1 Coríntios 15

God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Titeikre, tho sis ve aro tho palemi rum werer thomu nge Panongpolong Sivenga ako tho panongpol tel i a thomu nge lale. Na thomu o elo i a lomumu lale, na lomu lemioong i mit engeng nge.
1 Taitu, boun i akokok tur gewasin abinan kwanowar, imaim yawas kwabai, naatu imaim kwabatabatkikin isan nuhi akukusib.
2 Na ake ini Panongpolong Sivenga ako God i el werer thomu nge, tova ve rongan lomu lemioong i voth inga nge. Aveto aro ve lomu lemioong i matu nge, aken lomu lemioong aken aro i vus polpolu inga.
2 Iti tur gewasinamaim kwa iyawasi, imih tur abinan kwanonowar kwanabubukikin, baise men kwanabubukikin kwa a baitumatum boro nan yabin en namatar.
3 Riong ako tho el i ma tho sung esu i a thomu nge, na riong e avele i aolonga nge riong aken, na i vene: Krais i rin leltun ler vothung kerengare, ranga ve ako God ile erere i ri nge,
3 Ayu abisa abaib i kwa isa aya’abun, naatu nati tur ana’an gagamin i iti, Keriso it ata bowabow kakafin isan morob, Bukamaim eo na’atube.
4 i rin ma o paeso ini peti a vuvepun, lamako nang or me i vus ma i los werera mun ranga ve ako God ile erere i ri nge.
4 Hibai hin hubemaim hiyai, veya tounu ufunamaim misir maiye, Bukamaim eo na’atube.
5 Lamako i velpola a Pita nge lama i velpola mun a ile pakeke or mule pa omole pothoi or aini nge.
5 Peter isan irerereb, imaibo tur abarayah nah 12 isah irerereb.
6 Lamako i velpola mun a toko lemioongare nge ako o pathun na oa titaling i aoselea or 500. Na oa pulua rongan o mimi, aveto pelie o rin lale.
6 Nati ufunamaim veya ta’imon wanawanan ana bai’ufununayah etei 500 tafanamaim auman isah irerereb, moumurih na’in i boun yawasih tema’am baise afa i himorob.
7 Lama i velpola mun a Jems nge, lama i velpola mun a ile pakeke alavusngare nge.
7 Nati ufunamaim James isan irerereb, imaibo ana tur abarayah etei isah irerereb.
8 Lama i velpola mun a tho nge a rumongaling. Na tho velpol ini ile pakeke nge sovengalo ako i rel, ranga ve ini wainlanga ako inina i pop senu i avele.
8 Uftoro’ot ayu atufuw kokobeya na’atube ama’am isou irerereb.
9 Na tho posnga nge ile pakeke alavusnga, na tho ini toko sivenga avele ako aro o apet tho ve ini ile pakeke, eneke tho pakerenga a God ile lotuongare.
9 Ayu i tur abarayah etei babahimaim imih ayu i men boro tur abarayan hinarouw hinao, anayabin God ana ekaleisia ai nununih arouw ai’a’akirih.
10 Aveto nge a God ile themosaling nge tho, make tho velpol ol nge mimiong ake tho voth ol nge ponange. Na ile themosaling aken i vus polpol avele, make tho um engeng. Na lek omaing i aolo leltun ile pakeke alavusnga ole omaing, aveto ini lek engenging avele, ini a God ile themosaling ako i paengeng tho nge omaing aken.
10 Baise God ana manaw ana kabeberamaim ayu tur abarayan amatar, naatu manaw kabeber ayu bitu i men yabin en, baise bowabow gagamin na’in abow, tur abarayah etei ana tabirih, men ayu au fairamaim abowabowamih, baise God ana manaw ana kabeber ayu wanawana’umaim ma ebowabow.
11 Na aro ve thomu o nongpol i a tho nge, eve a or nge, ur e avele, lemem panongpolong i vur e pel inga. Na aken ini Panongpolong Sivenga ako lomumuo ol nge.
11 Isan imih i tibibinan naatu ayu abibinan ana itinin i men ta’amih, baise ana’an gagamin i abisa abibinan i kwa kwaitumatum.
12 Opisleonga them panongpol nge ako God i palos werera a Krais nge rinong, na i vava ake omu pelie o ri ve, tokokoe areko o rin lale, o pavurvur aro o mimi werera ol avele, e?
12 Boun aki abibinan ai tur i Keriso morobone mimisir isan ao’o, baise mi’itube’emih kwa afa kwao moroboyah boro men hinayawas maiye hinamisir?
