Atos 15
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Aveto toko pelie ako ole a Judia o es a Antiok ma o oma riong pelie ako a toko lemioongare nge. Ma o ria or ve, “Aro ve thomu o panes a Moses ile vothung nge ile paatealing nge toko ini peti isnga avele, aro God i el werer thomu avele.”
1 Orot afa Judea’ane hire hina Antioch hitit baitumatumayah nati’imaim hima’am hi’obaibiyih hio, “Kwa i Moses ana ofafar eo na’atube a’ar mo’oh hina’afuw kwa boro yawas kwanab.”
2 Ma Pol ome a Barnabas olemi kling nge or. Ma o pun pel nge riong. Ma ine toko lemioongare o ovengpot inga Pol ome a Barnabas na toko mun pelie mo o es a Jerusalem mo o pavengveng riong aken, tomo nge pakekere na mukalingare.
2 Paul, Barnabas hairi iti bai’obaiyen isan nati orot bairi higam tur manin maiyow hio, basit Paul Barnabas hairi naatu Antioch orot afa na Jerusalem tur abarayah naatu regaregah ai’in bairi iti tur yamutufurin isan hirubinih.
3 Ma ine toko lemioongare o pake or la, ma o eso a epee ako a Ponisia na Samaria. Ma o ritet toko lemioongare a rem or aini aken ve, God i eksing toko pelie ako or ini Judare avele olemi, ma toko lemioongare olemi sivenga.
3 Ekaleisia ana kou’ay wanawananamaim iti sabuw hiyafarih hin. Naatu hiremor hina Fonisia naatu Samaria’amaim hi’afuwabon hirabon. Ufun Sabuw mi’itube God hibai hibitumatum isan hai tur hi’owen, naatu baitumatumayah nati’imaim hima’am iti tur hinowar yasisir dogoroh awan karatan.
4 Ma o es ma o velpol a Jerusalem. Ma pakekere na toko lemioongare na ole mukalingare o pathokeal or. Ma Pol ome a Barnabas o ritet or nge ur areko God i oma i nge or paini omeni.
4 Hina Jerusalem hititit ana veya’amaim, God ana ekaleisia, Tur Abarayah, naatu regaregah ai’in etei nati’imaim hima’am hai merar hiyi. Naatu Paul Barnabas hairi hibinanawan ana veya God isah mi’itube sisinaf hai tur hio’owen.
5 Aveto toko lemioonga areko o voth tomo nge toko avlung ako o apet i ve ini Parisi. Ma o mita, ma o ri ve, “I sivenga ako aro o el paatealing ako aro o is ole. Naro thomu o paengeng or nge riong ako aro o panes a Moses ile patorong.”
5 Baise baitumatumayah afa Pharisee hai kou’ayane himisir hio, “Nati sabuw i boro hai ar kanabih hina’afuw naatu tana’uwih Moses ana ofafar hini’ufunun.”
6 Ma ine pakekere na mukalingare o men velilo pel ma o pavengveng riong aken.
6 Tur Abarayah regaregah bairi hina hiku’ay iti baibat nutitiyin isan
7 Na nge aken o ri pompom e pel lama Pita i mita ma i ria ve, “Titeikre, lomum mire nge ako nomenga God i atealpot tho a it nge ve aro tho sung Panongpolong Sivenga a tokokoe areko or ini Judare avele mo o nongpol i ma olemio ol nge.
7 Manin maiyow hibas inan ufunamaim Peter misir eo, “Taitu baitumatumayah kwa kwaso’ob marasika God ayu kwa wanawanamaim rubinu iti Tur Gewasin Ufun Sabuw isah binan isan, saise i auman iti tur hitanowar naatu hititumatum.”
8 Na God ilemi mire nge toko na sengre olemi. Ma i pathengal it ako i elo mun or a i nge, mako i sungu Ioni Riringa a or nge, ranga ve ako i sungu i a it nge.
8 God orot etei dogoroh i so’ob, imih Anun Kakafiyin it bitit na’atube Ufun Sabuw auman itih, nati’imaim ebi’obaiyit God nati sabuw auman ibasit ebowabow.
