Lucas 13

Tupana Ehay Satere Mawe Pusupuo (MAVNT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Iesui ti'a­tu­mu'e itotiaria turan irania'in itotiaria te'e­ro'e Iesui pe — Mehĩ i'atu'e wanĩ­kaptia mipo­'oro aipo­rekuat nuat mekewat Piratu e hap het rakat yt naku i kahato tutunug katu­pono ga'atpo ti ahetama Kari­reira piaria morekuat Piratu timoma kahato i'atu'e. Morekuat totat ahemiit'in hawyi toiwuk Tupana mõtypot yat pe i'atu'e. Mi'i hawyi totopag mekewat i'atusuu at hap Tupana mõtypot yat piat yparakai tote mekewat aihũria suu wuk hap eypa­rakai tote aihũ watum hawyi watiwuk Tupana mõtypot hamuat hap tote i'atu'e Iesui pe.
1 Naquela mesma ocasião algumas pessoas chegaram e começaram a comentar com Jesus como Pilatos havia mandado matar vários galileus, no momento em que eles ofereciam sacrifícios a Deus.
2 Mi'i hawyi Iesui to'e i'atuepe — Pyno uruto po'og morekuat Piratu mi'a­tu­'uka ko'i kai ewei'e. Yt karãpe i urutunug sa'ag imi'a­tu­'uka ko'i minug ewywuat ewei'e. Mi'i pote Tupana mi'a­piheg ko'i wuaria tukup­te'en mi'iria ai'y­wania ewei'e eiwo­'ope e Iesui.
2 Então Jesus disse:
3 Ma'ato pywo pe ti are'e ehepe eiperia ti wy i'ewyte yt nakuaria i kahato eweikup­te'en are. Ga'atpo ei'y­wa­niaria morekuat Piratu ti'a­tu­'uka kahato yi Kari­reira piaria. Yt naku hin i ti ipap hap ewei'e. Yt ikahu hin i i'atu­ku­'uro hap ewei'e e. Mi'i hap ewy ti aru eweipap yt uimohey i eipe pote e. Ma'ato wuat'i e'at pe ti aru ho'opot hap eiwanuat topy­hu'at eiwano e. Ma'ato yt paa'e­wei'e i yt uimohey i hap ete pote yt naku i pe wuat'i e'at pe eweikup­te'en po'og yt naku i morekuat Piratu mi'auka ko'i ho'opot hap kai are.
3 De modo nenhum! Eu afirmo a vocês que, se não se arrependerem dos seus pecados, todos vocês vão morrer como eles morreram.
4 Ta'i sa'a­wy'i sese 18 surara topap yne ta'a­tu'yat nu kawiat ywaiti rakat ta'at i'atuepiit ete hawyi yt naku i ewei'e. Mi'i hawyi sura­ra'in gupte'en haria topap yne nu yat ta'at i'atuete hawyi. I'atu­ku­'uro hap yt ikahu hin i ewei'e. Mi'i pote ewei'e eiwo­'ope — Eweikuap kat pote mekewat 18 surara topap nu mi'a­tu­'uka ko'i ewei'e. Ta'i sura­ra'in yt naku i nug kahato haria pote ti Tupana ti'a­tu­'a­piheg sese mi'iria ewei'e eiwo­'ope. Ta'i po'og tawa Ieru­sarẽi miaria kai yt naku i nug haria mi'iria pote Tupana ti'a­tu­moma yne ewei'e eiwo­'ope.
4 E lembrem daqueles dezoito, do bairro de Siloé, que foram mortos quando a torre caiu em cima deles. Vocês pensam que eles eram piores do que os outros que moravam em Jerusalém?
5 Ma'ato pywo pe are'e ehepe meiũran ti aru eipe po'og eweipap mi'iria kai po'og yt naku i are'e. Eiku­'uro hap po'og yt ikahu i mi'iria ku'uro hap kai. Katu­pono wuat'i e'at piat eiku­'uro hap topy­hu'at yt ikahu hin i. Ma'ato paa'e­wei'e yt uimohey i hap ete hawyi mi'i hawyi uimohey haria wo eweikup­te'en hawyi waku puo eweikup­te'en wuat'i e'at pe e Iesui tomohey hap pun haria pe.
5 De modo nenhum! Eu afirmo a vocês que, se não se arrependerem dos seus pecados, todos vocês vão morrer como eles morreram.
