Atos 19
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Apolos i voth a Korin, na nge wop lemi aken Pol i esu esa a ulue epee aken lemi pat, makola i velpol a Epesus ma i thepolo toko lemioonga pelie.
1 Apollos Corinth ma’am ana veya Paul tafaram ta ta oyaw wanane run tit remor na Ephesus tit. Nati’imaim bai’ufununayah sabuw afa titaurih.
2 Ma i nina or ve, “Nomenga ako o eksing lomumu, ma thomu o el Oni Riringa?”
2 Naatu bai’ufununayah ibatiyih, “Kwabitumatum ana maramaim Anun kakafiyin re iwani?” Hiya’afut hio, “Aki nati Anun Kakafiyin ana tur men kafa’imo hio anowar.” |alt="map" src="Pauljr3.tif" size="col" ref="Acts 19.2"
3 Mako Pol i nina mun or ve, “Na thomu o el paninuong le vanga?”
3 Basit Paul ibatiyih, “Bo kwa bapataito i menatan kwabai?” Hiya’afut hio, “John Baptist nowan.”
4 Ma Pol i ri ve, “Jon ile paninuong aken ini tokokoe areko o lel okime nge ole vothung kerenga ole. Ma Jon i ria toko na sengre ve aro olemio nge toko ako aro i rumongal a i nge, ako ini a Jisas.”
4 Paul iuwih eo, “John ana bapataito i dogor baikitabiren kakafih hibihamiyen isan. Naatu orot ta wabin Jesu i ufunamaim nan baitutumin isan iuwih.
5 Ma o nongpol riong aken, ma o el paninuong nge a Toko Pomnga a Jisas iion.
5 Tur iti na’atube eo hinonowar ufunamaim etei Regah Jesu wabinamaim bapataito hibai.
6 Ma Pol i ronga imeni a or nge. Mako Oni Riringa i eso a or nge. Ma o palav nge keiong rel relnga na o panongpol nge a Toko Pomnga ile riong.
6 Naatu Paul uman tafah yara’aten yoyoban ana veya Anun Kakafiyin re iwanih menah botabir tur ta ta hio naatu tur Godane nan hi’orerereb.
7 Na tokokoe areken oa titaling i pavurvur nge mule pa omole pothoi or aini.
7 Orot nah etei i 12 iti kou’ay wanawanan.
8 Ma Pol i eso a Judare ole lotuonga a vel lemi ma i ri engeng a or nge, nge ngov or me. Ma i panine olemi ma i ri ololo or mo aro olemio nge ile riong nge a God ile menong e nepes.
8 Paul Kou’ay Bar run itafofor sumar tounu wanawanan sabuw bairi hio, God ana aiwob isan sabuw iuwih dogoroh rouw tafofofor.
9 Aveto toko na seng pelie olemi rit na o avsa ile riong na olemio nge avele. Na ako ru a toko na sengre otheki o ri riong kerenga pulua nge a Toko Pomnga ile sovengalo ako Pol i ri nge. Mako Pol i losa ma i mothong lelu or na i wola inga toko lemioongare. Na nge nang elonga o es a Tiranus ile patoralinga a vel ma i patoral or nge.
9 Baise sabuw afa dogoroh fokar, men kafa’imo hikok boro hititumatum naatu bebeyanamaim Regah ana ef gewasin isan tur kakafih maiyow hi’o. Basit Paul ihamiyih naatu bai’ufununayah buwih bairi hin. Veya matan yimo Tyrannus ana bai’obaiyen efanamaim ma bi’obaibiyih.
10 Ma i oma omaing aken i pavurvur nge tovu po or aini, mako toko alavusnga ako ru a Esia o nongpola Toko Pomnga ile riong. Areko or ini Judare tomo nge areko or ini Judare avele o nongpol i.
10 Iti na’atube ma sinaf kwamur rou’ab sawar, naatu sabuw etei nati Asia wanawanan Jew naatu Ufun Sabuw etei Regah ana tur hinowar.
11 Na God i oma pakukukaling rel relnga pulua a Pol imeni.
11 Paul wanawananamaim God ina’inan fokarih maiyow sisinaf.
12 Mako o el lavlav sivare ako Pol i girtet ini peti nge, mako o el i a ni multhangingare nge la, mako oa ni multhanging i vus. Na tamata kerengare o lopot a or nge.
12 Paul ana agesaf naatu ana faifuw i biyan gubamin hibai hin sawusawuwih biyah hiyayanowahih i hiyayawas naatu afiy kakafih auman i hibibihir.
