2 Coríntios 11
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Tho sis ve aro somu wompot tel tho mo aro tho wat ri posililaling tie ako ranga ve tho risea sivengek nge lek omaing, aveto i ranga ve ako thomu o nongpol i lale.
1 Ayu anotanot mar kikimin au tur anao i boun koko’aw hai tur te’o na’atube, baise kwa marasika kwabusuruf kwabowabowaka.
2 God i engeng ve aro tokokoere o panes inga ako ini ienga, na tho mun lemik i engeng ve aro thomu o panes inga a Krais, na i ranga ve ako Krais i sungtun thomu a tho nge mo aro tho theal senu thomu mo o voth riringa i pavurvur nge nang ako aro thomu o es a i nge.
2 Ayu kwa isa abi’o’orot, boun God ebi’o’orot na’atube, kwa i boun babin biyan numin orot ta’imon bai’awanin isan hi’omatan na’atube nati i Keriso akisin.
3 Aveto tho ngeip nge toko le apaltetongare ako aro o paleklek thomu ranga ve ako nomenga Satan i paleklek a Iv nge ile riong le apaltetonga, aro vene mo thomu o panes senu ol a Krais ile riong avele, naro thomu o velpol toko riringa a Krais itheki avele.
3 Ayu i abirubir kwa a not boro ni’afiy abistan Eve biyanamaim mamatar boro kwa biyamaim namatar. Kok i so’ob kwanekwan, naatu i iwa’an Eve God fanan sair naatu bowabow kakafin sinaf, imih nati baifufuwenayah boro kwa hinifuwi naatu hinifuwen anot hini’a’afiy saise kwa boro men kafa’imo Keriso akisinamo kwanitumitumimih
4 Tho ri vene ake, eneke toko pelie ako o es a thomu nge, na o panongpol thomu nge a Jisas, aveto ole apaltet thomu, eneke ole panongpolong i rel rintet nge panongpolong ako tho sungu i a thomu nge. Na o ri ve aro thomu o el oniong ako i rel rintet nge Oni Riringa ako thomu o el i lale. Na o panongpol nge riong ako o apet i ve ini “panongpolong sivenga” aveto i rel rintet nge a Jisas ile Panongpolong Sivenga ako thomu o el i a tho nge lale. Na lomumu sivenga inga nge ole riong alavusnga elnga.
4 Anayabin sabuw afa hinan naatu Jesu isan hinabinan men boun aki abibinan na’at. Anunin ta kwanab men boun aki abaib na’at o tur gewasin men boun kwanonowaramaim tebibinanumih, hamehamen maiyow kwa boro mar ta’imon kwanab.
5 Na i sivenga ako aro thomu o el lek riong, eneke lemik i engeng ve tokokoe areko thomu o apet or ve ini pakeke pomngare kene o mukal nge tho avele.
5 Baise anotanot ayu i ai gewasin kwanekwan men boun kob abarayah wabih gagamih gewasih na’atube.
6 Na tho ini toko ako tho sivenga mos nge leng lenging avele, aveto lek mire i aolonga nge a God ile riong, na nge lek omaing alavusnga i pathengal i a thomu nge ako lek mire i aolonga.
6 Ayu tur ao’o i boun kek sosof hai tur te’o na’atube, baise ayu auru not so’ob ema’am, aki ef etei bebeyanamaim ao kwanowar sawar.
7 Na tho panongpol thomu nge a God ile Panongpolong Sivenga na tho el umtun nge avele. Na tokokoe areko olemi otun tho o ri ve, tho oma vothung kerenga nge vothung aken. Aveto tho paruru tho na tho um nge lek engenging mo tho el umtun nge, mo aro tho opoal thomu.
7 Ayu taiyuwu anayara’iyu naatu kwa anabora’ahi Regah ana tur gewasin baiyan en anabinan nati i bowabow kakafin?
8 Na tokokoe pelie o ri ve, tho el polpol umtun nge toko lemioongare ako nge rem relngare, eneke o sung polpol umtun a tho nge na o sis ve aro tho oma lek omaing ako i opoal thomu.