6 Mi'i hawyi Iesui henoi hã'ãkap wo i'atuepe. — Wẽtup ok so toto tomikoi ypia wato hap kape e. Sa'a­wy'i warana ypia py'a­setpe Wiku yp toĩne'en itote hawyi toto mekewat tomikoi Wiku yp kape hawyi toho­'okat Wiku saat toho­'ohep hamo. Ma'ato put'ok­to'e hawyi so ma'ato i'yhop yn toĩne'en itote ihãite kahato. Ma'ato yt kat i haat ipoi hamo. Yt wẽtup i haat toipuẽti tomi'u wo.
6 Então Jesus contou esta parábola :
7 Mi'i hawyi toikaykay tuwe­wawi teropat hat tomikoi ypia apykok hat — Uhyt e ga'atpuat ga'atpuat e'at ariot sa'a­wy'i meiũwat yp kape uipoi hap kat hamo ma'ato yt kat i atipuẽti te e so. Mi'i hawyi ga'atpo e'at i'ewyte haat hap e'at ra'yn turan ariot i ma'ato i'ewyte i'yhop yn ne atipuẽti yt uipoi hin i uhesy'at hawyi. Koran ariot i hawyi he'at ra'yn ma'ato ara'a­kasa hawyi yt uipoi hin i hat mesuwat uimikoi Wiku yp e. Pyno uhyt eti'yppun no meiũwat yp ywyhop mo e. Kat pote uhe'yi u hat toĩne'en ma'ato yt uipoi hat i e. Mi'i hawyi waku wẽtup i watikoi mesuwat yi aikope toĩne'en mesup Wiku yp hap tote e.
7 Aí disse ao homem que tomava conta da plantação: “Olhe! Já faz três anos seguidos que venho buscar figos nesta figueira e não encontro nenhum. Corte esta figueira! Por que deixá-la continuar tirando a força da terra sem produzir nada?”
8 Mio tã e pote — Yt uhyt e mikoi ypia apykok hat. Yt rat uika­'iwat yt naku i rat wati­'yppun e. Waku watum yi hun kahato tope 12 ewaty pe te sio haat hamuat sio yt ti ra'yn hap kuap hamo e. Mi'i hawyi waku watipoi kahato aimipun ko'i wo e. Waku ahywytip kahato i'anam ko'i mi'i hawyi weita iun a'ẽpo ko'i waku wati­puruk kahato haga etiat e. Mi'i hawyi arewa­nẽtup irokirẽ wat 12 ewaty hawyi haat aru ma'ato yt haat pote waku wati­pugha e.
8 Mas o empregado respondeu: “Patrão, deixe a figueira ficar mais este ano. Eu vou afofar a terra em volta dela e pôr bastante adubo.
9 Pyno 12 ewaty hawyi waku mehĩ era'aipok eraha'at sio wakuat sio yt hap kuap hamo e. Ma'ato mi'i turan yt haat i te ra'yn pote waku eti'yppun uhyt e. Mi'i mikoi Wiku yp ewy kahato ti eweikup­te'en eipe e Iesui. Wẽtup 12 ewaty hawyi ete sio haat rakat ewy sio yt hap ewy eweikup­te'en. Ma'ato yt i te ti pote Tupana mi'yppun wo eweikup­te'en e Iesui to'y­wania pe yt tomohey i te haria pe.
9 Se no ano que vem ela der figos, muito bem. Se não der, então mande cortá-la.”
10 Mi'i hawyi Iesui toĩne'en i ra'yn wẽtup Tupana mõtypot yat pe i ra'yn miit'in mu'e hamo.
10 Certo sábado, Jesus estava ensinando numa sinagoga .
11 Mi'i tote toĩne'en wẽtup ok hary­poria ahiag ipiit piat rakat itote. I'ahu kahato 18 anu ra'yn. Toho­'opot kahato katu­pono ahiag mimo­'ahu toĩne'en. I'ok tũ'ã kahato hap wywo toho­'opot ahiag minug.
11 E chegou ali uma mulher que fazia dezoito anos que estava doente, por causa de um espírito mau. Ela andava encurvada e não conseguia se endireitar.
12 Iesui teha'at mi'i hary­poria kape hawyi toikaykay tuwe­wawi. Mi'i hawyi to'e tope — Mana atipok ta'yn epo'i po'i hap ahiag minug e. Pyno mana e e'ahu hap epo'i po'i hap ewy kahato. Pyno mi'i hap ewywuat epo'i po'i hap atiporop ta'yn e.
