta run tit baitumatumayah isah binan koufair itih remor na Greek tit.
3 Ma i voth nge ngov or me ako ru a Akaia. Lamako i monsi ol ako aro i el imot mo i es a Siria la. Aveto i nongpol ako ve, Judare o rirum isorinnga. Mako ilemi ol ako ve, i lo werer mun a Masedonia la.
3 Nati’imaim sumar tounu ma, naatu au Syria na’at na isan bobobuna Jew sabuw rabinamih hiyayakitufuw tur nowar. Imih i ana not bogaigiwas matabir maiye Masedonia awat na.
4 Na Sopater ako ile a Beria ako ini a Pirus itun i es tomo nge a Pol. Na toko mun pelie ako o es tomo nge or. Or aini ako ole a Tesalonaika oion a Aristarkus na Sekundus, na Gaius ako ile a Derbe, na Timoti na toko or aini ako ole a Esia oion a Tikikus ome a Tropimus. Or alavusnga o es tomo nge a Pol.
4 Orot iti na’atube i hitur bairi hin, Berea bar merarane i orot Fairahus natun Sopater, Thessalonica’ane i Aristakus, Secundus hairi, Derbe’ine i Gaius, naatu Asia’ane i Tychicus, Trofimus hairi, naatu Timothy.
5 Ma o mukal tel la, mo o men tetal them a Troas.
5 Iti oro’orot i wa ta hibai wan hirabon Troas imaim hima aki hikaifi.
6 Aveto them voth tel mo nang ako Judare o an bret ako yis i voth nge avele kene i vus, lamako them ro ol a imot nge ma them lospot ol a Pilipai. Lama nang or lim i vus tel mun, mako them thepolo ol or a Troas. Ma nang or limai them voth nge.
6 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw sasawar ufunamaim Philipi imaim wa abai, veya umat roun ufunamaim Troas imaim ai ta’imon, nati’imaim fur ta’imon ama.
7 Na nge nang mukalinga them pathun tomo nge toko lemioongare mo them reku bret ma them an tomo e pel. Ma Pol i panongpol toko na sengre ma i ri palolo, makola pemlik lopat, eneke nge erangunga aro i es.
7 Fur antoro’ot ebubusurufimaim, bai’ufununayah etei rafiy kakafiyin baimasibin isan abita’ay ana veya, Paul binan sabuw iuwih naatu mar natot boro nan, imih kutuw binan in fainaiwan tit.
8 Ma ine the lalainga pulua ako ro i voth nge vel lemi ako them voth nge roro.
8 Naatu bar tafan aki ama’amamaim i ramef moumurih na’in hitoto’ab.
9 Na kulpo omole ako, iion a Iutikus i men a thepolpotinga. Na Pol i panongpol vet inga la, mako Iutikus itheki nokolkol rintet. Mako i nokolkolu ol. Ma i matpot nge vel lemi menga ako i voth tetala. Ma i matu a ulue la ma o tia i alarinnga.
9 Bar ana sou awanamaim i orot boubun wabin Eutikas ma Paul ana binan nonowar. Baise Paul kutuw binan ma nowar inan busuruf matan fot taf koukuw. Naatu naniyan meyemeye matan anababatun fot ikitabir bar noyate tafan ana tet tounu imaim hima’am raiy rab easabun, hire murubin hibai hibora’ah.
10 Ma Pol i esu la. Ma i soptunu kulpo aken ma i krima i nge imeni. Na i ri ve, “O mothong tova lomumu kerere i mimi aken.”
10 Baise Paul raiy orot isnowah kwafure rouh eo, “Men kwaniyababan, yawasin inu’in.”
11 Ma Pol i es werera mun a vel lemi la. Ma i reku bret, ma o an. Na i ri tomo mun nge or, makola rulpou ma i losa ma i es.
11 Imaibo matabir maiye yen bar tafan rafiy bai imasib eaan. Naatu fai manin ma binan in mar tot basit ihamiyih.
12 Na kulpo aken i mimi werera mo o wol i a ile vel la, mako olemi sivenga werer mun.
12 Orot yawasin hibai hin au bar dogoroh ereyasisir auman.
13 Mako them mukal ma them ro a imot nge ma them mon, makola them velpol a Asos mo aro them pathoteta a Pol nge. Them oma venen aken, eneke Pol i ritet tel them nge ve aro i es nge ieve la.
13 Wa abai arabon an Asos atit naatu Paul iu’uwi na’atube baiwaninamih arun, anayabin i ababawat boro ufui rarabon.
14 Mako Pol i thepolo them a Asos. Mako them pathoteta i a imot nge. Ma them mon ol a Mitilini.
14 Tafaram Asos imaim bairi abitar ana veya na wa afe’en yen bairi ana Mitilin atit.
15 Ma nge erangunga imot i ela them ma them velpol totho a mtho a Kios. Ma nge erangunga mun them velpol a mtho a Samos. Ma nge rulpounga mun them mon la ma them otuno ol a rem a Miletus.
