Hebreus 12

Tupana Ehay Satere Mawe Pusupuo (MAVNT) vs ARC

Sair da comparação
ARC Almeida Revista e Corrigida 2009
1 Aikotã wate­ha'at seput haria kape hap ewy ahe'yian­miaria Tupana mohey haria te'e­ra­ha'at ahowawi atipy kaipyi aikotã som wato­py­hu'at Tupana mohey hap ete hap kape te'e­ra­ha'at. I'atu kahato mi'iria ahowawiat seha'at haria. Atipy kape tuwat ra'yn ahe'yian­miaria sa'a­wy­'i­wuaria Tupana mohey sese haria seha'at ahowawiat haria. Ta'i ipotyi rakat yrysakag ai'akag etiat wywo pote yt aihyha hin i aiko­hyeput turan. Aiminug sa'ag yrysakag howapy kahato ai'ok pe tote hap ewy aiwa­nẽtup sa'ag hap ipotyi hap ewy. Ai'akit hamuat wateput turanuat hap ewy ma'ato yt kat i ipotyi hap pote wateput kuap aihyha kahato aiminug sa'ag watipun hawyi. Mi'i pote waku wati­'ok­hytpun aiminug yt naku i nug hap ko'i. Mi'i rẽ waku wato­mohey Tupana haty wo yne aipy'a pe. Mi'i watunug mote seput haria ikohyeput haty wo rakaria ewy wato­py­hu'at. Ma'ato ahepiat ai'a­parap kahato imohey hap etiat pote aikotã ipotyi hap ai'a­parap hap ewy. Aikotã seput hat teput hap ete yt waure i hatek pytkai ipy sero pytkai hap ewy waku wato­mohey — Put'ok­'are aru pãi an waku wato'e hap yn aiwa­nẽtup hap. Waku wato­mohey pot'i yt kat i iwaure wo wuat ne'i hap wywo aiwa­nẽtup hawiat hap wywo.
1 Portanto, nós também, pois, que estamos rodeados de uma tão grande nuvem de testemunhas, deixemos todo embaraço e o pecado que tão de perto nos rodeia e corramos, com paciência, a carreira que nos está proposta,
2 Aikotã seput haria te'e­ra­ha'at popuo ta'a­tueput hap etiat — Put'ok­'are i'atu'e hamuat hap kape yn hap ewy waku wate­ha'at aiwa­nẽtup hawe — Put'ok­'are aru Iesui yatype ai'e hap kape yn katu­pono Iesui topy­hu'at seput haria akag ewy katu­pono toimohey Tupana po'og torania kai. Uiwy­ria'in waku Iesui piat Tupana mohey hap ewy waku wato­mohey Tupana are. Iesui ti aimoe­hãite kuap kahato Tupana mohey hap ete. Ha'a­wy­tepyi wato­mohey Iesui hawyi aiwa­nẽtup hap Iesui yn topy­hu'at mi'i hap ewy waku wato­mohey te Iesui put'ok­wa­to'e i'yaty piat hap e'at kape. Aikotã seput haria ta'a­tu­sa­'a­wynug hawyi te ikahuro hap kape te'e­ru­wa­nẽtup hap ewy Iesui toĩne'en mesuwiat turan seput hat ewy topy­hu'at. Put'ok'e Tupana etiat hap kape yn iha aria'yp posak kape yn iha Tupana miky­'esat nug kap kape yn iha. Mi'i hap yn imowepit hap. Mi'i hawyi tutu'u ai'a­piheg hap aria'yp posak ete. Yt toiky­'esat hin i miit'in miky­ry'i hap pytkai. Toikuap kahato tomohit hap ma'ato yt tuwe­mõti hin i aria'yp posak totiat toĩne'en sa'ag hap miit'in eha'at hap pupi. Toku­'uro hawyi ta'apyk Tupana po sese kai aikope Tupana piat topainug hap tote. Toku­'uro hap no aika­wiano hap kape yn toto toĩne'en mesuwe turan. Tupana miky­'esat nug hap yn imowepit hap mesu­wa­rote topy­hu'at toho­'opot hap e'at turan. Iesui seput hat akag ewy toĩne'en meiũpe turan.