8 Ayu Kirisiyan sabuw afa biyahine kabay abai kwa baibaisi isan, kwanotanot ayu abainuwih?
9 Na nge wop lemi ako tho voth tomo nge thomu Korin angare, tho sung matheong a omu e nge avele, ako tho nong umtun a omu e nge mo tho ol ur areko tho oror nge. Eneke toko lemioongare ako a epee a Masedonia o pake tokokoe pelie mo aro o pasong ole sungong a tho nge mo aro o opoal tho nge ur areko tho oror nge. Na tho sung matheong a omu e nge rongan, naro tho mit engeng inga nge lek vothung aken.
9 Bairit tama’am ana mar ayu au kok sawar bain nowau matar isan, men kafa’imo yait ta aiwowa’ani. Anayabin teitit no Masedonia’ane hinanan sawar abistanawat akokok etei’imak anafofonin abai. Ayu boro taiyuwu bit ana’abar naatu boro na’atuka anasinaf anan.
10 Na Krais ile riong i nunganga, na lek riong i nunganga vene mun aken. Aro tho el polpol umtun a toko e nge avele ako a lomu epee a Akaia. Naro toko e avele aro i pavurvur aro i mit roal tho nge lek riseaing nge lek omaing aken.
10 Keriso ana turobe ayu wanawana’umaim ema’am. Ayu ao’omatani, iti ora’ara’at boro men kafa’imo awau nafot iti tafaram Akaiya wanawanan.
11 Na ava lomumu ve tho oma vene ake, eneke ok sagu thomu avele, e? Avele, God ilemi mire ako ve, ok sagu rintet thomu.
11 Aisimamih? Anayabin ayu men kwa abiyabuwi? God so’ob ayu kwa abiyabuwi.
12 Aro tho panes inga lek vothung aken, ako aro tho ela umtun a thomu nge avele, eneke nik plong ve aro toko le apaltetonga areken aro o thopolo ole riong tepun sivenga e ako aro o mit nge na o risea osivenga ve, “Lemem omaing i vur e pel.”
12 Ayu boun abistan abowabow boro na’atuka anabow anan. Saise ayu bowabow iti na’atube anabowabow i baifufuwen bai’obaiyenayah anarufutih. Hai yabih en isah hinao’ra’ara’at naatu asir hinao i mi’itube tebowabow aki bairi ta’imon abowabow.
13 Eneke tokokoe areken or ini pakeke le apaltetongare. Na o ri ve o oma a God ile omaing, aveto ole apaltet, na o nea or nge ve or ini a Krais ile pakeke, aveto ole apaltet.
13 Anayabin sabuw nati na’atube i turabarayah baifufuwenayah, i hai bowabow isan i taiyuwih tebifufuwen. Naatu taiyuhiwat tesisinaf hai itinin i boun Keriso ana turabarayah na’atube.
14 Na tho kukuk nge ole omaing avele, eneke Satan mun isivenga i nea mun i a tokokoere nge ako ve, ini a God ile ensel.
14 Naatu nati men tanakasiy! Satan karam taiyuwin nabotabir marakaw ana tounamatar, itininabe namatar.
15 Na tokokoe areken ru o voth a thomu nge kene or ini a Satan ile omaingare, ako o nea osivenga ako ve, or ini a God ako i vengveng ile omaingare. Na panen aro o el paomelaling ako i pavurvur nge ole omaing areken.
15 Isan imih aki men akakasiy Satan ana akir wairafih i taiyuwih hibotabirih akir wairafih hai yawas gewasih na’atube himamatar. Mar yomanin mi’itube hai bowabowamaim hisisinaf imaim boro baimakiy hinab.
16 Na tho ria mun ve, aro tho oma tel ri posililaling tie, aveto thomu o mothong tova lomumu ve, tho ini toko ngongong. Aveto aro ve omu pelie lomumu ve tho ini ngongong, aro thomu o nongal mun lek riong, ranga ve ako thomu o nongal toko le apaltetongare ole riong, ako o ri ranga ve ini ngongong, naro tho risea mun sivengek ranga ve ini or.
16 Ayu ibanak ao maiye! Men yait ta nanot ayu au not meyemeye narouw. Baise kwa iti na’atube kwananotanot na’at, basit kwanabuwu ayu i au not en, saise mar kafa’i ayu anaora’ara’at.
17 Nge lek riong ako aro tho risea sivengek nge aro lek riong i ranga ve ini Toko Pomnga ile riong avele, aveto aro i ranga ve ini toko ngongong ile riong.
