Atos 10
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Na toko omole ako i voth a Sisaria kene iion a Kornilius. Na ini mukalinga nge punongare or mule pa mule ako ini Romre. Na oa punonga avlung kene o apet i ve ini “Itali angare oa punonga avlung”.
1 Caesarea imaim orot wabin Cornelius Rome baiyowayah hai orot ukwarin baiyow ana kou’ay wabin Italian Regiment.
2 Na ome ile vel lemiare o lotual a God. Na i sung sung umtun a Juda areko ole ur elonga avele. Na evelelnga i nong a God nge.
2 Cornelius i God ana orot ta, i ana nibur tutufin etei God hikwakwafir, baibais gagamin maiyow yababan wairafih bitih, naatu mar etei God isan yoyoyoban. Cornelius eyoyoyoban|alt="Cornelius praying" src="cn01943B.tif" size="col" loc="Act 10.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.2"
3 Nge nang omole ako nang meta i el or me nge penie. Ma i thepol ur ako ranga ve ini oni theong ma i thepol nine a God ile ensel i esu me ma i ria i ve, “Kornilius.”
3 Veya ta rabirab three korok na’atube matan hibora’ah God ana tounamatar na run wabin su’ub eo, “Cornelius!”
4 Ma Kornilius i the rinrin i ma i ngeip. Ma i ri ve, “Toko Pomnga neke ake?”
4 Cornelius matan takiyat itinkikin erebirubir auman eo, “Regah abisa kukokok?”
5 Naro ong pakepot toko pelie a Jopa la mo o ortet toko ako iion a Saimon, iion aininga a Pita, naro o ria i mo i es me.
5 Imih boun orot afa iniyafarih hinan Joppa orot Simon, wabin ta Peter, i hinanawiy bairi hinan.
6 Toko aken i voth tomo nge toko ako ini mekerem peti omanga, iion mun a Saimon, ma ile vel i mit totho a rua wo peti.”
6 Simon bobaituw kanabihimaim sawar yumatah ta ta sakirayan i ana baremaim bairi tema’am, ana bar tor rewan ebatabat.”
7 Na ensel aken i es ol. Mako Kornilius i lengpot ile omainga or aini na punonga omole. Ma punonga aken ini toko lotuonga, na evelelnga i voth tomo nge a Kornilius.
7 Basit tounamatar hairi hio inan ufut, Cornelius ana bowayah orot rou’ab naatu baiyowayah orot ta’imon e’af ayuwih. Iti baiyowayan orot auman i God ana orot, Cornelius biyan ana tafafarayan orot.
8 Ma Kornilius i ritet or nge ur ako i velpol, mako i pake or a Jopa la ve aro o wol a Saimon Pita a i nge me.
8 Sawar etei himamatar na’atube hai tur eowen, basit iyafarih hin Joppa hitit.
9 Ma nge erangunga o es ma o totho a Jopa. Na nge penang Pita i roa a vel polemi ako i thatha mo i nong.
9 Mar to orot efamaim hina Joppa hibiyubin auman, Peter auyit yen in bar tafan yoyoban isan.
10 Ma Pita mesipun i ma i sis ve i an. Aveto rongan o oma aning. Ma i thepol ur e ako ranga ve ini oni theong.
10 Basit bayumih morob ana kok i bay taa, bay hibogaigiwas bifotamih i matan taratan.
11 I thepol Pen a Urvet ako i thep ma i thepol ur e ako i ranga ve ini seltun aolonga ako o kin i a ongepo alapenel ma o paesu i a sepsa ma i esu a ulue me.
11 Mar botawiy naatu sawar ta rar gagamin na’atube umasusun kwafe’en hikuhamihamiy re me yan titit itin.
12 A ur aken lemi i vual nge mekerem pelekpolnga na mekerem areko o re nge oopo na menre.
12 Nati wanawanan for yumatah ta ta, kok uma’ar, gabunam, naatu kutor mamu. Peter matan hibora’ah masanuw kakafih biyah gubagug auman itah|alt="Peter’s vision" src="cn01945B.tif" size="col" loc="Act 10.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.12"
13 Na i nongpol lenging e ako a i nge ve, “Pita, wong mita mo so rin or mo an i.”
13 Orot fanan nowar eo, “Peter kumisir iti sawar kurouw ku’aa.”
14 Aveto Pita i ri ve, “Toko Pomnga tho pavurvur avele! I pavurvur aro tho an aning ako them Judare them pil nge, kene avele.”