2 olhando para Jesus, autor e consumador da fé, o qual, pelo gozo que lhe estava proposto, suportou a cruz, desprezando a afronta, e assentou-se à destra do trono de Deus.
3 Waku watu­wa­nẽtup kahato Iesui ieĩne'en hap kape. Waku watunug i'ewy yne. Sa'a­wy'i yt naku i nug haria miky­ry'i hap toho­'opot kahato ma'ato yt ipohep hin i imohey hap ete Iesui. Waku iminug ewy wahã'ãg. Karãpeĩ yt naku i nug haria ahaty'i haty'i kahato imohey pote mi'i pote yt naku i watoiat ne'i imohey hap aikotã watoiat aheput hap aipiit sero hawyi hap ewy. Yt naku i watihep imohey hap aipy'a piat.
3 Considerai, pois, aquele que suportou tais contradições dos pecadores contra si mesmo, para que não enfraqueçais, desfalecendo em vossos ânimos.
4 Iesui tikuap kahato yt naku i nug hap. Yne tosuu toipun yt naku i hap moma hamo. Waku mi'i ewy wato­py­hu'at ai'auka pote waku ahuu okpun pytkai yt watoiat i imohey hap. Waku wahã'ãg Iesui ewy ho'opot hap ete yt naku i hap ko'i akit hamuat.
4 Ainda não resististes até ao sangue, combatendo contra o pecado.
5 Sa'a­wy'i Tupana ainãpin kahato waho­'opot hamuat hap ete miwan me — Uha'y­ru'in uhaki­'yt'in e eipe uimẽ­pyt'in pote woro­ho­'o­'a­piheg tuereto eiminug sa'ag ko'i po'ypyi e. Pywo yt eweipoepyk ne'i tei'o uhete Ei'ywot uito pote e. Yt eweikup­te'en nei'o eipe­rup'i rakaria e. — Pywo kahato uru'a­piheg waku ewei'e woro­ho­'o­'a­piheg hap e'at pe. Woro­ho­'o­ky'e pote woro­ho­'o­nãpin ei'a­piheg hap wywo. Yt atiky­'esat i eheha yi kape woro­ho­'o­'a­piheg hawyi katu­pono eimo­wepit hamuat woro­ho­'o­'a­piheg e Tupana sa'a­wy'i miwan me. Yt naku i wati­waure mesuwat i'e ahepiat hap.
5 E já vos esquecestes da exortação que argumenta convosco como filhos: Filho meu, não desprezes a correção do Senhor e não desmaies quando, por ele, fores repreendido;
6 — Uha'y­ru'in uhaki­'yt'in e uimi­ky­'eria kahato ti eipe uimohey haria ti eipe pote wãi nei'o are'e tuereto ehepe e Tupana ahepe. Aikotã aikotã ei'ywot ewy areĩne'en mi'i tupono woro­ho­'o­'a­piheg tuereto e. Uiano eweikup­te'en wuat'i e'at pe woro­ho­'o­'ahyk eimo­we'eg hamo e. Eiwe­hyt'ok uha'y­ru'in uhaki­'yt'in are aru ehepe mi'i pote woro­ho­'o­'a­piheg tuereto eiminug sa'ag po'ypyi Ei'ywot Uito pote e Tupana sa'a­wy'i.
6 porque o Senhor corrige o que ama e açoita a qualquer que recebe por filho.
7 Pyno karãpe Tupana ai'a­piheg sese hap waku watu'u yne surara ewy. Yt naku i wati­poepyk katu­pono ai'a­piheg hap kaipyi watikuap Tupana sa'ay­ru'in saki­'yt'in sese wuaria wo aito hap. Katu­pono yne Tupana sa'ay­ru'in saki­'yt'in iminãpin ko'i wo watu­kup­te'en. Aikotã ai'y­wot'in ainãpin ai'a­piheg hap wywo hap ewy koitywy Tupana ainãpin ai'a­piheg hap wywo.