13 Aveto, tova i nunganga ako ve, tokokoe areko o rin lale, aro o los werera ol avele, aken Krais i los werera mun nge rinong avele.
13 Morobone misir maiye men nama’am na’at, ana itinin Keriso morobone men misir maiye’emih.
14 Na tova i nunganga ako ve, Krais i los werera ol avele, aken lemem panongpolong tomo nge lomu lemioong ini ur polpolnga.
14 Naatu Keriso morobone men tamimisir maiye na’at, aki ai binan i yabin en, naatu kwa Keriso kwabitumitum auman i yabin en.
15 Na aro ve i venen aken, them pakekere, lemem apaltet nge a God ile omaing aken, eneke them panongpol nge a God ako i palos werera a Krais nge rinong, aveto tova i nunganga ako ve, areko o rin lale, aro o mimi werera ol avele, aken God i palos werera mun a Krais nge rinong avele.
15 Naatu murumurubih men hinamimisir maiye na’at, aki i God isan abifufuwen. Anayabin Keriso morobone God baiyawasin arouw ao, naatu moroboyah morobone men hinamimisir maiye na’at, nati ebiturobe, God Keriso morobone men iyawas maiye misirimih.
16 Eneke, tova i nunganga ako ve, God i pavurvur avele ako aro i palos werera areko o rin lale, aken i palos werera a Krais nge rinong avele.
16 Morobone misir maiye men nama’am na’at, Keriso morobone men misir maiye.
17 Na tova i nunganga ako ve, God i palos werera a Krais avele, aken lomu lemioong ini ur polpolnga na lomu vothung kerengare rongan i ngo reletun a thomu nge,
17 Naatu Keriso morobone men tamimisir na’at, kwa a baitumatum i yabin en, naatu kwa i boro’ika bowabow kakafin tafatumi kwatama’ama.
18 na tokokoe areko olemio nge a Krais na o rin lale, aro o penthal mun.
18 Naatu iban maiye sabuw iyab Keriso wabinamaim himomorob ana itinin i hikasiy na’atube.
19 Na aro ve ler lemioong nge a Krais i opoal inga it nge ler menong ake ru a ulue inga, na a Pen a Urvet avele, aken patong it tio, aro tokokoere ole lemi esaling a it nge aro i aolo leltun ole lemi esaling a toko mun pelie nge.
19 Keriso wanawananamaim yawas tabai nuhit fot tama’am. Baise ata yawas i iti tafaram akisin isan tanama tananotanot na’at. It i tafaram wananwanan ana gonenet sabuw tamatar.
20 Aveto i venen aken avele, i nunganga ako God i palos werera a Krais nge rinong, na ini toko ako i el tel mimiong ako aro ile vusonga avele, aken kene lemir mire ako ve, areko o rin lale, aro o el mun mimiong aken.
20 Baise turobe Keriso i anababatun morobone misir maiye, God ana sabuw iyab himomorob wanawanahimaim Keriso i wan morobone misir.
21 Na ranga ve ako toko omole ile omaing i pavelpol rinong, toko omole mun e ako ile omaing kene, i pavelpol los wereraing nge rinong.
21 Anayabin orot ta’imon ana sinafumaim morob matar, imih orot ta’imon ana sinafumaim morobone misir maiye matar.
22 Na i vene re ako, eneke Adam i pavelpol rinong, mako ilengare aro o rin mun, aveto Krais i pavelpol los wereraing, make ilengare aro o el mun mimiong ako aro ile vusonga avele.
22 Sabuw etei tamomorob, anayabin Adam ana rara, naatu morobone boro tanamisir maiye anayabin Keriso yawasin ema’am.
23 Aveto toko omole omole ole nang ako aro God i palos werera or nge. I palos werera tel a Krais, na nge a Krais ile lo wererong me, aro i palos werera mun areko olemio nge i.
23 Baise morobone tanamimisir maiye, i boro koumutufuren inu’in na’atube hinabusuruf, wantoro’ot boro Keriso namisir, naatu nanan ana veya sabuw iyab Keriso nowan boro hinamisir.
24 Lamo ulue ile vusong aro i velpol, naro i velpol vene: Krais aro ile mong areko o theal malang po na areko o theal ulue. Na ole engenging nge ur areken thealnga, aro i pavus i. Maken aro ur alavusnga aro i voth ol nge ile thealing, naro i sungu i a Itema imeni nge.