13 Na toko Juda pelie ako o esu esa na ole omaing ako ini tamata kerengare wistetpotnga na pelie o tongporum tamata kerengare wistetpotnga nge a Jisas iion. Na o ri vene, “Nge a Jisas iion ako Pol i panongpol nge, tho ria wong ve, ong lopot.”
13 Jew sabuw afa bar merar ta ta hirun hitit sabuw iyab biyahimaim afiy kakafih hitar sumih hima’am Regah Jesu wabinamaim hinununih. Naatu hai tur i iti na’atube hio, “Demon kakafih hinununih seven Paul ana orot wabin Jesu isan ebibinan i wabinamaim kwa abi’a’ari kwatit!”
14 Ma ine Judare ole Prisre oa Pomnga e ako iion a Skeva na itun tomonmonengaere or limai ako o oma vothung aken.
14 Naatu Jew hai Firis Gagamin wabin Skeva natunatun etei seven i iti na’atube auman hisisinaf.
15 Ave tamata kerenga aken i olal ole riong ve, “Lemik mire nge a Jisas na lemik mire mun nge a Pol, aveto thomu ini ao?”
15 Baise afiy kakafin iuwih eo, “Jesu i ayu aso’ob naatu Paul auman i ayu aso’ob, bo kwa iyab?”
16 Na toko aken ru tamata kerenga i voth a i nge i optho a or nge ma i siso or ma i thelal or. Ma i pakerenga oni peti ma oni amimla na oa neong i minrira na o lopot a vel alalilanga la.
16 Naatu orot nati afiy kakafih hiwan ma’am misir bow yow tar, hai faifuw seb nunih ufun hitit segar biyah ererara ana bar hihamiy hibihir.
17 Ma Judare na Grikre ako o voth a Epesus o nongpola ur aken ma o ngeip nge. Na o paesa Toko Pomnga a Jisas iion roro rintet.
17 Jew sabuw etei naatu Ufun Sabuw etei iyab nati Ephesus wanawanan hima’am iti tur hinonowar ana veya, etei yah birubir fafar, naatu Regah Jesu Keriso wabin bora’ara’aten gagamin maiyow hitin.
18 Lama toko lemioonga pulua olemi rum werer nge ole vothung kerenga ako o oma i nomenga ma o pamilempot i.
18 Sabuw moumurih na’in iyab hina bai’ufununayah himamatar bebeyanamaim hitit abisa kakafin hisisinaf isan etei hi’e’en.
19 Ma pulua ako o oma longung ma o elpot ole longung a erere ma o veliloal i na o ongtuna ol i a toko na sengre otheki. Ma o tital longung a erere iolonga ma i pavurvur nge 500,000 Kina.
19 Sabuw moumurih na’in iyab hikwerakwer hai buk hibow hina hibutuw naatu sabuw etei matahimaim hi’afusar. Naatu buk ta’ita’imon hai baiyan hibiyab i 50,000 drachma ana fofonin. Paul Efasis hai kwerakwer buk hi’afusar bat i’itah|alt="Paul watching Ephesians burn books" src="cn02003B.tif" size="col" loc="Act 19.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="19.19"
20 Ma nge vothung areken Toko Pomnga ile riong i velpol engeng a pen elonga na pulua olemio nge.
20 Sinaf fairih iti himamataramaim Regah ana tur tasasar tit naatu busuruf ra’at ana fair bai yen.
21 Lama ur aken i vus ma Pol ilemi ve aro i es werer a epee a Masedonia ome a Akaia mo i reletun a Jerusalem la. Ma i ria ve, “Aro tho es tel a Jerusalem lamo panen aro tho es ol a Rom.”
21 Sawar iti himamatar ufunamaim Paul ana not bogaigiwas Akaiya naatu Masedonia tafaram hairi wanawanahiwat remor na. Naatu na Jerusalem titamih ana not bogaigiwas eo, “Iti tafaram anabinanawan ufunamaim ayu boro anan Rome ana’itin.”
22 Ma i pakepot toko or aini ako o um tomo nge i, e iion a Timoti na e iion a Erastus mo o mukal a Masedonia la. Na Pol i voth palolo mun tie a epee a Esia.
22 Basit ana baibais orot rou’ab Timothy, Erastus hairi iyafarih hin Masedonia wanawanan hima, i baise veya au gagaminaka Asia wanawanan imaim ma.
23 Na nge wop lemi aken ako a Epesus keiotong aolonga i velpol nge toko lemioongare ako o panes a Toko Pomnga ile sovengalo.