15 Mar to wa ainatit ana Kios nuw aihamiy, veya bairou’abin ufunamaim Samos nuw a’afuwabon, naatu veya baitounin ana Miletus atit.
16 Ma Pol ilemi ako ve, aro i mon selele a Epesus, eneke ini plong ve aro i voth palolo a epee a Esia, eneke ia pun ako ve, i paviri mo i supo nge Pentikos a aning ako ro a Jerusalem tova eve i pavurvur.
16 Paul Ephesus baihamiyin mutufor yan rabon isan ana not bogaigiwas, men kok boro veya gagamin Asia wanawananamaim tama, anayabin bimatkabiy ana kok i Jerusalem natitabo Pentecost ana veya nab.
17 Nako a Miletus, ma Pol i pasong ikei a lotuonga a mukalingare ako a Epesus. Mo aro o es a i nge.
17 Miletus imaim Paul Ephesus ekaleisia orot ukwarih na bairi o isan isah tur iyafar.
18 Ma o velpol a i nge ma i ria or ve, “Na thomu alavusnga lomumu mire nge vothung ako tho oma i nge lek velpoling teltelnga ako a Esia na nge nang elonga ako tho voth tomo nge thomu.
18 Naatu hina hititit ana veya iuwih eo “Ayu boubuntoro’ot ana Asia wanawanan atit bairi mi’itube tama’am i kwa kwaso’ob.
19 Na lomumu mire nge ako Judare o rirum ako ve, aro o pun tho. Na nge aken o tongporum tho ma tho el matheong na thekik ei i teel. Aveto tho paruru tho na tho oma inga ako ini a God ile omaing.
19 Taiyuwu ayara’iyu Regah ana akir wairafin na’atube yawas fokarin wanawanan wainabu abow eremamaturu auman, Jew sabuw asabunu isan hiyakitifuw men anot.
20 Ma tho krim werer ur ako aro i opoal thomu, kene avele. Tho panongpol thomu na tho pamireal thomu a rem lemi na nge lomu vel omole omolenga.
20 Kwa kwaso’ob ayu kwa isa abibinan ana veya men kafa’imo abir, a baibais ana tur ta abotanimih, en baise etei bebeyanamaim bar arun atit a binan kwanowar.
21 Na tho ri engeng Judare na Grik angare nge panongpolong ve aro o eksing ole mimiong mo o es a God nge, mo olemio nge ar Pomnga a Jisas.
21 Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah i bebeyan hai kakafih baihamiyen God isan tatabir naatu Regah Jesu baitutumin isan auwih.
22 “Na ponange tho panes inga Oni Riringa ako i pake tho a Jerusalem la. Na lemik mire ol nge ur ako aro i velpoltun tho nge wop aken avele.
22 Naatu boun Anun kakafiyin fatumu, i ana kokomaim au Jerusalem anan, men aso’ob nati’imaim boro abisa isou namatar.
23 Aveto lemik mire nge lale, ako a rumrem areko tho um nge, Oni Riringa i pator tho ve, kinong na matheong aro o el tho nge wop aken.
23 Ta’imonamo Anun Kakafiyin bimatnuwu i aso’ob, bar merar ta ta anarun anatitit dibur naatu biyababan i nati’imaim hima tekakaifu.
24 Aveto lemik ve lek mimiong ini ur pomnga avele a tho nge. Na i pavurvur aro tho pangeipal nge lek mimiong avele, tova eve tho patopalal omaing ako Toko Pomnga a Jisas i sungu i a tho nge ranga ve ako aro tho ritet nge Panongpolong Sivenga ako nge a God ile themosaling.
24 Baise ayu taiyuw au yawas ai’itin i men sawar gagamin ta. Ayu au kok i bowabow Regah Jesu bitu i ana bow yomanin ana’asa’ub, naatu nati bowabow i tur gewasin God ana manaw ana kabeber isan anao rerereb.
25 “Na thomu o nongpol. Nomenga tho es ake ru a thomu nge. Na tho panongpol thomu nge Panongpolong Sivenga ako nge a God ile menong e nepes. Na lemik mire ako panen aro omu e i pavurvur aro i thepol werera ol thekik avele ol.
25 Naatu boun kwa iyab wanawanamaim ama aremor God ana aiwob isan a binan kwanonowar aso’ob boro men kwana’itu maiye.
26 Mako ponange tho ri engeng a thomu nge na eve omu e ako i eksing ilemi avele na i penthal, aken ini lek omaing ol avele.
