Romanos 7
Tupana Ehay Satere Mawe Pusupuo (MAVNT) vs NTLH
1 Uiwyria'in Iesui mohey haria pywo ti eweikuap urue'ase'i Musei piat Tupana miium miwan yity'ok totiat kaipyi kat som waku watunug kat som yt naku i watunug hap puretig nu kawiat rotiat pyi. Mi'i miwan ni ainãpin kahato aheĩne'en turan aiminug kahato aikotã waku watunug aikotã yt naku i watunug hap ete. Mi'i hawyi waku watunug i'e hap ewy wato'e aiwo'ope. Watoĩne'en turan Musei piat Tupana miwan ainãpin hap aimu'e hat akag ewy topyhu'at. Ma'ato aiku'uro ra'yn hawyi yt kat i ainãpin puretig nu kawiat hap yt aimu'e hat i katupono aiku'uro ra'yn mote.
1 Meus irmãos, vocês todos podem compreender muito bem o que vou dizer. Vocês conhecem as leis e sabem que elas só têm poder sobre uma pessoa enquanto essa pessoa está viva.
2 Pyno ahenoi iã'ãkap ewywuat ehepe mehĩ'in mana'in Humanu ywania. Ehe'aito hawyi eiwary hawyi yt naku i etoiat e'aito ewary e Tupana tomiwan me. Ereĩne'en o iwywo eku'uro hap sio iku'uro hap kape e miwan me. Etoiat ehary'i sio etoiat e'aito pote yt naku i etunug e Tupana mekewat puretig nu kawiat rote. Ma'ato iku'uro hawyi waku wẽtup etat etiky'esat re pote e miwan me.
2 Por exemplo, a mulher casada está ligada pela lei ao marido enquanto ele estiver vivo; mas, se ele morrer, ela estará livre da lei que a liga ao marido.
3 Ma'ato e'aito toĩne'en ne turan ehary'i toĩne'en ne turan ewaire wẽtup ok wywo pote yt naku i rakano ereĩne'en e Tupana mekewat miwan me. Ma'ato e'aito iku'uro ehary'i iku'uro hawyi waku etat pakup i e'aito wo sio ehary'i wo yt he'aito i yt hehary'i i rakat e. Mi'i wywo waku ereĩne'en yt kat i yt naku i ewetunug Tupana wanẽtup hawiat e miwan me.
3 De modo que, se ela viver com outro homem enquanto o marido estiver vivo, ela será chamada de adúltera. Mas, se o marido morrer, ela estará legalmente livre e não cometerá adultério se casar com outro homem.
4 Pyno mi'i hap kaipyi ti ahenoi ehepe iã'ãkap wuo eipe Iesui mohey haria pe. Aito Iesui mohey haria mesup. Sa'awy'i watikuap kahato mekewat Musei wo'onãpin hap Iuteuria wãi'e hap ko'i. Waku kahato mi'i e hap ainãpin hamuat. — Mi'i e hap watunug yne hawyi ahehakyera'at hap sa'up toĩne'en wato'e sa'awy'i aiwo'ope. Mi'i hawyi watunug neran kahato ma'ato wahã'ãg kahato yne ahesaika hawe pytkai wati'aparap aparap mekewat Tupana piat ainãpin hap ete. Mi'i pote Iesui iku'uro aikawiano aheiam muat. Iwywo i'ewyte aiku'uro hap ewy toĩne'en. Tupana wãi'e hap waku wen ma'ato aito yt nakuaria i pote yt watunug kuap i. Sa'awy'i wahã'ãg kahato yne wãi'e hap nug hamuat. Mekewat wãi'e hap topyhu'at aikotã ahe'aito aiwary ewy. Ma'ato aiku'uro Aika'iwat Iesui upi hawyi yt watoĩne'en po'og i sa'awy'iwuat po piat mekewat ahe'aito ahehary'i ewywuat hap. Iesui upi aiku'uro ma'ato mesup Iesui wywo watuwẽtem gu'uro pyi iwywo ipakup takaria Tupana mowepit hamuat hap nug hamo watuwẽtem. Sa'awy'i ahe'aito ahehary'i wãi'e wãi'e yn ahepe ma'ato koitywy aiku'uro ra'yn pote ahe'aito ahehary'i sa'awy'iwuat Iuteuria eko ko'i yt wãi'e kuap i ahepe aiku'uro ra'yn hap ewy pote. Mio yt aimu'e kuap i ahe'aito ahehary'i ewywuat. Mi'i iã'ãkap ewy wẽtup miit ewy yn na'yn watopyhu'at Iesui piit wywo. Iku'uro turan aiku'uro hap wy topyhu'at ma'ato Tupana tihep Iesui gu'uro pyi i'ewyte aito watuwẽtem iwywo hap ewy. Koitywy ahe'aito ahehary'i Tupana Pã'ãu topyhu'at hap ewy. Mi'i pote ahe'aito pakup ehay upi watopyhu'at. Koitywy watunug Tupana mowepit hap ko'i. Tupana Pã'ãu ni aimoesaika imiky'esat wakuap nug hamuat. Sa'awy'i wahã'ãg kahato puretig nu kawiat miwan nug hamuat wen aipiit yt hesaika kahato i inug hamuat. Ma'ato mesup ahe'aito ahehary'i pakup ewywuat Tupana Pã'ãu wywo ra'yn watopyhu'at wẽtup piit ewy. Mi'i pote ahesaika puretig pakup sehay nug hamuat are sehay iã'ãkap puo.