17 Anamaramaim ora’ara’aten ana tur anao i men Regah ana kokomaim ayu ao’omih, iti tur i hai not meyemeye hai tur.
18 Na toko pulua a thomu nge o panes vothung ulue anga na o risea osivenga, mako aro tho panes mun ole vothung mo aro tho risea sivengek.
18 Baise sabuw afa abistan hisisinaf isan hina’ora’ara’at na’at, ayu auman boro anao ra’ara’at.
19 Na lomumu sivenga inga nge toko ngongongre ole riong nongpolnga. Ava thomu o rivenga thomu ini toko powe ninengare, e?
19 Kwa taiyuw i notayah anababatun, naatu imih sabuw hai not meyemeye bairi yasisiramaim kwabita’ay.
20 I vene ke, aro ve tokokoere o oma thomu ranga ve ako thomu ini ole um polpolongare, eve o pavus polpol lomu ur elonga, eve o pun ongomu, eve o oma thomu ranga ve ako or ini toko kimanga naro o palemara thomu, aveto somu wom inga or na o nongal inga ole riong.
20 Na’atube sabuw afa bairi kwaita’ay dibur kwamatar, taiyuwin kususur wan i’iyon o yumat ifafar.
21 Ava thomu o rivenga tho ini toko lolinga, mako tho oma venen aken avele, e? Na i vova ako thomu o rivenga lek maral nge ur aken omanga, e? Avele ako, tho oma venen aken avele.
21 Ayu au biya’ohow, nati isan i anababatun ririmit sawar sinaf isan na’atube atao kwatanowar.
22 O ri ve or ini Judare na o ri oa pompomere okei, na tho vene mun aken. O ri ve or ini Israelre, na tho vene mun aken. O ri ve or ini a Abraham ititeviere, na tho vene mun aken.
22 I anababatun Hebrew ma’anih? Ayu auman Hebrew orot. I Israel sabuw? Ayu auman Israel orot. I Abraham ana a’agir sabuw? Ayu auman Abraham ana agir orot.
23 O ri ve or ini a Krais ile omaingare, aveto lek omaing nge a Krais i mukal nge or. Na lomu riong inga i oma tho make tho wat riong ake ranga ve ini toko ako ile mire avele. Lek omaing ako tho oma i, i aolo leltun ole omaing. Na tokokoere o paeso tho a mang a midenga papulua, eneke lek lemioong i engeng nge a Krais, aveto or kene avele. Na tokokoere o siso tho viringa, aveto or kene avele. Na nang pulua toth re ako aro tho rin, eneke tho oma a Krais ile omaing.
23 Iban Keriso ana akir sabuw? Iti tur ao’o ana nowarin i boun hai not en te’o na’atube. Baise ayu i akir wairafu gewasu men i na’atube! Ayu abow atetebon, ayu mar moumurin maiyow dibur arun, mar moumurin maiyow murab fokarinamaim hiwabiru, naatu mar moumurin maiyow kafa’imo hita’asbunu. Anayabin ayu Keriso isan abowabow.
24 Pa or lim ako Judare ole mukalingare o sung paomelaling a tho nge, eneke oni plong nge lek omaing, na o so litlit tho pa or mule pa me pothoi or limpenel nge nang omole omole aken.
24 Mar etei five Jew hai ukwarih hibuwu hirabu. Mar ta’ita’imon hirarabu etei 39 biyau hitatakiyakiy hiruruseben.
25 Pa or me ako Rom a punongare o val tho nge won. Na nge nang omole ako tokokoe areko olemi klingtun tho o luvalal tho nge umre ma pa omole re ako aro tho rin. Na pa or me imot areko tho ro nge o methipthep a thev stha na nge nang omole nge nang or me aken tho monror tomo nge imot methipthepnga epee na tho voth a thev stha i pavurvur nge pemliknga na eranga omole.