7 Se suportais a correção, Deus vos trata como filhos; porque que filho há a quem o pai não corrija?
8 Ma'ato aito Tupana sa'y­ru'in saki­'yt'in pote ai'a­piheg aimo­we'eg hamo. Mi'i tã Ai'ywot tunug yne imohey haria ete ma'ato yt karãpe i ai'a­piheg hap topy­hu'at Tupana kaipyi pote yt i'ywot i rakaria ewy watu­kup­te'en yt kat i ai'a­piheg hap pote yt Tupana saki­'yt'in Tupana sa'y­ru'in i aito.
8 Mas, se estais sem disciplina, da qual todos são feitos participantes, sois, então, bastardos e não filhos.
9 Sa'a­wy'i mesu­wa­ro­tiaria ai'y­wot'in aipo­petek aimo­we'eg hamo. Mi'i hawyi i'atu­mõ­typot haria wo wato­py­hu'at po'og sa'a­wy­'iwuat kai. Mi'i pote karãpe Ai'ywot Atipy piat ai'a­piheg mi'i hawyi waku imõtypot haria wo watu­kup­te'en. Waku imiky­'esat nug haria wo wato­py­hu'at ai'a­piheg hawyi. Katu­pono Tupana ainug tomẽ­pyt'in no Topã'ãu wo.
9 Além do que, tivemos nossos pais segundo a carne, para nos corrigirem, e nós os reverenciamos; não nos sujeitaremos muito mais ao Pai dos espíritos, para vivermos?
10 Ai'ywot aity mesu­wa­rotiat aipo­petek kahato aimotag hap e'at pe turan ta'a­tu­mõ­typot hap ky'ewi ta'a­tu­mikuap wakuap hap ok tã aihire te yn. Ma'ato Tupana ai'a­piheg wẽtup wanẽtup hap mywo toiky­'esat ahehãite aimoe­waku hap aimotag hamuat wuat'i e'at piat. Toiky­'esat aito waku rakaria wo tewaku hap ewy ainug neran haype. Tewaku hap ewy ainug neran hãpyk wuat'i e'at piat teko hãpyk takat ewy ainug toiky­'esat aito to'ewy hap aiky'e haype aimo­wepit teran haype.
10 Porque aqueles, na verdade, por um pouco de tempo, nos corrigiam como bem lhes parecia; mas este, para nosso proveito, para sermos participantes da sua santidade.
11 Karãpe Tupana ainãpin hamo ai'a­piheg turan yt he hin i ma'ato haty kahato yt aimo­wehum kuap i yt aimo­wepit i ai'a­piheg turan. Meiũran ma'ato aru tokosap haty hap hawyi ti sat'e kahato ahete hewaku hap. Ha'y­ru'in haki­'yt'in hãpyk kahato rakaria wo wato­py­hu'at. Tupana tiky­'esat aimoe­hãite tomohey hap etiat hap tomi­ky­'esat etiat hap.
11 E, na verdade, toda correção, ao presente, não parece ser de gozo, senão de tristeza, mas, depois, produz um fruto pacífico de justiça nos exercitados por ela.
12 Pyno waku watu­we­moe­saika Tupana esaika hap wywo ipotpap hap nug hamo are. Waku watu­we­moe­saika Tupana esaika hap wywo aipy ihay sytpok hamo ahewyry wuat'i tap'yia mu'e hamo.