9 Ma i pathengal it ve them Judare na tokokoe areko or ini Judare avele o rel avele. Na olemio ol a i nge ma i paponganga olemi.
9 God it isat esisinaf na’atube i auman isah ef ta’imon esisinaf, anayabin i hai baitumatumamaim dogoroh eyayafur.
10 Na i vava ake thomu ri ve o tongporum a God, e? Thomu o mothong tova o kino matheong aken a toko lemioongare okei po ako ini a Moses ile patorong panesnga. Nomenga nge titevirre na it mun i pavurvur aro te potun matheong aken avele.
10 Naatu boun aisim bit gagamin it uwatanah naatu it men karam tata’abar i kwabai bai’ufununayah tuwabuh kwayara’ah God routobon kwabitin.
11 Avele, lemir ako ve God i el werer it nge a Toko Pomnga a Jisas ile themosaling. Ranga ve ako i el werer or a i nge.”
11 En! Baise, manaw kabeber ata Regah Jesu’umaim nan it ta’ita’imon taitumatum tabai biyawasit na’atube ibo hitumatum hibai yawas itih.”
12 Na Pita ile riong i vus ma toko na seng alavusnga ako ru o pathun, o men poreng ol inga na ako ru o nongpol a Pol ome a Barnabas ole riong ako or paini o ritet nge pathepolong na pakukukaling pulua ako God i oma i a or paini omeni a tokokoe areko or ini Judare avele otheki.
12 Kou’ay nati etei awah fot hima Paul Barnabas hairi God ina’inan fokarih naatu baifofofor mi’itube i wanawanahimaim Ufun Sabuw isah sisinaf i hai tur hiowen hima hinowar.
13 Mako o ri ma i vus. Mako Jems i ria ve, “Titeikre, o nongal lek riong.
13 Hio in sasawar ufunamaim, James misir eo, “Taitu naatu tuwai’inah anao kwananowar!
14 Ma Saimon i ritet ma vus nge ako God i eso a tokokoe areko or ini Judare avele, na i ateal toko na seng pelie ako ru a or nge ve aro ini ile.
14 Simon iti boun mi’itube God ana naniyan wantoro’ot Ufun Sabuw wanawanahimaim bow i ana sabuw nowan himatar kakaifih isan iti kubuna tanowar.
15 Na God ile riong elnga nomengangare ole riong i vene mun inga aken. Ma o wat vene:
15 Dinab oro’orot hai tur etei iti tur isan i tibasit. Bukamaim iti na’atube eo.
16 “Mako Toko Pomnga i ri ve,
16 ‘Iti ufunamaim ayu boro ana matabir, Regah eo,
17 Vene na toko alavusnga ake ru a ulue
17 Saise sabuw afa boro ayu hinanuwuhu hinan,
18 Na nomenga God i pavelpol riong aken
18 Imih Regah eo, iti i marasika eo hinowaraka.’
19 Lama Jems i ri mun ve, “Vene na lemik kene i vene: Te mothong tova te sungu matheong ako nge a Moses ile patorong panesnga nge tokokoe areko or ini Judare avele, nge areko o eksing olemi a God nge.
19 “Iti i ayu au not,” James ikofan eo maiye, “Ufun Sabuw God isan temamatabir men tana’otanih.
20 Avele, naro te wat inga malueng omole a or nge la. Mo te ria or, mo o mothong tova o an aning ako o sungu tel i a avalare nge, eneke i riri avele. Na o lel okime nge vothung ako nge toko na seng aomnga. Na o mothong tova o an mekerem ako ia mla i te a ilemi. Na o mothong tova o an mla.
20 Baise nati efanin fef tanakirum hai tur tana’owen, bay sibor hiya’ay biyah eregubagub auman men hinaa, men hina’in tabitabir hiniwa’an kwanekwan, masanuw sikah birabir naatu wanawanah rara auman men hinaa.
