Tiago 3
Tupana Ehay Satere Mawe Pusupuo (MAVNT) vs NTLH
1 Uiwyria'in eiwe'eg wo o — Uito po'og torania kawiat wo'omu'e hat ei'e hap wywo katupono miit'in mu'e haria kape yn Tupana po'og iha'at sio ta'atumu'e hap ewy ta'atunug sio yt te'eropyhu'at sio ta'atunug ta'atuepiat miit'in nãpin hap ewy sio yt hap kape teha'at kahato Tupana. Ma'ato yt watunug i ahepiat miit'in nãpin hap mi'i pote po'og ai'apiheg hap topyhu'at aipotmu'eria kai katupono yt watunug i Tupana ainãpin hap ko'i pote mi'i pote ti — Typy ihay haria eipe e aru ahepe Tupana mekewat e'at pe karãpe Tupana timoherep yne miit'in me uwe waku uwe yt naku i hap airo hap e'at pe. Mi'i tupono waku perup'i puo wati'atumu'e miit'in are. Waku wato'e aiwanẽtup hawe — Yt hãpyk i ahenoi pote ati'aparap kahato Tupana pe waku wato'e aipy'a pe.
1 Meus irmãos, somente poucos de vocês deveriam se tornar mestres na Igreja, pois vocês sabem que nós, os que ensinamos, seremos julgados com mais rigor do que os outros.
2 Pyno torania aito i'aparap haria watoĩne'en. Ma'ato ahehay wo ahẽku wo yt wati'aparap i pote yt karãpe i sa'ag nug hano watoĩne'en katupono aipy'a piat aiwanẽtup hap moherep hap ahehay topyhu'at. Karãpe yt wati'aparap i ahehay wo pote hãpyk pe kahato watoĩne'en aheĩne'en hap tote. Ahehay hãpyk takat watunug kuap pote watuwepo'oro kuap yne aipiit wakuap nug hamo.
2 Todos nós sempre cometemos erros. Quem não comete nenhum erro no que diz é uma pessoa madura, capaz de controlar todo o seu corpo.
3 Aihũ Kawaru wẽ sakpo watikytyt saity hawyi mi'i ete watimohãpyk aikotã hewyry aimiky'esat ewy hamo. Kurin kat ete pyi watimoewyry aihũ iwato sese pytkai.
3 Até na boca dos cavalos colocamos um freio para que nos obedeçam e assim fazemos com que vão aonde queremos.
4 I'ewyte ahe'yara iwato kahato rakat pytkai watimohãpyk kahato y'y puo apukuita kurin kat no. Mi'i hawyi aimiky'esat ewy toto ahe'yara iwato kahato pytkai. Imohãpyk hap kurin hetu'a pe toĩne'en wen ma'ato totomoesaika kuap yne wasere wato pytkai waku ahewyry.
4 Pensem no navio: grande como é, empurrado por ventos fortes, ele é guiado por um pequeno leme e vai aonde o piloto quer.
5 Mi'i hap ewy ahẽku topyhu'at kurin aipiit kai mekewat saity aihũ Kawaru wẽ sakpuat ewy mekewat imohãpyk hap kurin hetu'a piat ahe'yara etiat hap ewy. Ta'i ahẽku ti yt iwato i pytkai — Uito po'og torania kai wato'e ahẽku hit no. I'ewyte aikotã aria hit ta'at go iwato rakat rote igag nakat rote hap ewy meremo aria iwato kahato topyhu'at itote. Mi'i hap ewy ahẽku hit kaipyi iwato kahato sa'ag tuwenug.
5 É isto o que acontece com a língua: mesmo pequena, ela se gaba de grandes coisas. Vejam como uma grande floresta pode ser incendiada por uma pequena chama!