12 Portanto, tornai a levantar as mãos cansadas e os joelhos desconjuntados,
13 Sa'a­wy'i yt hãpyk i ahewyry ma'ato mesup ti hãpyk ta'yn. Aheko sa'ag yt naku i nug hap aipy pik hap ewy waku watunug aipu'ap ikahu rakat ewy aipy powyro hamo. Mu'ap ewy waku watu­wa­nẽtup Tupana kape aipy pik'e hap mog hamo. Mi'i hawyi waku ahewyry iwywo o. Waku aipu'ap yt i'anam hin i rakat ewy mi'i hawyi yt wata'at kuap i. Aipy haty rakat yt hewyry kuap i mu'ap i'anam nakat upi. Ahewyry itote hawyi wata'at merep i'anam kahato pote. Ahewyry ra'yn po'og hawyi merep aipy i'ahu kahato. Yt karãpe i aipy waku. Mu'ap iherep upi yn waku ahewyry hãpyk takat mu'ap upi pote. Mi'i hawyi aipy ihãite kuap. Mi'i hap ewy aito waku wahe­wyry Tupana pu'ap upi ma'ato yt pote yt karãpe i ahehãite ma'ato ipy pik rakaria ewy yn wahe­wyry. Waku watoiat mu'ap sa'ag sa'a­wy­'iwuat aiminug yt naku i hap i'aparap aparap hap aiwa­nẽtup sa'ag ko'i hap.
13 e fazei veredas direitas para os vossos pés, para que o que manqueja se não desvie inteiramente; antes, seja sarado.
14 Uiwy­ria'in waku watikat at ka'ap aiwo­'o­wese torania wywuat hamuat. Iesui suu aimo­hãpyk kuap aikoho kahato hawyi ainug Tupana ewaku hap ewywuat hamo. Ma'ato yt kat i aimo­waku hap Tupana wuat hap ahete pote yt karãpe i aru wato­py­hu'at Tupana akasa hamo. Pywo ti rat yt Tupana yt ewy i watoĩ­ne'en pote yt Karãmuo i Tupana kape wata­'a­kasa aru e.
14 Segui a paz com todos e a santificação, sem a qual ninguém verá o Senhor,
15 Pyno waku aiwe'eg wo kahato. Yt naku i watipun Tupana piat aiky'e hap aipoi­tyro teran hap. Yt naku i wato­py­hu'at ipy'ahak miit'in etiat rakaria wo i'ewyte Tupana ete katu­pono ahaiwot hap uku hapo kahato rakat ewy toĩne'en. Pyno waku aiwe'eg wo watoĩ­ne'en katu­pono yt niatpo hin i wato­py­hu'at my'ahak haria wo watoiat ainãpin Tupana piat hap hawyi. Waku watihep hapo miit'in auka hap uku ewywuat aipy'a pyi yt pote my'ahak rakaria wo yn wato­py­hu'at miit'in ete i'ewyte Tupana ete. Mi'i hawyi yt uwe i wo'o­ky'e hat itote. Ahaiwot irania'in Iesui mohey haria ete hawyi torania itote aiwo­'o­'ewy hawyi yt uwe i iwese to'ope itote.
15 tendo cuidado de que ninguém se prive da graça de Deus, e de que nenhuma raiz de amargura, brotando, vos perturbe, e por ela muitos se contaminem.
16 Nimo te Iako eyke'et Esau hewaire kahato irania'in hary­po­ria'in wywo i'ewyte tuwe­ky­ry'i Tupana ehay ete. Uiwy­ria'in Iesui mohey haria yt naku i Esau ewywuat wato­py­hu'at. Sa'a­wy'i ase'i Isaki to'e to'yat piaria pe — Uiku­'uro hawyi atiky­'esat uha'yru Esau uhaipe piano uipo­wat'yp e. Esau ti topy­hu'at aru Tupana Mipo­'oro Yianmiat Aheha­kye­ra'at hanuat aha'a­se'i pono e. Wẽtup e'at pe Esau hesy'at kahato hawyi to'e toywyt Iako pe — Uipoi ro en pãi ipu'i apokik wo katu­pono uhesy'at kahato uhyt e. Mi'i hawyi Iako tiwesat — Areĩne'en teran ai'ywot saipe­piano uito e. Atiky­'esat Tupana mipoi­tyro wo ai'ywot e hap ewy e. Mi'i e hap etum uhepe pote woro­mo'ok kahato meikowat ipu'i mõi wo e. Mi'i hawyi — Ta'i ewano ra'yn katu­pono yt kan hamo i Tupana aipoi­tyro hap e Esau e Iako pe.