14 Baise Peter iya’afut eo, “Men karam Regah, ayu men kafai sawar iti na’atube karitanih eregubagub auman aa’umih.”
15 Ma i nongpol mun lenging paininga ako i ri ve, “Ur ako God i ri ve i sivenga, aken mothong tova ong ri ve i kerenga.”
15 Orot fanan iban bairou’abin e’af maiye, “Sawar abisa God eorereb gewasin rarouw men o a notamaim kakafin inarouw inao.”
16 Ur aken i velpol pa or me. Lamako i lo werer mun a Pen a Urvet la.
16 Sawar iti na’atube mar tounu matar, imaibo naniyan meyemeye sawar matabir maiye yen mar run.
17 Ma Pita ilemi pelekpol nge ioni thenga mirenga. Na tokokoe areko Kornilius i pake or la o velpol. Ma o nin tokokoere nge a Saimon ile vel, mako o mitu ol a ile vel thekia.
17 Peter matan hibora’ah sawar iti i’itin anayabin so’ob isan kasiy ma binotanot, orot Cornelius iyafarih hinan bar hitita’ur hina fur awan hibat.
18 Ma o leng ve, “Saimon Pita i voth ake, eve avele?”
18 Hi’afariy hibatiyih hio, “Orot wabin Simon Peter iti a baremaim ema’am?”
19 Rongan Pita ilemi rum nge ioni thenga mirenga, ma God Ioni Riringa i ria i ve, “Toko or me ake ru o ortet ong.
19 Peter matan hibobora’ah isan boro’ika ma binotanot, Anun Kakafiyin iu eo, “Simon, orot nah tounu o tenunuwihi.
20 Vene na losa mo esu la mo es tomo nge or. Mothong tova lomum mulmulal, tho re ake, tho pake or me.”
20 Imih kumisir kura’iy bar baban, men a inakutan baise bairi kwanan, anayabin ayu aiyafarih hina.”
21 Mako Pita i esu a tokokoe areken nge la, ma i ria toko aken ru ve, “Tho re ake ini toko aton ru thomu o or i! Thomu o es nge neke?”
21 Peter misir ra’iy naatu iuwih eo, “Ayu orotoban iti kwa ayu kwanunuwuhu, kwa a’an aisim kwana?”
22 Ma o ria ve, “Kornilius ako ini punongare ole mukalinga e, i pake them me. Ini toko vengvenga ako i lotual a God, na ini toko ako Judare o papomnga i. Na God ile ensel omole ako i ria i ve aro ikei song nge ong mo aro wong es a ile vel la. Mo i nongpol lom riong pelie.”
22 Hiya’afut hio, “Aki i baiyowayan orot ukwarin wabin Cornelius iyafari ana. Iti orot ana yawas i gewasin, naatu God ebibiruw, Jew sabuw etei iti orot i tekakakafiy. Tounamatar kakafiyin iu, o tifefeyani itan ana bar, saise o abisa itao’o i tanowar isan.”
23 Ma Pita i nongpoo or ma o koro la. Ma i theal or nge pemliknga aken. Mako erangu ma i panes or ma toko lemioonga pelie ako o voth a Jopa o es tomo nge or.
23 Basit Peter nah tounu buwih bar hirun bairi fai ta’imon hi’in.
24 Ma o es, makola o ngou pemlik omole a so, lamako o losa, makola o velpol a Sisaria. Na Kornilius ome ilengare tomo nge toko pelie ako i nongpoo or, ma o men tetal or.
24 Veya baitonin hina Caesarea hitit. Cornelius i ma matan ef i’itin, taintuwan afa e’af ayuwih hina ana baremaim bairi hima Peter hikakaif.
25 Ma Pita i totho ol ako aro i koro, ma Kornilius i es a i nge ma i koru ieve na ipo tiru.
25 Peter na bar rur ana maramaim, Cornelius nanamaim sun yowen kwafir re.
26 Aveto Pita i palosa i ma i ri ve, “Mita, tho ake, tho ini toko inga.”
26 Baise Peter imisiruw eo, “Kumisir ayu i orot o na’atube.”
27 Ma Pita i ri tomo nge i, na ru o eso a vel lemi la ma i thepol toko na seng pulua ako o men velilo pel.
27 Peter tur busuruf auman Cornelius hairi hirun hin bar wanawanan hitit naatu sabuw kou’ay gagamin na’in hima’am kouh yen.