4 O mesmo acontece com vocês, meus irmãos. Do ponto de vista da lei, vocês também já morreram, pois são parte do corpo de Cristo. E agora pertencem a ele, que foi ressuscitado para que nós possamos viver uma vida útil no serviço de Deus.
5 Sa'awy'i yt naku i nug haria wo kahato watopyhu'at at ka'ap yne minug ete. Aiwekaipyi miit ewy watunug sa'ag. Aiwemiky'esat sa'ag nakat ewy yn watunug. Sa'ag yt nakuat i aito hap ewy watunug. Sa'awy'iwuat miwan wãi'e ahepe aimu'e pytkai yt watunug i — Yt etunug nei'o mi'i hap e waku mi'i hap etunug e. Mi'i hawyi aiwepywiat aiwanẽtup hawe — Atunug aru wato'e wen ma'ato mi'i hawyi aipiit miky'esat e hap upi watuwat mekewat — Hẽto e waku etunug epiit miky'esat sa'ag hap ok tã e sa'awy'i ahiag ahepe. Mi'i hawyi aiwepyi watunug sa'ag Tupana ete. Watikuap pytkai ai'apiheg hap topyhu'at aru hap pytkai watunug aiminug sa'ag etiat hap kaipywiat. Aiku'uro hap kape yn aipotpap sa'ag sa'up watum yne hap ewy.
5 Pois, quando vivíamos de acordo com a nossa natureza humana, os maus desejos despertados pela lei agiam em todo o nosso ser e nos levavam para a morte.
6 Ma'ato koitywy wẽtup ok miit ewy yn watopyhu'at Iesui Pã'ãu wywo. Iku'uro pote aiku'uro hap ewy topyhu'at iwywo hap ewy. Mi'i pote ahe'aito sa'awy'iwuat ahehary'i sa'awy'iwuat mekewat Iuteuria eko ko'i sem yt ainãpin kuap i po'og iku'uro rakaria watopyhu'at pote hap ewy.
6 Porém agora estamos livres da lei porque já morremos para aquilo que nos mantinha prisioneiros. Por isso somos livres para servir a Deus não da maneira antiga, obedecendo à lei escrita, mas da maneira nova, obedecendo ao Espírito de Deus.
7 Ma'ato Tupana piat ainãpin hap Musei mimoherep wakuap kahato topyhu'at. Yt naku i watimohit Tupana piat ainãpin hap ete. Pywo pe ti Tupana wãi'e hap kaipyi watikuap yt naku i watunug sio sa'ag hap watunug i'e hap ewy pote. Mi'i hawyi watikuap aiminug sa'ag watipik ne'i ainãpin hap hawyi. Uimotag hap turan uito Pauru atiky'esat kahato uipy'a pe irania'in ekat uiano hawyi atipuẽti ainãpin hap miwan me — Yt etiky'esat rei'o irania'in ekat eha pe e. Mi'i e hap ete atikuap yt naku i nug hat areĩne'en hap.
7 O que vamos dizer então? Que a própria lei é pecado? É claro que não! Mas foi a lei que me fez saber o que é pecado. Pois eu não saberia o que é a cobiça se a lei não tivesse dito: “Não cobice.”
8 Ma'ato yt watikuap i Tupana piat ainãpin hap Musei mimoherep pote yt watikuap i aito i'aparap hat sio wakuap nug hat yt watikuap i. Aikotã sa'awy'i uito yt atikuap i mekewat — Yt etiky'esat rei'o irania'in ekat eha wo e hap ma'ato atikuap hawyi — Pyno yt atunug i aru po'og are uipy'a pe ma'ato yt pytkai i katupono atunug po'og po'og ne'i. Irania'in ekat kape yn uheha teha'at. Uiwekaipywiat atunug sa'ag po'og sa'awy'iwuat kai.