25 Mar tounu ayu auramaim hirabu naatu mar ta’imon kabayamaim hirouwou’uru, mar tounu wa tafofor riy yan are naatu veya ta’imon anafofonin riy yan ain earuwu aremor. |alt="Paul stoned" src="cn01965B.tif" size="col" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2 Corinthians 11.25"
26 Na nge lek esong pulua, i toth ako aro tho el kerengaing nge thei apolnga, na nge toko kemongare, na nge lekngare ako ini Judare, na nge tokokoe areko or ini Judare avele. Na nge nang pulua mun i toth ako aro tho el kerengaing nge ako tho voth a rem pomnga, na nge ako tho voth gat, na nge ako tho mon nge imot a thev stha. Na i toth mun ako aro tho el kerengaing nge tokokoe areko o ri ve or ini toko lemioongare ako o panes a Jisas, aveto ole apaltet.
26 Ayu mar moumurin maiyow efamaim aremor kakafih isou himatar, harew gagamih hititit kafa’imo ata’atomatom atamorob, naatu bainoyah kafa’imo hitarabu hitabainuwu. Ayu taiyuwu au sabuw Jew ma’anih naatu Ufun Sabuw kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu, bar oto’otowen gagamin wanawanan ama’am kafa’imo hitarabu, naatu arar yan anan kakafin kafa’imo atatita’ur, riy yan kafa’imo ata’atomatom ata morob, naatu taituwat baifufuwenayah kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu.
27 Na nge nang pulua tho um engeng nge menik mo aro tho el umtun nge, na tho el senu nokolkolong nge avele, na nge nang pelie tho el senu aning na thei avele, na nge nang pulua mun tho an avele, eneke tho mostun inga ako ini lek omaing. Na nge nang pelie nik peti i meririr, eneke lek tekruk pom avele.
27 Foyab atatarakair naatu bowabow fokarih maiyow wanawanah arun abow. Gugumin wanawanah men ainu’in gewas, naatu harewamih sikou mamah naatu bayumih amorob, yakukur eanu naatu biyau asire ain.
28 Na tomo mun nge matheong areken, nge nang elonga tho el matheong mun, eneke lemik i voth nge toko lemioonga alavusnga, aro vene mo ole lemioong i matu.
28 Sawar afa isou himatar, baise boro men anao kwananowar. Ayu mar etei fokarin maiyow airi abitar baise au not gagamin i Kirisiyan sabuw isah anotanot mi’itube hibow tenan.
29 Aro ve toko e ile lemioong i engeng mos avele, aro lemik esal nge i, na aro ve toko e i paleklek toko lemioonga e nge vothung kerenga, aro lemik klingtun ir.
29 Anamaramaim yait eriririm, ayu men ariririm, naatu yait ta bowabow kakafin bonawiy isisinaf, ayu wanawana’umaim men ea’earah o so’aso’ar eyey.
30 Aro ve thomu o engeng ve aro tho risea sivengek, aro tho ri nge ur areko tokokoere o paruru tho nge.
30 Ayu anao ra’ara’at na’at, basit sawar abistanamaim iwa’an ariririm boro ni’obaiyu ana’ora’ara’at.
31 Na God ako ini a Jisas Krais ia Vovo ako aro te risea i evelelnga, ilemi mire nge ur alavusnga ake tho ri nge, ve i nunganga.
31 God naatu Regah Jesu Keriso Tamah i wabin tanabora’ara’ah wanatowan! God so’ob ayu men abifuwen.
32 Na toko pelie o paruru tho nge ako tho tholel matheong ako i velpoltun tho a Damaskus. Na toko omole ako i voth a nepes a Aretas isa thewo ini gavana ako i theal tetal rem pomnga a Damaskus na i sis ve aro i rere tho, mako i pake ile punongare mo aro o mit tetal rem pomnga a lok ako ini um ithekia elonga.
32 Anamaramaim ayu Damascus hihirfutu ama’am, aiwob orot Aretas gawan gagamin sorodiy sabuw uwih bar oto’otowen wabin Damasenes ana etawan awan hima’uh hima hikakaif. Ayu atatitit hitabuwu hitafatumu isan.
33 Aveto thengengekre o inou tho a alal aolonga lemi na o pablokpot tho a lok thetitipotnga ma o pamonlolu tho a ulue la. Na nge sovengalo re inga ake, mako tho lo a imeni.
33 Baise kaifetamaim hiwanu faf ana sou’uwat murabamaim hiruru ara’iy naatu uman wanawananane asorabon abihir. Paul kaifet wanawanan hiruru ere’er|alt="Letting Paul down in basket" src="CN01937b.TIF" size="col" loc="2Co 11.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="11.33"
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.