21 Eneke nomenga ma me ponange mun nge nang rialonga elonga o tital a Moses ile patorong a Judare ole lotuonga a vel lemi. Na nge rem alumlumnga elonga toko mun pelie ako o panongpol nge a Moses ile patorong ve aro o mothong tova o oma vothung areken.”
21 Anayabin Moses ana ofafar i kwamur moumurin maiyow Kou’ay Baremaim Baiyarir Ana Veya mar etei hibiyab hibinan hinonowar.”
22 Vene ake, mako pakekere na mukalingare na toko lemioongare, or alavusnga olemi omole inga ma o therumpot ole toko pelie. Ako aro o pake or a Antiok tomo nge a Pol na Barnabas. Ma o therumpot a Judas ako iion aininga a Barsabas na o therumpot mun a Sailas. Eneke toko lemioongare o papomnga or paini.
22 Imaibo tur abarayah, Regaregah ai’in naatu kirisiyan sabuw bairi hita’imon hai not hibogaigiwas orot afa kou’ayomaim roubinih Paul Barnabas bairi au Antioch baiyafarih isan hio. Basit Judas wabin ta Barsabas, Silas hairi hirubinih, iti orot rou’ab i baitumatumayah hai bonawiyenayah orot gagamih.
23 Ma ine pakekere na mukalingare o wat malueng ma o sungu i a or nge mo o el i a Antiok la. Ma ole malueng i ri vene:
23 Naatu fef i iti na’atube hikirum hitih hibai hin.
24 Them nongpol riong pelie ako ve, ine toko mun pelie ako a them nge o es a thomu nge ma o pakerenga lomumu nge ole riong pelie. Na o palemi pelekpol mun lomumu. Aveto them ria or venen aken avele.
24 “Aki tur anowar orot afa aki ai kou’ayane hitit hina hai turamaim abisa hio i kwa anot hikwaris. Naatu nati orot i men kafai aki biyai’ine fair aitih nati tur hibai hinamih.
25 Ma them nongpola riong aken, ma lemimem omole inga ako ve, them therumpot riong elnga pelie mo them pakepot or a thomu nge, mo o es tomo nge a Barnabas ome a Pol ako emem sagu or paini.
25 Isan imih aki aru’ay ao aibasit tur abarayah afa arubinih kwa isa abiyafarih. Iti orot i boro ata ofonah Barnabas Paul bairi hinan.
26 Ma or paini o ngeip nge ole mimiong avele ako o panongpol nge a ar Pomnga a Jisas Krais iion.
26 Iti orot rou’ab ata Regah Jesu Keriso wabin isan hai yawas etei hikwahir tebowabow.
27 Vene make them pake a Judas ome a Sailas mo o ripot mun i nge owo mo ole riong i ranga ve ine lemem riong aken ru a malueng ake.
27 Imih Judas Silas hairi kwa isa abiyafarih, i boro hinao kwanowar sawar ta’imon iti fefemaim akikirum na’atube.
28 God Ioni Riringa na them, lemimem omole ma them ri vene: I pavurvur aro them sungu ol matheong mun e avele a thomu nge. Ave aro thomu o panes inga patorong areke:
28 Aki Anun Kakafiyin bairi aibasit men bit gagamin atit kwatab, ofafar iti bai’ufnunin isan aibasit abit sisibinamaim.
29 Thomu o mothong tova o an aning ako o sungu tel i a avalare nge. Na thomu o mothong tova o an mla. Na thomu o mothong tova o an mekerem ako ia mla i te a ilemi. Na o lel kimomu nge vothung ako nge toko na seng aomnga. Na i sivenga ako aro thomu o geltet vothung areken.
29 Bay wagaburisah hisisibor men kwanaa, for rara auman men kwanaaf for sikah hibir himomorob men kwanaa, naatu in baisesebar kwanekwan i kwanahaiw. Sawar iti ao na’atube kwanasisinaf kwa a ef etei boro namutufor. Gewasinamaim aotuturi, kwanama.”
30 Lamako o pake ol toko riong elnga areken ako ru a Antiok la. Ma o pavelilo ol toko lemioongare ma o sungu ol malueng aken a or nge.