26 Isan imih boun kwa etei matamaim akukurereb, o yait ef inasa’ir inan inamomorob ana bit men ayu anab.
27 Eneke tho krim werer nge ako tho panongpol ako God ile omaing alavusnga, kene avele.
27 Anayabin God abisa not yayakitifuw etei akurereb kwanowar sawar men ta abotan au’uf abatamih.
28 Na thomu o naktet senu thomu, tomo nge areko Oni Riringa i sung i a thomu nge mo o theal or. Aro thomu o velpol ini theal tetalonga nge a God ile tokokoere ako i pavelpol or mo ini ile, ako nge Itun ile rinong.
28 Taiyuw mata toniwa’an kwanakaifi, naatu bobaituw Anun Kakafiyin kwa babamaim ya’aya kwanakaifih. God ana ekaleisia kwaninabatan gewas, anayabin i taiyuwin Natun momorobomaim sinaf nati sabuw hina nowan himatar.
29 Na lemik mire ako ve, panen tova aro tho lolel thomu, toko le apaltetongare aro o velpol mo o pelotun thomu, naro o patelek toko lemioongare ole lemioong ranga ve ini nanau pil ako o pakerenga sipsipre.
29 Ayu aso’ob kwa ana bihamiy ufunamaim haru kakafih boro hinan wanawan hinarun bobaituw hinatar giyigiyih.
30 Na tokokoe pelie panen ako ru a thomu nge aro o losa mo o oma riong le apaltetonga na o monteto toko lemioongare mo o panes or.
30 Kwa taiyuw a kou’ay wanawananamaim auman orot afa boro hinamisir turobe hinabotabir hinifufuwen, saise bai’ufununayah boro i hini’ufnunih.
31 Thomu o mothong tova o men punapo, aveto thomu o thealal, na lomumu rum nge tovu po or me ako tho el matheong, aveto tho pesrou nge lek patoraling a thomu nge, nge nang na mlik elonga avele.
31 Imih mata toniwa’an! Kwamur tounu bairi tama fai mar erematuru abimatnuwih i kwananot.
32 “Na ponange ake tho sungu ol thomu a God imeni. Na ile riong ako nge ile themosaling i pavurvur aro i theal thomu na i pavurvur mun ako aro i paengeng thomu tova thomu o el ile ur sivenga ako aro i sungu i a toko alavusngare nge ako ini ile.
32 Naatu boun kwa i God ana tafafarenamaim ayayariyi naatu i ana manaw ana kabeber turamaim nawowabi kwanayen abisa ana sabuw baitihimih eo kwa auman nowamih nit.
33 Na tho theseal toko e avele ile umtun na ia malmaling mun avele.
33 Ayu men kafai orot babin ta ana gold o ana silver isan abahiy o ana ar ana faifuw isan abahiyamih.
34 Lomumu mire nge lek omaing lale, tho theal sivengek nge ako tho oma omaing nge menik na tho theal mun areko o supo tomo nge tho.
34 Kwa etei kwaso’ob, ayu taiyuwu umau’umaim sawar abisa isah abiyababan asinaf himatar abow, naatu bow turou’unah hibiyababan afaram hibow karam.
35 Tho pathengal thomu nge lek omaing alavusnga ako ve, aro te um engeng mo aro te opoal areko o pavurvur aro o opoal osivenga avele. Na i vene re aken ako aro lemir rum nge ar Pomnga a Jisas ile riong ako i ria it nge ve, ‘Vothung nge ur sunga i aolonga nge ur elnga.’”
35 Ayu ef etei ai’obaiyi, kwanabow raro nababan, saise nati’imaim boro sabuw aurih fair en kwanibaisih. Ata Regah Jesu taiyuwin awanamaim iti tur eo i kwananot ’Baitinin ana baigegewasin i ra’at men tabaib na’atube.”
36 Pol i patopalal ile riong. Lamako or vusnga o koru oeve ma o nong a God nge.
36 Paul eo sasawar ufunamaim sun yowen bairi hiyoyoban.
37 Mako or vusnga o tang, ma o rekukalo a Pol na o angongoal ol i lamako o paioal ol i.
37 Sabuw etei erererey auman hirouh himamay naatu hio tutur.
38 Na olemi kerere rintet nge ile riong ako i ria or nge ve, panen aro o pavurvur aro o thepol werera ol itheki avele ol. Mako or vusnga o mitpot ol i a imot nge la.
38 Etei hai yababan ra’at anayabin tur iti na’atube eo isan, ayu boro men ana’iti maiye naatu hinawiy bairi hin wa biyan hitit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.