16 E ninguém seja fornicador ou profano, como Esaú, que, por um manjar, vendeu o seu direito de primogenitura.
17 Mi'i tuwe­mo'ok kahato mekewat mi'u pu'i mõi wo. Ma'ato meiũran Esau tiky­'esat i ra'yn Tupana piat topoi­tyro hap. Toiky­'esat kahato Tupana mi'airo to'ywot Isaki saipe­piano hap. Mi'i hawyi toikat hãpyk kahato to'ywot e hap — Papai etum i ro uhepe Tupana miium epowat'yp e towak popuo. Ma'ato i'ywot Isaki — Yt rat e yt atum kuap i ewawi uha'yru e — Papai papai etum i ro etum i ro uhepe epowat'yp e towak popuo wen ma'ato yt tutum kuap i tutum na'yn tosa­'yru Iako pe Esau eywyt pe pote. Yt naku i aito Esau ewywuaria wato­py­hu'at e.
17 Porque bem sabeis que, querendo ele ainda depois herdar a bênção, foi rejeitado, porque não achou lugar de arrependimento, ainda que, com lágrimas, o buscou.
18 Sa'a­wy'i tuwat tuwat ai'y­wania Iuteuria ywania yity'ok wato Sinai e hap kape Tupana piat ainãpin hamuat kape mekewat ase'i Musei upi. Sa'a­wy'i watuwat mekewat yity'ok kape turan wate­ha'at turan hẽty wato kahato toĩne'en he'yhig hun kahato itote. He'yhig wepy­pueri kahato ywytu uato ewy. I'ypyryp yn itote yity'ok tote. Aria ẽty hun hap aimo­'arot hap ewy.
18 Porque não chegastes ao monte palpável, aceso em fogo, e à escuridão, e às trevas, e à tempestade,
19 Put'ok'e aha'a­se­'i'in hawyi ihay pirik hap topy­hu'at aikotã huhu'e hap ewywuat. Ma'ato mekewat huhu'e hap sehay ewy toĩne'en. Watikuap mekewat sehay haty kahato ahewaure ka'a pe i'ewyte aiwa­nẽtup hawe aimo­ken'ẽ kahato hap sio aiku­'uro hap ewy wato'e. Mi'i hawyi Musei pe — Wãi uruto'e yt uruiky­'esat ewy hin i mekewat sehay wato'e sa'a­wy'i.
19 e ao sonido da trombeta, e à voz das palavras, a qual, os que a ouviram pediram que se lhes não falasse mais;
20 — Ehẽtup to Tupana pe ihay monik hamo wato'e katu­pono huhu'e hap ehay iwato kahato hap ewy topy­hu'at ihay pirik. — Yt urutu­we­sepap i mekewat sehay wywo wato'e. Mekewat sehay yt uruikuap teran i po'og wato'e sa'a­wy'i Musei pe. Sa'a­wy'i Tupana mekewat yity'ok totepyi to'e — Yt naku i eihũria tukup­te'en meiũpe yity'ok tote e. Musei yn waku meiũpe uiwywo toĩne'en yity'ok tote e. Ma'ato eihũ ta'am uhowawi yity'ok kape pote meremo nu wo mak mak wo ewei'auka ro eihũ e Tupana Musei'in me. Mio tã e hawyi — Yt ihay se i Tupana i'atu'e. Yt atikuap teran po'og i Tupana e hap i'atu'e Musei pe aha'a­se­'i'in.
20 porque não podiam suportar o que se lhes mandava: Se até um animal tocar o monte, será apedrejado.
21 Mekewat yity'ok Sinai e hap kape yt wate­ha'at kuap i sa'a­wy'i i katu­pono wate­ha'at pote ipoity'i ne'i ai'auka kuap ne'i. Mi'i hap Musei ta'a­kasa hawyi — Uimõgyt kahato uimo­tyry uimo­ken'ẽ kahato hap e.