30 Orot hiyafarih tur hibai hin Antioch hitit, nati’imaim ekaleisia tutufin etei hi’af ayuwih rou’ay gagamin hibai naatu fef hitih.
31 Ma toko na seng o tital malueng, ma olemi sivenga nge panongpolong sivenga aken ako o paengeng or nge.
31 Fef hibai hibiyab ana maramaim dogor wanawanan yasisir awan karatan koufair tur hinonowar isan.
32 Lamako, Judas ome a Sailas, o ri palolo a toko na seng lotuongare nge. Ma o paengeng or mo aro o ngeip avele, eneke or paini ini a God ile riong sung esnga.
32 Judas Silas hairi i God ana dinab oro’orot, imih i tur manih maiyow hima hidudur, baitumatumayah koufair hitih naatu tafah fair hiyai.
33 Ma or paini o voth palolo mun tie ako a Antiok. Lamako toko lemioongare o ri ve o nak ol i. Mako o pake werer ol or paini a tokokoe areko o pake or paini a or nge.
33 Fur bai’ab na’atube hima’am ufunamaim himisir taih tuwah tufuwamaim hio tuturih naatu sabuw iyab hibiyafarih isah himatabir maiye hin.
34 Aveto Sailas i ri ve i voth reletun a Antiok.
34 Baise Silas nati’imaim ana not bogaigiwas iban ma maiye.
35 Na Pol ome a Barnabas o voth palolo a Antiok, ma or paini na toko mun pelie o patoral or na o panongpol or nge a Toko Pomnga ile riong.
35 Naatu Paul Barnabas hairi Antioch imaim mar kafai hima, naatu baitumatumayah afa nati’imaim bairi sabuw afa hi’obaibiyih naatu Regah ana tur gewasin hibinan hiremor.
36 Lama o voth palolo, lamako Pol i ria Barnabas ve, “Aro it aini te lo werer a rem pomnga elonga a toko lemioongare nge, ako nomenga te panongpol or nge a Toko Pomnga ile riong, mo te porum vet nge or ako o voth senu eve avele.”
36 Veya bai’ab na’atube sasawar ufunamaim Paul ana not bogaigiwas Barnabas isan eo, “It boro tanamatabir maiye bar merar etei taituwat tema’ama’amaim tanarun tanatit taninanawanih, Regah ana tur nati’imaim tabibinan tana’itin sabuw basit tema’am.
37 Ina Barnabas ilemi ako ve i wol a Jon Mak mo i es tomo nge or.
37 Nati ana veya Barnabas i kok John Mark tab bairi hitan.
38 Aveto Pol ini plong ve aro i es tomo nge or, eneke i ri ve, “Nomenga toko ake tomo, i lo ar a Pampilia. Na i vus tomo nge it nge ler umong avele.”
38 Baise Paul i men kok boro John Mark hitab bairi hitan, anayabin i men bairi hima hai bowabow hibow in yomanin hisawarimih, baise i Pamfilia imaim ihamiyih matabir maiye.
39 Ma or paini o vol ruma pel nge toko aken. Taro ake or paini o thasu ol pel. Ma Barnabas i wola ol a Mak ma i es tomo ol nge i. Ma or paini o roa ol a imot nge ma o es ol a Saiprus la.
39 Nati’imaim Barnabas Paul hairi higam tur fokarih hio, naatu hairi hikusib Barnabas Mark bai hairi wa hibai au Cyprus hin.
40 Na Pol i wol a Sailas ma or paini o es. Na toko lemioongare o ri ve, “Naro Toko Pomnga ile themosaling aro i voth tomo nge thomu paini.”
40 Paul Silas rubin bai naatu tafaram bihamiy ana veya, baitumatumayah orot rou’ab hibuwih higegewasinih Regah ana manaw ana kabeber wanawanan hiyari’iyih takaifih isan.
41 Ma o eso ako ru a Siria na Silisia. Ma o paengeng toko na seng lemioongare.
41 Basit Paul misir Syria naatu Silisia wanawanahimaim run remor ekaleisia koufair itih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.