6 Ahehay sa'ag ni aiwanẽtup hap ma'at kuap hat toĩne'en. Aima'at hat kahato ti rat ahẽku. Wo'oeremopusu hap tuwẽtem ahẽku pyi aiwo'oma'at'i ma'at'i hamo. Aikotã aria ahekare'en wuk hap ewy ahehay toĩne'en. Ahehay aikotã mekewat sa'ag nug hat eiam wyti aria wato yn toĩne'en. Ahehay sa'ag ahẽku kaipywiat miit'in wuk hap ewy topyhu'at. Ahehay wo miit'in ma'at hap topyhu'at katupono aheĩne'en hap moko'i moko'i hap aiwanẽtup hap pyi tuwẽtem ahẽku pyi are. Ta'i aimohun hap wyti ahehay sa'ag.
6 A língua é um fogo. Ela é um mundo de maldade, ocupa o seu lugar no nosso corpo e espalha o mal em todo o nosso ser. Com o fogo que vem do próprio inferno, ela põe toda a nossa vida em chamas.
7 Ta'i watikuap kahato haiwot rakaria ga'apy piaria moperup'i aihũ wuat hap i'ewyte weitaria aihũ wo atimoperup'i kuap i'ewyte topyhu'at hewyry rakaria aihũ wo watunug. I'ewyte piraria watimoperup'i kuap aito.
7 O ser humano é capaz de dominar todas as criaturas e tem dominado os animais selvagens, os pássaros, os animais que se arrastam pelo chão e os peixes.
8 Ma'ato mi'i pytkai ahẽku yt watimoperup i kuap i katupono ahẽku miit'in auka kuap hap topyhu'at. Ahehay wo watima'at kuap kahato miit'in. Moi haiwot rakat ewy ahẽku toĩne'en katupono mi'i wo wati'atu'uka kuap miit'in aimima'at ko'i.
8 Mas ninguém ainda foi capaz de dominar a língua. Ela é má, cheia de veneno mortal, e ninguém a pode controlar.
9 Ahehay sa'ag ahẽku pyi gu'uro hy ewy toĩne'en katupono — Waku kahato en wato'e Ai'ywot Aika'iwat Tupana pe wen ma'ato miit'in me — Motoro meiũpepyi aria wato kape wato'e sa'ag ahewanĩkaptia pe miit'in me Tupana minug toiã'ãkap ko'i pe. Ahẽku wo — Waku kahato En Tupana wato'e mi'i hawyi mekewat ahẽku wo wati'atukuasa Tupana minug miit'in ko'i. Yt naku i kahato mi'i tã are.
9 Usamos a língua tanto para agradecer ao Senhor e Pai como para amaldiçoar as pessoas, que foram criadas parecidas com Deus.
10 Wẽtup ahehay pyi tuwẽtem Tupana mõtypot hap i'ewyte wẽtup ahehay pyi tuwẽtem miit'in mohit hap. Yt naku i ti rat mi'i tã are. Are pãi yt aiwe'eg hin i ahẽku moperup'i hap ete aito. Aiwemõti hap kahato ahehay.
10 Da mesma boca saem palavras tanto de agradecimento como de maldição. Meus irmãos, isso não deve ser assim.
11 Yrasa pyi yt karãmuo i y'y tuwẽtem he rakat nop takat wẽtup ka'a pyi yn. Mi'i hap ewy yt naku i ahehay he rakat ahehay nop takat ahẽku pywiat.
11 Por acaso pode a mesma fonte jorrar água doce e água amarga?
12 I'ewyte yt karãpe i Paku'a yp kaipyi hewo muse saat ne'i. I'ewyte yt karãpe i hewo Warana yp kaipyi Wasa'i saat ne'i. I'ewyte yrasa ihy nop takat yt tum kuap i aimi'u he rakat.
12 Meus irmãos, por acaso pode uma figueira dar azeitonas ou um pé de uva dar figos? Assim, também, uma fonte de água salgada não pode dar água doce.
13 Mi'i hap ewy kahato yt naku i ahehay sa'ag yt Tupana Pã'ãu miky'esat ewy i ahẽku wo. Waku watunug wakuat yt kat i aiwemõtypot hap wywo. Mi'i hap ewy waku aheĩne'en hap he rakat ewy aiminug wo'owese hap wywo yt kat i — Uito po'og ai'e hap aiwanẽtup hawe. Waku yne ahehay wakuap wo watimoherep aiwe'eg hap imõtypot hamuat.