21 E tão terrível era a visão, que Moisés disse: Estou todo assombrado e tremendo.
22 — Yt naku i i'atu'e te'e­ra­'a­kasa hawyi. Mi'i yity'ok Sinai pyi sa'a­wy'i ai'y­wania Tupana ti'a­tu­nãpin tehay pirik wo yt aimo­wepit hin i hap ewy Tupana ihay yity'ok Sinai totepyi. Ma'ato mesup Tupana ihay i ra'yn atipy kaipyi ihay ahowawi mekewat atipy piat Ieru­sarẽi kaipyi yity'ok Siãu e hap kaipyi ihay mesup ahowawi. Yt sa'a­wy'i i wuat ewy mesup Tupana ihay ahowawi atipy kaipyi Tosa­'yru mohey haria aito pote. Po'og wakuat sa'a­wy­'iwuat kai ihay ahowawi Tosa­'yru wẽ pyi mekewat Nusaken pakup e hap kaipyi aikope tukup­te'en atipy piaria sem po'og yt wati­mo­rania kuap i etawa kaipyi ihay mesup ahowawi. Mesup watuwat mekewat atipy kape tawa Ieru­sarẽi pakup kape Tupana sese eiam kape watuwat. Itote ti aru watu­wa­'a­tunug kahato aitoria Iesui mohey haria pote.
22 Mas chegastes ao monte Sião, e à cidade do Deus vivo, à Jerusalém celestial, e aos muitos milhares de anjos,
23 Koitywy watu­wa­'a­tunug Aheyke'et Iesui Musei saipepiat kape Aikywyt Iesui kape hap. Atipy pe toĩne'en miwan me ahet ko'i yne yne aikotã wẽtup ok i ra'yn herohik hap ewy aheywyt'in aheyke­'et'in aheinyt'in aiky­py­'yt'in koitywy wate­'e­ru­wa­'a­tunug ienuk hamo hap ewy Aheyke'et Sese Aikywyt Sese Iesui wywo. Aikope atipy pe torania iwan me Tupana mieha­kye­ra'at wuaria ko'i set toĩne'en hap kape. Wuat'i miit'in kuap hap sio waku sio yt hat Tupana kape watu­wa­'a­tunug aito. Aikope to'e­wywuat Tupana mimo­hãpyk ko'i tukup­te'en hap kape watu­wa­'a­tunug aito Aikope Tupana mimo­hãpyk yianmiaria imohãpyk sese towaku hap ok tã hap kape watu­wa­'a­tunug aito. Aikope aipiit waku pe topy­hu'at Tupana ewaku hap ewy hap kape watu­wa­'a­tunug atipy piat tawa kape watu­wa­'a­tunug aru. Tupana kape watuwat aito Iesui emiit aito Tupana Sa'yru Pã'ãu Sese aipiit pe toĩne'en mote.
23 à universal assembleia e igreja dos primogênitos, que estão inscritos nos céus, e a Deus, o Juiz de todos, e aos espíritos dos justos aperfeiçoados;
24 Pyno koitywy yt sa'a­wy'i i yity'ok Sinai yt kape hin i aikope ainãpin Musei piat hap ewy watuwat. Watuwat mesup aito ma'ato po'og sa'a­wy­'iwuat kawiat kape aikope Iesui ainãpin hap kape watuwat ra'yn mesup mekewat yity'ok atipy piat kape katu­pono Ahepa'i Koro Iesui tunug Tupana wywuat aiwo­'o­wese hamuat hap atipy pe. Mesup ahehay toimo­herep Tupana pe. Iesui ti aimo­wehik Tupana wywuat hat. Sa'a­wy'i Ãtãu sa'yru Apeu suu at hat ihay Tupana kape yi pyi hap ewy e miwan me. Mi'i hap ewy mesup Iesui suu ihay ahetiano ma'ato po'og mi'i sehay ikahu Apeu suu at hat kai — Eti'auka ro ui'auka hat e Apeu suu ma'ato Iesui suu to'e Tupana pe — Waure wo o ereĩne'en ui'auka haria kai Papai e. Yt ta'a­tukuap i rat kat som ta'a­tunug e Iesui suu at hat ihay yi pyi te. Iesui suu wo waku watu­wepen yne aiminug sa'ag moweityk hamo. Waku Tupana ahapei hapei Tosa­'yru suu wo. Mi'i yn waku aheha­kye­ra'at kuap hamo.