24 Imaibo mar yomanin nan natit, tafaram hai bonawiyenenayah, hai aiwob, hai kaifenayah etei hai fair tutufin Keriso nagugurus ufunamaim, aiwob nab Tamah God nitin.
25 Eneke Krais aro i theal ur alavusnga ranga ve ini nepes, i pavurvur ako la aro God i paeso a Krais ile ngarangre a isa thewo.
25 Naatu Keriso i boro ni’aiwob nanan ana rakit sabuw etei nabow nan an babanamaim nawastanen.
26 Na nge ako God ile mong ile ngarang alavusnga, aro ile mong mun rinong.
26 Naatu uftoro’ot i sawar wabin Morob it ata rakit gagamin boro nagurus nitaiy nare.
27 Naro i velpol venen aken, eneke God ile erere i ri vene:
27 Anayabin Buk Atamaninamaim eo, “Sawar etei boro nabow an babanamaim naya.” Iti tur Sawar etei an babanamaim yara’iyen rouw eo, i rerereb yan, God men i auman bobar eomih, anayabin God sawar etei boro Keriso ana fair babanamaim naya.
28 Ma nge ako ur alavusnga i voth a Krais isa thewo, Krais ako ini a God Itun aro i paeso isivenga a God isa thewo mo aro God ienga inga aro i theal ol ur alavusnga.
28 Sawar hinabow hinan God Natun babanamaim hinaya’ay ufunamaim, Jesu boro Tamah God ana fair babanamaim namare, anayabin sawar etei God bow Natun babanamaim ya, naatu God boro sawar tutufin etei ni’ukwarin ana sabuw etei isah.
29 Na toko pelie o rin tel lale na o el paninuong avele, aveto othangangaere o el ol omei nge paninuong mo aro o opoal ol or. Na tova i nunganga ako ve, God i palos werera areko o rin lale avele, i vava ako o oma venen aken, e? Naro o opoal ol or vava?
29 Naatu morobone misir maiye en na’at, sabuw iyab moroboyah efanih bapataito hibaib boro abistan hinasinaf? Naatu morobone misir maiye en na’at, aisim sabuw moroboyah efanih taih tuwah hina bapataito tebaib?
30 Na i vava nge them ake, e? Eneke them el kerengaing evelelnga nge lemem omaing aken.
30 Naatu it auman aisim ata yawas takwahir tatit veya matan tayi tabowabow?
31 Na titeikre, tho magon nge ako tho panongpol thomu, mako thomu o teo a Jisas Krais ar Pomnga nge, na lek magoning aken i oma tho mo tho ri nunganga ve, nang elonga tho el kerengaing pa omole tova aro tho rin.
31 Taitu ayu i mar etei morob ana efanamaim ama’am. Anayabin sawar abisa Keriso kwa isa sisinaf imaim ayu kura’ara’ahu iti tur akukurerereb.
32 Na nge lek omaing ake a Epesus, tho el kerengaing nge tokokoere ako ole engenging i ranga ve ini nanau pil. Na aro ve tho oma venen aken ranga ve ako lemik ve God aro i palos werera tokokoere avele, aken lek omaing aken ini ur polpolnga inga. Na tova i nunganga ako ve, God aro i palos werera areko o rin lale avele, aro te panes inga riong ako i ri ve:
32 Morob ufunamaim yawas men tama’am, aisim ayu iti Ephesus hai sigarafor bairi atiyow? Abisa ana gewasin boro anab? Morobone misir maiye en na’at.
33 Thomu o mothong tova somu womalo tokokoere mo aro o paleklek thomu venen aken. Lomumu rum werer riong ake: “Aro ve thomu o paneo tomo nge toko kerengare, aro o pakerenga lomu vothung sivenga.”
33 Men sabuw hinifufuwi a not hinakwaris. “A ofonah kakafih boro ayawas gewasin hinagurus.”
34 Na lomu mire vengvenga i voth a kath? Naro o modop lomu vothung kerenga. Tho ri venen aken, eneke omu pelie olemi mire nge a God avele. Na lek riong ake aro i palemara thomu.
34 Ukwar kwanabotawiy gewas, ef kakafih kwasisinaf kwanihamiyen, anayabin kwa afa God men kwaso’ob, iti ao, saise kwa biya hina’ohow.
35 Na tho pathengal thomu lale ako ve, God aro i palos werera tokokoere, aveto ava toko e aro i nina ve, “Aro i palos werera areko o rin lale vava? Naro oni peti i rel vava?”