28 Ma Pita i ria or ve, “Lomum mire senu lale ako ve, nge lemem patorong ini vothung kereng tova Juda e aro i voth tomo nge toko ako ini Juda avele. Na i pavurvur aro i estun or avele. Aveto God i ria tho ve, i pavurvur aro tho ria ve toko e i kerenga na tho pavothal nge i kene avele.
28 Iuwih eo, “Kwa etei kwaso’ob Jew hai ofafar men ebibasit boro Ufun Sabuw atinanawani bairi tatitayo’ay. Baise God i’obaiyu aitin ayu men orot ta biyan karitanin o gubagub anarouw anao.
29 Vene make tho mothongal nge lomu riong avele, ma tho nongal lomu riong, make tho es me. Na tho nina thomu, i vava ake keumu song tho, e?”
29 Imih ayu isou tur kwabiyafar, ayu men erekwahir auman anamih. Ayu kwa abibatiy, aisim ayu isou tur kwaiyafar ana?”
30 Ma Kornilius i ri ve, “Ur e ako i velpol a tho nge, nge nang or me ako i vus lale, kene i vene: Tho voth a lek vel, ma tho nong nge ako nang meta i el or me. Na a ur e avele nako toko e i mitu a thekik lemi. Ma ia neong i tolilis.
30 Cornelius iya’afut eo, “Veya kwafe’en na’atube sawaraka, veya three korok na’atube rabirab au baremaim ayoyoyoban, naniyan meyemeye orot ana faifuw kwes nau’umaim bat eo,
31 Ma i ri ve, ‘Kornilius, God i nongpol lom nongong ma i thopol lom vothung ako wong opoal areko ole ur avele. Ma God ilemi rum ong.
31 ‘Cornelius, ayoyoban God nowar naatu a siwar sabuw yababan wairafih ibitih imaim ana not kusib.
32 Wong pake toko pelie ako a Jopa mo o song nge toko ako iion a Saimon na iion aininga a Pita. I voth a toko ako iion mun a Saimon ako ini mekerem peti omanga, ma ile vel i mit totho a rua wo peti.’
32 ‘Orot ta kwiyafar en Joppa imaim orot wabin Simon wabin ta Peter i Simon bobaituw kanabihimaim sawar ta ta sakirayan ana bar tor rewanamaim ema’am biyan etit.’
33 A ur e avele na keik song nge wong me. Ma i sivenga ako ong nongal them ma ong es me. Make ponange them alavusnga them velilo ake a God itheki, nge ako aro them nongpol riong ako Toko Pomnga i ria wong nge ve aro wong ria them nge.”
33 Imih o isa tur saisewat aiyafar, naatu gewasin maiyow o ina itit, naatu aki etei God nanamaim Regah sawar etei eo biyuni nowaramih ama akakaif.”
34 Pita i patea ile riong vene, “Ponange lemik mire ol ako ve, i nunganga, God kene i therum toko e avele. Toko alavusnga o vur e pel inga.
34 Imaibo Peter busuruf binan eo, “Ayu bounabo aso’ob, God men orot babin ta’imon itin yan ebaibimih.
35 Na nge rem alavusnga ake ru a ulue, areko o pavothal nge i na o oma vothung vengvenga, aro i nongpoo or.
35 Baise orot menan ta ta iyab i tibibiruw naatu abisa gewasin tisisinaf.
36 Ava lomumu mire nge a God ile riong ako i pakeu i a Israelre nge. Ini Panongpolong Sivenga, ako o el lemi moring tomo nge a God, ako nge a Jisas Krais ako ini toko elonga oa Pomnga.
36 Tur God iyafar na Israel biyah titit i etei kwaso’ob, iti tur gewasin i tufuw Jesu Keriso wanawanamaim ema’am. It etei ata Regah.
37 Lomumu mire nge ur ako i velpol ma i eso a pen alavusnga ako a Judia. I patea a Galili nge wop lemi ako Jon i panongpol or nge paninuong.
37 Naatu kwaso’ob sawar abisa Judea wanawanan mamatar, John bapataito isan bibinan ufunamaim iti sawar i Galilee imaim busuruf.