24 e a Jesus, o Mediador de uma nova aliança, e ao sangue da aspersão, que fala melhor do que o de Abel.
25 Sa'a­wy'i Tupana ihay yity'ok totepyi ai'y­wania pe yity'ok Sinai pyi ma'ato ai'y­wania sa'a­wy­'i­wuaria itotiaria yt iky'esat i Tupana ehay te'e­ru­we­wau­rehik ne'i. Mi'i hawyi mi'iria Tupana mi'a­piheg ko'i wo te'e­ro­py­hu'at. Ta'i mi'i hawyi topap topap yahig note sa'a­wy­'i­wuaria ai'y­wania Epereu pusu kuap haria. Ta'a­tu­hã'ãg Tupana e hap nug hamuat ma'ato yt wẽtup ok i tuwenug kuap. Yt ta'a­tunug i ta'a­tu­nãpin hap. Ma'ato koitywy Tupana ainãpin Tosa­'yru wẽ pyi atipy kaipyi. Waku watunug atipy kaipywiat ainãpin hap. Waku aiwe'eg wo ainãpin hap nug hamuat hap ete. Ma'ato watu­we­wau­rehik sa'ag Ha'yru piat ainãpin kape hawyi po'og na'yn sa'ag sa'a­wy­'iwuat kai. Yt watu­wemig kuap ai'a­piheg hap pupi watipun na'yn ainãpin hap ipakup i Tupana piat hap pote.
25 Vede que não rejeiteis ao que fala; porque, se não escaparam aqueles que rejeitaram o que na terra os advertia, muito menos nós, se nos desviarmos daquele que é dos céus,
26 Mio tã e Tupana mesup miwan me — Sa'a­wy'i atihuruk ta'yn yity'ok mesuwat Sinai e hap totiat ma'ato meiũran aru atihuruk ta'yn mesuwat yi wato hap ok tã e ma'ato yt mesuwat yi yn i atihuruk ma'ato i'ewyte at waikiru waty yne atihuruk e miwan me Tupana.
26 a voz do qual moveu, então, a terra, mas, agora, anunciou, dizendo: Ainda uma vez comoverei, não só a terra, senão também o céu.
27 Pyno Tupana to'e — Atihuruk i ra'yn wẽtup mo yn e. Mi'i atunug hawyi waku ra'yn toran na'yn uimi­huruk e. Yt typuo i atihuruk aru e katu­pono yt kan hamo i typuo e. Mi'i huruk hap put'ok'e yne ra'yn e. Mekewat e'at yne yt iheg nakat i ta'at yne e. Ma'ato mekewat yt huruk'e i rakat iheg sese rakat aru topy­hu'at wuat'i e'at pe e. Mesu­wa­rotiat more­kuaria minug ko'i yne ta'at e ma'ato Uimi­'airo Eipo­re­kuanuat minug ko'i aru topy­hu'at re atihuruk yne yne hawyi e Tupana.
27 E esta palavra: Ainda uma vez, mostra a mudança das coisas móveis, como coisas feitas, para que as imóveis permaneçam.
28 Pyno yt iheg nakat i aru ta'at yne hawyi yt ta'at kuap i rakat ko'i aiwano ra'yn topy­hu'at katu­pono watunug Aipo­rekuat nuat Ha'yru pote. Mi'i hap kape waku watu­wehum kahato hawyi waku watunug Aipo­typot Tupana mowepit hamuat hap ete waku wati­mõ­typot Ha'yru.
28 Pelo que, tendo recebido um Reino que não pode ser abalado, retenhamos a graça, pela qual sirvamos a Deus agradavelmente com reverência e piedade;
29 Tupana aria ewywuat toĩne'en. Waku kahato aria aimo­wepit hap aria ma'ato i'ewyte waku aiwe'eg wo ipupi katu­pono aria aiwuk kuap i'ewyte e.
29 porque o nosso Deus é um fogo consumidor.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.