35 Sabuw afa boro hinibatiy hinao, “Moroboyah boro mi’itube hinamisir maiye? Naatu hina mimisir biyah ana itinin boro mi’itube hinab?”
36 Na ninong le vanga ake? Na aro ve thomu o o won monnga, won monnga aken aro i plot tel, lamo aro i metaplo na i mimi werera.
36 Taitu, kwabikoko’aw, ub me yanamaim kutatanum boro men saife nakuboun nayenamih, baise wantoro’ot i boro namorob nare, imaibo nakuboun nayen.
37 Na thomu o o wit eve ur e ilopat avele, thomu o o inga ako ini ile rinrel.
37 Naatu sanabey ub o ub afa kutatanum i men biyan tutufin kwatatanumimih, baise ro’on, sanabey ro’on o ub ta ro’on.
38 Na God i pametaplo i ranga ve ako i ateal i nge lale, na rinrel rel relngare i pametaplo or ranga ve ako i ateal i a or omole omole nge.
38 God ub ta’ita’imon biyah hai itinin ta ta i ana kokomaim ya, naatu ub ta’ita’imon biyah anababatun itih.
39 Na ur alavusnga areko o mimi, osivanga i thun avele, na tokokoere osivanga i rel, na mekeremre osivanga i rel, na menre o rel na silangre o rel.
39 Naatu sawar tafaramamaim biyah finimih auman hai itinin i men ta’imon, biyah i ta ta, orot babin biyah ana itinin ta, haru for biyah ana itinin ta, mamu hai itinin i ta naatu siy i hai itinin ta.
40 Na ur areko o voth a sepsa oni peti i voth, na ur areko o voth a ulue oni peti i voth mun, aveto oa malmaling i rel rel.
40 Naatu mar ana biyan itinin ibo ta, na’atube tafaram biyan itinin ibo ta. Baise biyat no mar nowan ana bonamanamarin itinin ibo ta, naatu biyat tafaram nowan ana bonamanamarin ibo itinin ta.
41 Na nang theki ia malmaling i rel, na ngov ia malmaling i rel, na sivemitre mun oa malmaling i rel, na sivemit omole omole oa malmaling i rel rel mun.
41 Veya ibo ana bonamanamarin itinin ta, sumar ibo ana bonamanamarin itinin ta, naatu daman ibo hai bonamanamarin itinin ta, baise daman wanawanahimaim ta’ita’imoh ibo hai bonamanamarin ta ta.
42 Na i vene mun nge areko God aro i palos werera or nge rinong, aro oni peti i rel. Na toko e ini peti ako o tetunu i, aro i voth palolo avele naro i plot, aveto God aro i palos werera ini peti aken mo aro i plot ol avele, aro i mimi ol ako aro ile vusonga avele.
42 Baise Moroboyah hinamimisir maiye ana itinin i boro nati na’atube, biyat morob hubemaim tayayare ana veya biyat i emasamas, baise morobone namimisir ufunamaim boro nama wanatowan.
43 Na toko ini peti ako o tetunu i, ini ur polpolnga, aveto nge ako God i palos werera i, ma ini ur a urvet. Na toko ini peti ako o tetunu i, ile engenging avele, aveto nge ako God i palos werera i, ma ile engenging aolonga.
43 Biyat hubemaim tayayare itinin i kakafin, naatu siba’u’un, baise emimisir ana veya itinin i gewasin naatu fairin.
44 Ma toko ini peti ako o tetunu i, ini ulue anga, aveto nge ako God i palos werera i, ma ini Pen a Urvet anga.
44 Biyat tayayare i tafaram nowan, baise emimisir i mar biyan.
45 Na i ranga ve mun ako God ile erere i ri nge, na i ri vene:
45 Buk Atamaninamaim hikirum hio na’atube, “Orot wantoro’ot wabin Adam i biyan ana yawas bai,” baise Adam bairou’abin nan i ayubit ana yawas wanatowanin baitit isan na.
46 Na nir peti ako ini Pen a Urvet anga, i velpol tel avele, te el tel nir peti ako ini ulue anga, lamako aro te el ol nir peti ako ini Pen a Urvet anga.
46 Orot ayubit ana yawas auman ma’am i men mat na, baise orot biyat ana yawasamaim ma’am i mat na, imaibo orot ayubit ana yawasamaim ma’am na.
47 Na toko teltelnga ako ini peti ini ulue anga, ini a Adam, aveto toko teltelnga ako ini peti ini Pen a Urvet anga, ini a Krais.