23 Nati ana veya’amaim yare kakafin anababatun Ephesus wanawanan matar, anayabin Regah ana Ef isan.
24 Na toko omole ako iion a Demitrius, ile omaing ako i oma a god ako ini seng ako iion a Artemis ile lotuonga a vel a sei tutunenga. Ma i oma ur areken nge silva. Na ile omaingare o el umtun ako i mengmeng avele nge ole omaing aken.
24 Orot wabin Demetrius silver imaim sawar ebu’ur temamatar i nati’imaim ma’am. Iti orot i god babin wabin Artemis ana kwafiren gagamin ana yumatabe, silver amaim bu’ur sabuw hitotobon. Naatu nati bowabowamaim kabay gagamin maiyow bai ana sabuw isah rur.
25 Ma i velilo toko omainga areken tomo nge tokokoe areko o oma mun omaing aken. Ma i ria or ve, “Lomumu mire ako te el umtun aolonga ako nge omaing aken.
25 Basit ana bowayah etei e’af ayuwih naatu sabuw afa i bairi hai bowabow ta’imon auman e’af hiru’ay iuwih eo “Au sabuw kwanaso’ob, ata bowabow iti’imaim kabay gagamin tatain erur.
26 Na toko ake ini a Pol i ri ololo toko na seng pulua olemi. Ako ranga ve thomu o nongpol i na o thepol i lale. Na i oma inga ake ru a Epesus inga avele. Avele, i oma i pa omole moro i vus a pen alavusnga ako ru a Esia. Na i ri ve, god ako ru te oma i nge menir ini god nunganga avele.
26 Naatu boun iti orot Paul abisa esisinaf i kwa taiyuw matamaim kwa’itin naatu tainimaim kwanonowar, god orot umahimaim tibiwa’an i men kafa’imo godamih.” Tur iti na’atube eo i orot babin moumurih maiyow yah ikitabir. Iti sawar i men Ephesus wanawanan akisin emamatar, baise Asia wanawanan etei kafa’imo nisawar.
27 Ina Pol ile riong aken i pavurvur ako aro i pakerenga ler omaing ako te el umtun nge. Na e mun e, ile riong aken i pavurvur ako aro i pavthongal mun lotuonga a vel ako ini a god ako ini seng ako iion a Artemis ile. Na seng god aken aro i velpol ini ur polpolnga inga ake ru a toko na sengre olemi. Nomenga Esia a toko na seng alavusnga na pen alavusnga ake ru a ulue o lotual i.”
27 Iti ata bowabow i kakafin wanawanan run naatu ata bowabow wabin boro na’af, men wabit akisin na’af, baise god babin Artemis ana kwafiren bar gagamin auman boro yabin en namatar. Naatu sabuw nati Asia wanawanan, naatu tafaram wanawanan sabuw etei iti god babin hikakafiy hikwakwafir boro nuhih nabur.”
28 Ma o nongpola riong aken ma olemi kling rintet nge ma o onnga. Ma o ri ve, “Artemis ini it Epesus angare ar pomnga ako i aolonga rintet!”
28 Sabuw hiru’ay hima iti tur hinonowar higagamat himisir hiwow hio, “Ephesus ana god Artemis akisinamo i turobe gagamin.”
29 I vene, make palaving aolonga i velpol a rem pomnga ma i amin. Ma toko na sengre o presa pres ma or alavusnga o vurpola ma o thepolo toko or aini ako ini a Gaius ome a Aristarkus. Toko or aini aken ini Masedonia angare ako o supo tomo nge a Pol, ma or alavusnga o montetpot or paini a wop ako ini tokokoere ole pathunonga.
29 Basit nati bar merar gagamin wanawanan uruw ra’at, na hibuyuw ne hibuyuw hinunuw. Masedonia orot rou’ab Gaius Aristakus hairi Paul bairi hinanawan hinan hibuwih hinunuw hin sabuw hai rou’ay efan gagaminamaim hitit.
30 Ma Pol ia pun ako ve, i eso a toko na sengre oa lemimi la. Aveto toko lemioongare o mit roal i.
30 Paul akisin i kok sabuw nahimaim tatit, baise bai’ufununayah hi’otan.
31 Na toko mukalinga pelie ako nge epee aken ini a Pol ithangangaere o pasong riong a i nge ma o ri engeng a i nge ve, i mothong tova i eso a pathunonga nge la.
31 Nati tafaram wanawanan hai orot gagamih, iyab Paul ana ofonah auman tur hiyafar hifefeyan men hikok boro tan kou’ay ana efan gagaminamaim yumatan ta’ototait.