12 Quando Jesus a viu, ele a chamou e disse:
13 Mi'i hawyi tuwe­ponug hawyi i'ok tũ'ã hap meremo tokosap ta'yn. Waku hawyi hary­poria to'e tehay wepit kahato hap wywo — Waku kahato En Tupana e.
13 Aí pôs as mãos sobre ela, e ela logo se endireitou e começou a louvar a Deus.
14 Ma'ato Tupana mõtypot yat apykok hat ipy'ahak kahato Iesui ete katu­pono Iesui timo­hãite mekewat hary­poria yt topotpap i hap e'at pe pote. Mi'i pote to'e tomi­mu­'eria pe — Toĩne'en wyti 6 e'at aipotpap nug hamuat e. Pyno waku 6 e'at aiwe­potpap hap turan watikat aimoe­hãite hap ma'ato mesup e'at pe yt naku i kahato watikat amoehãite hap e. Mi'i hawyi Iesui tiwesat — Mehĩ e yt ewe'eg hin i aikotã typy ehay rakat ewy ereĩne'en katu­pono etipotpap kahato tuereto mesuwat e'at pe ehũ wewato ahup ta'at yi ka'a pe pote meremo etiõtem hap atikuap e.
14 Mas o chefe da sinagoga ficou zangado porque Jesus havia feito uma cura no sábado. Por isso disse ao povo: — Há seis dias para trabalhar. Pois venham nesses dias para serem curados, mas, no sábado, não!
15 Mi'i hawyi Iesui tiwesat — Typy hẽku rakat ne'i wyti en e. Yne e'at pe ewete­re­po'ok ewetioto eihũria i'atu­moe­'y'u hap kape. Yne e'at pe ewete­re­po'ok y'y kape eihũria e Iesui Tupana mõtypot yat apykok hat pe.
15 Então o Senhor respondeu:
16 Pyno mesuwat hary­poria aha'a­se'i Aparãu emiariru toĩne'en wen ma'ato 18 anu turan ahiag mipo'i wo toĩne'en aikotã ehũ saity ete hap ewy are. Kat poteĩ pyno yt eweiky­'esat i Aparãu emiariru moehãite hap e. Kat poteĩ — Wãi'ere mesuwat mana erepo'ok hap ete yt naku i yt aipotpap i hap e'at pe e Iesui.
16 E agora está aqui uma descendente de Abraão que Satanás prendeu durante dezoito anos. Por que é que no sábado ela não devia ficar livre dessa doença?
17 Mio tã e Iesui hawyi wanĩ­kaptia paa'i­'a­tu'e. Ma'ato irania'in itotiaria te'e­ru­wehum kahato Tupana pe Iesui minug wakuap ko'i ete.
17 Os inimigos de Jesus ficaram envergonhados com essa resposta, mas toda a multidão ficou alegre com as coisas maravilhosas que ele fazia.
18 Mi'i hawyi po'og Iesui henoi teran iã'ãkap wuo ma'ato sa'a­wy'i apo'e i'atuepe — Aikotã som Tupana topy­hu'at Miit'in Porekuat no hap ete apo'e.
18 Jesus disse:
19 — Pyno ahetama pe toĩne'en iã'ỹi kurin kahato rakat aimi'u mosẽ'ẽ hap Mutata iã'ỹi wato'e. Mi'i ti kurin kahato wen ma'ato wẽtup ok tikoi toko pe hawyi hẽtyt hawyi meiũran i'yp ywaiti kahato ra'yn aria'yp sese ewy wo ra'yn toĩne'en. Mi'i hawyi i'yp haĩkupy pe weitaria te'e­ru­we­soknug na'yn i'yhop ko'i og muo. Mi'i hap ewy ti Tupana topy­hu'at Morekuat no mesuwat yi tote Mutata iã'ỹi mikoi hap ewy e Iesui tomi­mu­'eria pe.
19 Ele é como uma semente de mostarda que um homem pega e planta na sua horta. A planta cresce e fica uma árvore, e os passarinhos fazem ninhos nos seus ramos.
20 Mi'i hawyi Iesui apo'e i ra'yn — Aikotã wyti aru so Tupana topy­hu'at Miit'in porekuat no e hawyi sehay iã'ãkap wuo toi'a­tu­mu'e i ra'yn.