8 Porém o pecado se aproveitou dessa lei para despertar em mim todo tipo de cobiça. Porque, se não existe a lei, o pecado é uma coisa morta.
9 Sa'awy'i uito sio waku kahato areĩne'en are'e mi'i turan put'ok'e Tupana e hap Musei mimoherep uhete — Yt naku i etunug e. Mi'i hawyi atikuap Tupana wãi'e hap hawyi atunug ne sa'ag katupono uipiit miky'esat sa'ag hap — Etunug no e. Mi'i hawyi yt naku i pe areĩne'en are uiwepe. Yt naku i nug hat uito are.
9 Pois houve um tempo em que eu não conhecia a lei e estava vivo. Mas, quando fiquei conhecendo o mandamento, o pecado começou a viver,
10 Ui'apiheg aru uiminug sa'ag upi are. Uiku'uro aru yn are'e uiwepe. Yt atikuap i aheĩne'en hap Tupana piat hap ewy. Yt atikuap i Tupana aiminug sa'ag pyhyp hamo sa'awy'i Tupana tunug na'yn wãi'e hap aimoieĩne'en hamuat. Sa'awy'i Tupana tum kahato ainãpin hap aimoieĩne'en mesuwarotiat hamuat. Waku piat aheĩne'en hap tokuap hamuat tutum towãi'e hap.
10 e eu morri. E o próprio mandamento que me devia trazer a vida me trouxe a morte.
11 Ma'ato uhowawi yt mi'i tã hin i katupono yt atunug i. Mi'i pote areĩne'en Tupana mi'apiheg wuanuat kat pote Tupana to'e — Yt etunug i ui'e hap hawyi ti aru eku'uro e. Mi'i pote iku'uro rakanuat areĩne'en. Sa'awy'i are'e uiwepe — Are pãi pyno atunug aru yne Tupana piat uinãpin hap hawyi areĩne'en wuat'i e'at pe are. Mi'i hawyi uiwepe ahã'ãg kahato inug hap ete ma'ato ati'aparap aparap yne inug hap ete. Mi'i hawyi — Pãi are ui'apiheg aru Tupana ui'e hawyi.
11 Porque o pecado, aproveitando a oportunidade dada pelo mandamento, me enganou e, por meio do mandamento, me matou.
12 Tupana ainãpin hap miwan miat Musei mimoherep ikahu kahato hãpyk kahato wakuat kaipyi ainãpin hap pote hãpyk kahato ikahu kahato ainãpin hap. Hãpyk yn ainãpin hap atipuẽti. Waku kahato toĩne'en i'e hat ewy ti ra'yn hãpyk topyhu'at.
12 Assim a lei vem de Deus; e o mandamento também vem de Deus, diz o que é certo e é bom.
13 Tupana piat uinãpin hap yt uima'at hin i. Yt karãmuo i aima'at kuap. Tupana ehay yt ai'auka hap i ma'ato Tupana ehay aparap hap nug hap ai'auka hap ai'apiheg aru hap topyhu'at. Tupana piat uinãpin hap waku kahato pytkai yt atunug hin i — Waku atunug aru are'e pytkai atunug sa'ag hawyi atikuap yt nakuat i uito hap. Mi'i hawyi Tupana piat uinãpin hap Musei mimoherep tomoherep kahato uimi'aparap ko'i. Are pãi uito rasig yt naku i rat pãi are. Tupana ui'apiheg aru uiku'uro hamo are yn sa'awy'i mekewat e'at pe.
13 Então será que o que é bom me levou à morte? É claro que não! Foi o pecado que fez isso. Pois o pecado, usando o que é bom, me trouxe a morte para que ficasse bem claro aquilo que o pecado realmente é. E assim, por meio do mandamento, o pecado se mostrou mais terrível ainda.
14 Tupana Pã'ãu miat ainãpin Musei wẽ pywiat wakuat sese Tupana wanẽtup hap ewy. Mi'i ti waku ma'ato uito yt atunug i pote yt naku i rakat areĩne'en. Mi'i tã hawyi yt Tupana ewy hin i areĩne'en wakuap nug hap ete.
14 Sabemos que a lei é divina; mas eu sou humano e fraco e fui vendido ao pecado para ser seu escravo.
15 Atunug neran kahato wakuap nug hap ko'i ma'ato yt uimiky'esat ewy i hawyi sa'ag nug hap tuwẽtem yn uipiit pyi. Mi'i hawyi uiminug sa'ag uimõti te hap topyhu'at.