32 Ma toko na seng alavusnga areken ole keking i aolonga. Ma pelie o pres nge riong e na oa pelie o pres nge riong relnga e, eneke or pulua ako olemi mire nge ur ako o es me mo o pathun nge, kene avele.
32 Nati ana veya’amaim kou’ay ana efanamaim uruw i na’at, sabuw afa nati’imaim i tur ta hiwow hio, sabuw afa ni’imaim ibo tur ta hiwow hio. Naatu sabuw au moumurihika i men kafai hiso’ob aisim hina iti kou’ayamaim hitit.
33 Ma Judare o sivpot a Aleksander a mukaling la, mako olemi ve aro i sung riong pelie a or nge. Ma imeni vutun or mo o poreng mo aro i lel a tokokoere otheki nge ur aken.
33 Naatu Jew sabuw afa Alexander hibonawiy hitit nahine bat, naatu sabuw afa roube’aten tur hitin, imaibo Alexander umanamaim sabuw rutanih awah fot naatu i taiyuwin wasfafarin isan ana tur eo.
34 Aveto o ate ako ve ini toko Juda, mako or vusnga o presa omole inga ve, “Artemis ini it Epesus angare ar pomnga ako i aolonga rintet!” Ma o onnga vene aken palolo i pavurvur nge aua or aini.
34 Baise nati veya’amaim i hi’inan Alexander i Jew orot, imih sabuw etei au ta’imon hiwow sawar ta’imon isan hio inan hours rou’ab sawar. “Ephesus ana god Artemis akisinamo i turobe Gagamin!”
35 Lamako toko ako ini watonga nge rem pomnga aken i mita ma i ria toko na sengre ma o poreng na i ri ve, “Thomu Epesus angare, it alavusnga lemir mire nge ako it ini rem ako te theal lotuonga a vel ako ini ar pomnga a Artemis ile. Na te theal mun ia sei ako ini anral pavothalinga ako nomenga sapthalpot i a pen a urvet me.
35 Inan yomaninamaim bar merar ana kirumayan sabuw rou’ay gagamin eotatanih inan nuwarob e’afuw basit eo, “Ephesus ana orot ana babin! Sabuw etei hiso’ob Ephesus bar merar i god gagamin Artemis ma’uh ema’am. Iti kabay kakafiyin marane hea’obow re’er boun iti inu’in auman ma’uh ema’am.
36 Naro toko e avele ako aro i kelelal nge riong aken. Naro thomu alavusnga o poreng. Na thomu o mothong tova o pavurpol polpola ur e ako tepun e avele.
36 Iti sawar i boro men yait ta nayaubamih, isan imih kwa yate enub kwamare naatu men abisa ta nota’e mata nakabiy kwanasinafumih.
37 Ma thomu o pasong toko or aini ake me, aveto o kem ur e avele a ler lotuonga a vel lemi na or paini mun kene o ri sililal nge ler god ako ini seng aken avele.
37 Kwa iti orot kwabow kwana ai’itih i men Tafaror Bar ana sawar ta hi’afiy o ata god babin isan tur kakafih hi’omih.
38 Na eve Demitrius ome ile omaingare olemi otun toko pelie nge riong, tokokoe areko ini riong nongpolngare ako ru o voth. Na rionga a vel mun ako ru i voth mo aro o pavengveng ole riong aken nge.
38 Baise Demetrius ana bowayah orot bairi orot babin isan hai gamin tur afa hinama’am na’at, ata orot gagamih tur nowarayah i tema’am. Naatu tur nowar yababan yabaituturin isan ana efan i bobotawiyin inu’in boro hinan imaim hiyabaitutur.
39 Na eve lomu riong mun pelie i voth. I sivenga ako aro thomu o pavengveng i nge pathunong ako i panes ler patorong.
39 Baise yababan tur gagaminaka omih na’at i kwanan Kou’ay Bar gagaminamaim orot tur nowarayah matahimaim a yababan kwanaorereb tur nowarayah boro hinayabunei.
40 Eneke i pavurvur ako aro Romre aro o teltun ar nge pathunong a sisopeling nge ur ake te oma i ponange. Na ur aken tepun e avele. Na aro ve o nina it nge velilopeling kerenga aken, aro te olal ol i a or nge vava?”
40 Naatu boun hibubuyuw isan hina’af tanarun hinabibatiy boro tanao kwanekwan, anayabin tur ana’an it men taso’ob naatu it men karam boro asir tanao tanifufuwen.”
41 Ma toko watonga i ri ma i vus, lamako i pakepot or la.
41 Iti eo ufunamaim, sabuw iuwih hai ubar hin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.