20 Jesus continuou:
21 — Pyno uhyt'i'in aikotã u'i nug hap ewy kahato ti aru Tupana topy­hu'at Morekuat no mesu­wa­ro­tiaria pe e. Aikotã watopag manĩ puk ipyre kape. Mi'i hawyi wati­'a­pokik manĩ puk ipyre wywo. Mi'i hawyi wati­'ahik hawyi watoiat hawyi meiũran i'apo­perup hawyi wati­karay mi'i hawyi aimi'u wo ra'yn he kahato ra'yn. Mi'i hap ewy ti aru Tupana teke aipy'a pe tehay wo e. Kurin nakat ewy i'apopyt ewy ihay pytkai hawyi ihay tuwe­mo­wato aiwa­nẽtup hawe hawyi meiũran u'i he hap ewy wato­py­hu'at e Iesui itote mu'ap upi tawa wato Ieru­sarẽi kape toto turan.
21 Ele é como o fermento que uma mulher pega e mistura em três medidas de farinha, até que ele se espalhe por toda a massa.
22 Mi'i hawyi Iesui ti'a­tu­mu'e kahato yne tawa hit piaria Tupana ehay wo. Mi'i hawyi tawa wato Ieru­sarẽi kapiat epu'ap upiaria toi'a­tu­mu'e kahato Tupana ehay wo.
22 Jesus atravessava cidades e povoados, ensinando na sua viagem para Jerusalém.
23 Mi'i hawyi mu'ap upi wẽtup ok apo'e Iesui pe — Urupo­rekuat e karania apuru pyno te'e­ro­py­hu'at Tupana mieha­kye­ra'at ko'i wo atipy pe e sio apuru typy'i kahato miit sio apuru yt typy'i i apo'e Iesui pe. Mi'i hawyi Iesui tiwesat.
23 Alguém perguntou: — Senhor, são poucos os que vão ser salvos? Jesus respondeu:
24 Waku ewei'e eipy'a pe — Uito areke teran pãi areke teran an mekewat oken'ypy yt iwato i rakat ewywuat pe areha­kye­ra'at hap puẽti hamo waku ewei'e at ka'ap eipy'a pe are. Yt naku i — Waku mũki­'ite areke ewei'e hap ewy ewei'e are. Katu­pono meiũran ti aru i'atu kahato tuwe­hyt'ok teran atipy pe aikope Tupana toĩne'en Morekuat no hap kape wen ma'ato mi'iria yt tuwe­hyt'ok kuap i katu­pono wehyt'ok hap mot'i poity'i rakaria — Mũki­'ite waku areke sa'a­wy'i i'atu'e pote e haria pote e. Yt kat i typy oken'ypy atipy kape. Eweikat ro mekewat wẽtup yn oken'ypy Ui'ywot kape hap e Iesui tuwepiat.
24 — Façam tudo para entrar pela porta estreita. Pois eu afirmo a vocês que muitos vão querer entrar, mas não poderão.
25 Mi'i hap e'at pe aru — Ere'o­ken­hyp'ok to Mimi ere'o­ken­hyp'ok to Uhyt i'atu'e mot'i kahato uhowawi wen — U pãi yt woro­ho­'okuap kahato i eipe aikope pyi eweiõ'ẽ are'e i'atuepe aru. Ui'yat ri iheg me ra'yn are'e aru. Iheg me sese ra'yn ni oken'ypy are'e aru — Ere'o­ken­hyp'ok o ewei'e mot'i uhepe hawyi e. Waku mesup ereke uhyt'i'in mana'in are e Iesui.
25 — O dono da casa vai se levantar e fechar a porta. Então vocês ficarão do lado de fora, batendo na porta e dizendo: “Senhor, nos deixe entrar!” E ele responderá: “Não sei de onde são vocês.”
26 Mi'i tote aru oken'ypke te'e­rewak kahato. — Sa'a­wy'i urutenuk kahato ewywo Mimi. Urutu­we­sa­po'u kahato kue ewywo Mehĩ i'atu'e uhepe. Ehay ete ti urutu­we­mu'e kahato wuat'i puo mu'ap upi i'atu'e aru uhepe.
26 Aí vocês dirão: “Nós comemos e bebemos com o senhor. O senhor ensinou na nossa cidade.”
27 Mi'i hawyi ati'a­tu­wesat — Pywo pe ti rat are'e ehepe sa'a­wy'i yt uimohey i pote yt woro­ho­'okuap hin i eipe are'e aru. Yt atikuap hin i aikope pywiat eweiõ'ẽ hap are'e aru. Eweiwat ro ui'ya­ty­pepyi pãi katu­pono yt nakuap i nug haria ti eipe are'e aru yt tuwe­hyt'ok i haria pe e Iesui.