38 Lomumu mire mun nge a Jisas ako ini Nasaret anga, ako God i ateal i ma i sungu Ioni Riringa na ile engenging a i nge. Ma i es a pen elonga ma i oma senu nge toko na sengre. God i voth a i nge, mako i pamimi areko o voth a Satan imeni.
38 Mi’itube Anun Kakafiyinamaim God Jesu Nazareth matuwan tafan eof nowah naatu fair tafan bisuwai i kwaso’ob. Naatu ana bowabow mi’itube run tit bow yawas gewasin sinaf, sabuw iyab afiy hai fairamaim hima’am etei biyawasih auman i kwaso’ob, anayabin God i hairi hima’am.
39 “Na them ini toko ako them thopol i, make them panongpol nge ur ako i oma i a pen elonga ako ini Judare ole na a rem pomnga a Jerusalem mun. Na o sotuna i a won ngoronga nge ma o pun rin i.
39 Sawar abisa Jew hai me yan naatu Jerusalemamaim sisinaf etei i aki a’itah sif arurubon. Naatu onaf afe’enamaim hikubar momorob auman i aki aso’ob.
40 Aveto nang or me i vus ma God i palos werera i nge rinong ma i pavelpol mun i a thekimem.
40 Baise veya tounu ufunamaim God morobone bora’ah maiye naatu iwa’an tit irerereb sabuw hi’itin.
41 Ma i pavelpol i a toko alavusnga nge avele. Ini inga them tokokoe areko nomenga God i ateal them ve aro them thepol i ako i los werera a vuvepun. Ma them an na them thin tomo nge i.
41 Men sabuw etei hi’itin, baise sabuw iyab God rurubinihiwat, nati i aki iyab morobone mimisir maiye ufunamaim bairi a’aa atomatomawat.
42 Ma i pator them nge riong panongpolnga a toko na sengre nge. Mo them ritet i nunganga ako ve, i re inga ake ini toko ako God i ateal i mo aro i velpol ini riong nongpolnga nge tokokoe areko o mimi na areko o rin lale mun.
42 Naatu eobaiyuni tur gewasin sabuw etei isah ana binan hai tur ana’owen Jesu i God Rubin sabuw yawayawasih naatu murumurubih baibabatiyih isan.
43 Ine God ile riong elnga nomenganga alavusngare o ritet nge i. Ma o ri ve, toko alavusnga areko o avav nge a Jisas iion, na olemio a i nge, God aro ilemi simikal vothung kerengare.”
43 Dinab orot etei isan hibinan hio sabuw iyab i wabinamaim hinabitumatum boro hai bowabow kakafih nanotawiyen.”
44 Rongan Pita i ri, nako Oni Riringa i eso a toko alavusnga areko ru o nongpol ile riong.
44 Peter iti na’atube bat eo inan wanawanan Anun Kakafiyin ra’iy sabuw iyab hima tur hinonowar tar gabuwih.
45 Juda a lemioongare ako o panes a Pita a Jopa me, o kukuk nge ako God i sungu ile sungong ako ini Ioni Riringa a toko na seng rel relnga munre nge.
45 Jew baitumatumayah afa Peter bairi Joppa’ane hinan hifofofor men kafaita. God ana usar Anun Kakafiyin Ufun Sabuw auman tafahimaim isuwai re’ere isan.
46 Na olemi mire ako ve, Oni Riringa i eso a or nge, eneke o nongpol ako o ri nge keiong rel relnga na o paesa God iion roro.
46 Naatu sabuw menah botabir tur ta ta hio God hibora’ara’ah.
47 “Anga i pavurvur ako aro i mit roal or nge paninuong nge thei? Eneke o el mun Oni Riringa ranga ve ini mun i it.”
47 “Iti sabuw boro yait harewamaim bapataito bain isan na’otanih? Anayabin Anun Kakafiyin it tabaib na’atube i auman hibaika.
48 Ma i pator or ve aro o paninu or nge a Jisas Krais iion. Lamako o nina i ve aro i voth tomo tel nge or nge nang pelie mun.
48 Basit iuwih Jesu Keriso wabinamaim bapataito hibai, naatu Peter veya bai’ab na’atube bairi ma isan hifefeyan nati’imaim bairi hima.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.