13 Existe entre vocês alguém que seja sábio e inteligente? Pois então que prove isso pelo seu bom comportamento e pelas suas ações, praticadas com humildade e sabedoria.
14 Karãpeĩ wato'oeha'ywywi hawyi yt kat i aiwo'owese hap aikai topyhu'at. Mi'i pote yt kan hamo i — Uito ti po'og irania'in kai wato'e ne'i. Ma'ato mi'i tã mote watuwema'at ne'i.
14 Mas, se no coração de vocês existe inveja, amargura e egoísmo, então não mintam contra a verdade, gabando-se de serem sábios.
15 Karãpeĩ watu'uka aiwo'ope Tupana piat aimu'e hap kaipyi mi'i pote yt we'eg hin haria wo i watopyhu'at. Karãpe wato'oeha'ywywi aiwo'ope watopyhu'at irania'in yt imohey i haria ewy ne'i. Aikotã ahiag potmu'eria ewy watoĩne'en. Aikotã ta'atumiky'esat yn nug haria ewy watopyhu'at. Yt naku i kahato watu'uka aiwo'ope Tupana piat aimu'e hap kaipyi. Mi'i tã watunug mote yt karãpe i Tupana mimu'eria watopyhu'at ma'ato ahiag potmu'eria watoĩne'en.
15 Essa espécie de sabedoria não vem do céu; ela é deste mundo, é da nossa natureza humana e é diabólica.
16 Karãpe wato'oeha'ywywi aiwo'ope — Uito ti po'og eikai ai'e hap aipy'a piat kaipyi mi'i hawyi meiũran wanĩkaptia wo watopyhu'at itote hawyi aiwo'oma'at'i ma'at'i hap yt ikahu hin i rakat topyhu'at aiwo'opiat. Yt naku i are.
16 Pois, onde há inveja e egoísmo, há também confusão e todo tipo de coisas más.
17 Ma'ato Ai'ywot atipy piat iwe'eg sakpo toĩne'en. Mi'i ti aimu'e kahato aipy'a pe towe'eg hap yt ahiag wat ewywuat hin i. Mio tã e ahepe — Pywuat kahato eweikupte'en no Ui'ewy e ahepe. Wo'owese haria wo ro eweikupte'en e. Wo'oky'e haria wo wo'opowyro haria wo wo'owesat kahu hanuaria ui'ewy o eweikupte'en o e ahepe. Waku wo'oky'e hap moherep hanuaria wo eweikupte'en e ahepe. Waku wakuat nug haria wo eipe e. Waku yt wẽtup ok i miit mohit hanuaria wo eweikupte'en no e ahepe. Waku yt typy ehay rakaria wo eweikupte'en e. Waku to'o'ewy'ewy wuat'i miit'in ky'e haria wo eweikupte'en e ahepe aimu'e kahato hat atipy piat Ai'ywot.
17 A sabedoria que vem do céu é antes de tudo pura; e é também pacífica, bondosa e amigável. Ela é cheia de misericórdia, produz uma colheita de boas ações, não trata os outros pela sua aparência e é livre de fingimento.
18 Watikoi aikope aimikoi wakuat pote waku kahato hẽtyt hawyi ma'ato yt pote yt kat i aimi'u wakuat watipuẽti aru hat hawyi. Mi'i hap ewy kahato wo'oky'e hap watikoi hawyi aiwo'owese hap toĩne'en aru aiwo'ope hawyi aimowepit hap toĩne'en aiwo'ope. Mi'i hawyi hewo kahato aru waku hap ahete aimi'u he kahato hap ewy aimikoi he hap ewy. Uito eimu'e hat pot Tiaku are.
18 Pois a bondade é a colheita produzida pelas sementes que foram plantadas pelos que trabalham em favor da paz.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.