27 Mas ele responderá: “Não sei de onde são vocês. Afastem-se de mim, vocês que só fazem o mal.”
28 Mi'i hawyi te'e­ruwak popuo te'e­ra­'aipok haty turanuat hap ewy i'atu­wa­nẽtup hawe i'atu­py'a pe kyry'et kyry'et ta'atuiãi ete haty kahato i'atupiit ete pote. Katu­pono sa'a­wy'i Aparãu yt pya hin i i'atukai toĩne'en meiẽwat getap we toĩne'en. I'ewyte Isaki i'ewyte Iako i'ewyte sa'a­wy­'i­wuaria Tupana ehay moherep tukup­te'en kahato itote Tupana yat pe ienuk hap ikahu kahato hap tote. Mi'i haria ewy aru eweikup­te'en mekewat wo'o­kak'i haria ewy yt eiwe­hyt'ok teran i mesup yn mote. Meiũran aru Tupana oken'ypy sakpo eweikup­te'en ho'opot hap tote yn. Yt eweikup­te'en hin i aru uiwywo atipy pe are — Mũki­'ite waku wato­mohey ewei'e mesup pote e.
28 Quando vocês virem Abraão, Isaque, Jacó e todos os
29 Ma'ato tuwe­hyt'ok kahato irania'in ywania. Mi'i haria ti tuwe­hyt'ok aikope Tupana toĩne'en Morekuat no hap tote yt ai'y­wania sese hin i pytkai. Tõ'ẽ tõ'ẽ kahato aikope pyi at tuwẽtem hap kaipyi aikope at min'e hap kape hawyi at posak kaipyi tõ'ẽ Tupana wywuat tukup­te'en hamo. Mi'i hawyi mi'iria paa'e haria pe — Eiwe­hyt'ok to are'e mi'iria pe ma'ato ehepe ti aru — Eiwe­hyt'ok to yt are hin i e. Uhehamo eweikup­te'en mesup uhehay sio waku sio yt hap kape ehewaure toĩne'en pytkai mekewat e'at wyti aru — Yt woro­ho­'okuap i eipe are'e aru Tupana ehamo ehepiat yt uimohey i haria te eipe pote e Iesui yt tomohey i te haria pe.
29 Muitos virão do Leste e do Oeste, do Norte e do Sul e vão sentar-se à mesa no Reino de Deus.
30 Ui'y­wania e eipe ti Tupana ehay kuap yianmiat haria eweikup­te'en ma'ato o irania'in ywania ehewot­'yptia rakaria wyti aru tuwe­hyt'ok ehe'yianme atipy pe wẽtup ywania pytkai katu­pono uimohey haria tukup­te'en mi'iria aru are ma'ato eipe uhepiat sehay yianmiat kape eweikuap kahato pytkai yt eiwe­hyt'ok teran i mesup oken'y­pyke atipy kape e. Mi'i pote irania'in tuwe­hyt'ok kakato aru ma'ato eipe yt eweiky­'esat i pote i'atu­wat­'ymo eiwe­hyt'ok aru are e Iesui to'y­wania Iuteuria pe.
30 E os que agora são os últimos serão os primeiros, e os primeiros serão os últimos.
31 Mi'i hawyi Tupana ehay enoi haria put'ok­'i­'a­tu'e Iesui yatype te'e­ro'e hamo — Erẽtem no meremo meiũpepyi i'atu'e katu­pono morekuat Eroti wyti e'auka teran moity'i ra'yn Uhyt i'atu'e Iesui pe.
31 Naquele momento alguns fariseus chegaram perto de Jesus e disseram: — Vá embora daqui, porque Herodes quer matá-lo.
32 Mi'i hawyi Iesui ti'a­tu­wesat — Morekuat Eroti ti awahuru ewywuat uiwa­nẽtup hawe katu­pono wo'o­'auka teran hat mi'i miit are'e. Mi'i hawyi eweiwat ro Eroti kape hawyi ehenoi ui'e hap tope — Uito ti meiũ ahiagnia atusopo kahato hat ra'yn i'ewyte ati'a­tu­moe­hãite kahato i'ahu rakaria mũki­'ite ti aru i'ewyte atunug atunug wakuat uipot­moe­hãite hap ko'i uhewyry hap upi e. Mi'i hawyi mũki­'ite e'ihot'ok hawyi ti aru waku yne ra'yn uiminug ko'i mi'i hawyi waku yne hawyi areto e.