15 Eu não entendo o que faço, pois não faço o que gostaria de fazer. Pelo contrário, faço justamente aquilo que odeio.
16 Mi'i hawyi atunug yt naku i turan uiwanẽtup hap — Wãi'e uhepe — Yt etunug Tupana miky'esat ewy hin i e uiwanẽtup hap. Musei piat ainãpin hap yt ewy hin i uiwanẽtup hawyi — Yt etunug nei'o e hap ete yn Ati'aparap.
16 Se faço o que não quero, isso prova que reconheço que a lei diz o que é certo.
17 Mi'i hawyi atunug sa'ag uiwanẽtup hap miky'esat ewy kat pote uimiky'esat sa'ag uipy'a piat po'og hesaika uiwewãi hap kai. Mi'i pote yt atoiat kuap i uheko sa'ag.
17 E isso mostra que, de fato, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
18 Miit sa'ag nug hat ewy areĩne'en uha'um me. Yt kat i wakuap itote. Atunug neran wakuap wen — Hẽto e uiwanẽtup hap ma'ato uipiit yt iky'esat i hawyi uimiky'esat sa'ag uipy'a piat uipyhyp wakuap nug hamo.
18 Pois eu sei que aquilo que é bom não vive em mim, isto é, na minha natureza humana. Porque, mesmo tendo dentro de mim a vontade de fazer o bem, eu não consigo fazê-lo.
19 Pyno ahã'ãg kahato wakuap nug hap ete ma'ato yt atunug kuap i. Mi'i hawyi yt naku i yn atunug wãi'e uiwanẽtup hap pytkai.
19 Pois não faço o bem que quero, mas justamente o mal que não quero fazer é que eu faço.
20 Mi'i hawyi typy miit ewy areĩne'en wẽtup ok yt naku i nug hat ewy wẽtup ok waku nug hat ewy. Mekewat yt naku i nug hat uipy'a piat po'og hesaika uikai.
20 Mas, se faço o que não quero, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
21 Pyno typy sehay tu'uka uipiit pe. Wẽtup sehay — Etunug o wakuap e. Wẽtup sehay — Etunug no yt naku i e. Mi'i hawyi mekewat sehay sa'ag upi uipap tuereto hawyi mekewat Tupana miky'esat ko'i yt atunug i. Yt naku i uito are.
21 Assim eu sei que o que acontece comigo é isto: quando quero fazer o que é bom, só consigo fazer o que é mau.
22 Mekewat uito sese atiky'esat kahato Tupana ehay e hat uipap kahato Tupana piat ainãpin hap upi.
22 Dentro de mim eu sei que gosto da lei de Deus.
23 Ma'ato toĩne'en wẽtup sehay uipiit pe — Wãi yt etunug nei'o Tupana miky'esat e. Mi'i hawyi typy sehay tu'uka uipiit pe — Ereto ro Tupana ehay upi e uiwanẽtup hap. — Etunug no epiit miky'esat e wẽtup sehay. Mi'i hawyi ati'airo uipiit miky'esat ewy. Yt arẽtem kuap i uimiky'esat sa'ag po pyi.
23 Mas vejo uma lei diferente agindo naquilo que faço, uma lei que luta contra aquela que a minha mente aprova. Ela me torna prisioneiro da lei do pecado que age no meu corpo.
24 Yt naku i kahato yt uimowepit hin i. Are pãi uwe uwe aru uihep kuap mesuwat uheko sa'ag po pyi katupono uipiit miky'esat sa'ag ko'i ui'auka hat ewy topyhu'at. Uhekyi kahato ui'apiheg hap kape.
24 Como sou infeliz! Quem me livrará deste corpo que me leva para a morte?
25 Pyno wẽtup yn uhehakyera'at kuap hat. Tupana Sa'yru yn uihep kuap uiminug sa'ag hap po pyi. Mi'i pote arehum kahato Tupana pe katupono yt Tupana esaika hap wywo i pote yt atunug kuap i Tupana miky'esat ewy. Uiwanẽtup hap wywo — Waku etunug e ma'ato uipiit miky'esat sa'ag esaika hap po'og uiwanẽtup waku hap nug neran hap kai. — Tupana sa'awy'i areĩne'en uimiky'esat sa'ag nug hap po pe ma'ato mi'i hawyi Esa'yru uinug pakup hawyi mesup Epo pe areĩne'en. Waku kahato En Tupana katupono Esa'yru Pã'ãu wo uipyt'atnug hawyi wẽtup sehay wakuat yn uipiit pe toĩne'en.
25 Que Deus seja louvado, pois ele fará isso por meio do nosso Senhor Jesus Cristo! Portanto, esta é a minha situação: no meu pensamento eu sirvo à lei de Deus, mas na prática sirvo à lei do pecado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.