47 Orot wantoro’ot Adam i me nowan fofobane matar, baise Adam bairou’abin i marane ra’iy.
48 Na toko ulue anga alavusngare oni peti, i ranga ve ini toko ulue anga aken ini peti. Na toko alavusnga ako or ini toko Pen a Urvet anga aken ile, aro oni peti i ranga ve ini ini peti.
48 Sabuw iyab me nowan biyah i orot me’emaim ma’am biyan na’atube, sabuw iyab mar nowan biyah i orot marane rara’iy biyan na’atube.
49 Na ponange nir peti i ranga ve ini toko ulue anga aken ini peti, ranga ve mun ako panen aro nir peti i ranga ve ini toko Pen a Urvet anga aken ini peti.
49 Tafaram orot ana ana itinin tabaib na’atube, mar ana orot nanan ana itinin boro tanab.
50 Titeikre tho ria thomu, toko ulue anga ini peti, i pavurvur aro i mimi a Pen a Urvet avele, a pen ako God i men ranga ve ini nepes nge. Na ur areko i pavurvur aro i plot, i pavurvur aro i mimi a pen ako ur e avele i plot nge, kene avele.
50 Taitu, abisa ao au yabin i iti, biyat, naatu finimit men karam boro God ana aiwobomaim narun, anayabin biyat i boro namorob namas, imih men karam boro wanatowan ma’am ana efanamaim narun.
51 O nongpol, aro tho ritet thomu nge a God ile riong inkinenga omole kene i vene: It toko lemioongare, ar pelie aro o rin rongan na Krais aro i lo werer, aveto it alavusnga aro te onol,
51 Tain kwanarub gewas, iti tur buriburin anao kwananowar, it etei boro men tanamorobomih, baise ata itinin boro nabotabir bonamanamarin namatar
52 ako nge kuth le avvuvong patopalalnga, naro te onol viri viri ranga ve ini toko theki witnga. Na lemir mire ako ve, it alavusnga aro te onol, eneke nge kuth le avvuvong aken, toko lemioongare ako o rin lale, aro o mimi werer tel, naro oni peti ol ini Pen a Urvet anga naro i plot ol avele, lamo it areko rongan te mimi, aro te onol mun venen aken.
52 tour natut ana veya namanamar ebowabow na’atube, tanimatanubamo biyat nabotabir. Anayabin tour natut ana veya murumurubih etei boro biyah fairin hinamisir, naatu biyah ana itinin boro nabotabir.
53 Naro i velpol venen aken, eneke nir peti ako i pavurvur aro i rin na i plot, aro i onol mo i pavurvur aro i rin na i plot avele.
53 Biyat iti morob emasamas boro nabotabir biyat fairin wanatowan ma’ama’anin namatar.
54 Na nge ako i velpol venen aken, God ile riong aro i velpol nunganga, ako i ri vene:
54 Biyat iti boun tama’am boro namorob naatu namas, baise morob ufunamaim biyat boro nabotabir nan wanatowan ma’ama ana biyan nab. Imaibo Buk Atamaninamaim hikirum boro nan niturobe,
55 Na God ile erere i ri mun ve:
55 “Morob o a fair menanamaim ema’am boro inisnowah?
56 Na rinong i pavurvur ako aro i pun rin it, eneke te oma vothung kerenga, na lemir mire ako ler vothung i kerenga, eneke God ile erere i ritet nge lale.
56 Morob ana biyababan i bowabow kakafinane ebaib, naatu bowabow kakafin ana fair i ofafaramaim ebaib.
57 Aveto te ri sivengaing a God nge, nge ako ur areken ole engeng avele ol ako aro ole mong it, eneke ar Pomnga a Jisas Krais ile mong or lale.
57 Baise God ana merar tanay anayabin Jesu Keriso, i morob ana ahay ana waf tagagir yare!
58 Maken titeik sivengare, aro o mit engeng na o mothong tova toko e aro i ri ololo thomu nge lomu lemioong. Na evelelnga aro thomu o um engeng nge a Toko Pomnga ile omaing omanga, eneke lomumu mire ako Toko Pomnga ile omaing e avele ako aro o oma i, ini ur polpolnga.
58 Isan imih taitu, yate nanub kwanabatkikin, mar etei Regah isan anot tutufin kwanabow, anayabin Regah isan kwabow kwabi’akir i men anayabin enamih, baise yabin auman.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.