32 Jesus respondeu:
33 Mesup e'at pe uipotpap teran miit'in moehãite hap ete hawyi mũki­'ite i'ewyte uipotpap teran hawyi mũki­'ite e'ihot'ok hawyi toran na'yn uipotpap hap mesuwe katu­pono ui'auka hap e'at aru put'ok'e ra'yn are. Ma'ato mesup e'at pe waku te arepotpap waku uhewyry mesuwe i'ewyte mũki­'ite waku ti wy. Ma'ato e'ihot'ok toran na'yn uipotpap hap toran na'yn. Katu­pono ui'auka hap e'at yt pya hin i ra'yn waku ewei'e mekewat Eroti pe awahuru ewywuat pe. Mi'i hawyi i'ewyte wẽtup ewehenoi tope — Yne sa'a­wy­'iwuat Tupana ehay moherep haria topap kahato tawa Ieru­sarẽi me i'ewyte Uito Tupana Mipo­'oro Tehay Moherep Hanuat yt naku i pyno wẽtup tawa pe ui'auka hap e. I'ewtye Uito atiky­'esat sa'a­wy­'iwuat Tupana mipo­'oro ko'i atu'uka hap tote te uiku­'uro hap uhyt ewei'e o miowat ui'e hap ewehenoi mekewat awahuru pe e.
33 E Jesus continuou:
34 Mi'i hawyi Iesui tuwak to'y­wania ky'ewi tomohey hap pun haria pote. — Tawa Ieru­sarẽi miaria e yt eweiwe'eg hin i eiperia katu­pono Tupana mipo­'o­roria auka haria eipe e. Ihay moherep haria ewei'a­tu­'uka ha'a­wyte nu ko'i wo e. Ewei'a­tu­'akit kahato i ti Tupana mipo­'oro ko'i e. Mi'i hap ewy Uito wy woro­ho­'o­ky'e eipe pytkai — Eweiõ'ẽ ro eweiõ'ẽ ro uhowawi are yn pytkai akotã waipaka ty ti'a­tu­kaykay tomẽ­pyt'in ko'i hap ewy woro­ho­'o­kaykay kahato eipe — Eweiõ'ẽ ro eweiõ'ẽ ro uhowawi are kahato waipaka wary'i imẽpyt rakat ewy ma'ato ti — Yt yt yt ewei'e uhepe piku piku ko'i ewy. Uipo­pesap ywyt'ok­pype are waipaka ewy ma'ato — Yt rat ewei'e uhepe e Iesui tawa wato Ieru­sarẽi piaria pe tuwak turan.
34 — Jerusalém, Jerusalém, que mata os profetas e apedreja os mensageiros que Deus lhe manda! Quantas vezes eu quis abraçar todo o seu povo, assim como a galinha ajunta os seus pintinhos debaixo das suas asas, mas vocês não quiseram!
35 Are pãi mi'i hawyi ti aru eiweran eweipy­hu'at areto hawyi. Yt ewei'a­kasa hin i uhowawi aru ma'ato meiũran ti aru esaipe­piaria ai'y­wania Iuteuria — Waku kahato Tupana Mipo­'oro Sese Aheha­kye­ra'at hat i'atu'e aru uhetiat pe hawyi mi'i hap e'at pe aru ara'aipok ehowawi i ra'yn e Iesui tuwak hawuo. Ma'ato mesup yt uimohey hin i eipe pote eweikup­te'en aru aikotã ai'yat ikahu rakat yt uwe i miit wywo rakat ewy i'anam kahato ga'apy mihik pe tawa Ieru­sarẽi toĩne'en mot'i are. Mi'i hawyi ei'yat mesuwe yt kat i eipe yt uwe i hawyi are. Ma'ato meiũran ti aru — Mi'i Miit waku kahato Aipo­rekuat no ewei'e uhepiat hawyi mekewat e'at pe irania'in ewy waku puo eweikup­te'en Tupana ywania wo i ra'yn ma'ato mesup te yt e Iesui to'y­wania pe yt tomohey teran i te haria pe.
35 Agora a casa de vocês ficará completamente abandonada. Eu afirmo que vocês não me verão mais, até chegar o tempo em que dirão: “Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor!”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.