Atos 8
Tupana Ehay Satere Mawe Pusupuo (MAVNT) vs ARIB
1 Mekewat e'at turan kurum iwasu Sauru timoma teran yne Iesui mohey haria tawa Ierusarẽi totiaria. Toi'atusaty'i saty'i kahato Aika'iwat emiit'in yne. Mi'i hawyi i'atuehaky'e'i kahato itote imohey haria. Mi'i pote te'eropopy kahato pya tawa Ierusarẽi kaipyi Sauru piat ta'atu'atu'uka hap pupi. Mi'i hawyi te'eruwesytpok kahato aikope aikope waku hap kape kat etawa hit kape kat etawa wato kape tuwat tuwat. Irania'in tuwat yi Samaria kape ma'ato irania'in tuwat yi Iuteu kape. Ma'ato Iesui saipepiaria 12 ok takaria yt te'eropopy hin i tawa Ierusarẽi kaipyi.
1 Naquele dia levantou-se grande perseguição contra a igreja que estava em Jerusalém; e todos exceto os apóstolos, foram dispersos pelas regiões da Judéia e da Samária.
2 Mi'i hawyi Iesui mohey haria koro ko'i tuwat ta'atuwy Etewãu piit syp hamo. Ta'atu'asyp turan paa'i'atu'e kahato iky'e haype. Ta'atusyp hawyi te'eruwak kahato itote iky'e kahato haria pote.
2 E uns homens piedosos sepultaram a Estêvão, e fizeram grande pranto sobre ele.
3 Mi'i hap e'at pe i'atu'akag Sauru timoma kahato Iesui mohey haria tawa Ierusarẽi miaria. Mi'i pote yne i'atu'yat puo teke teke toi'atumoma teran haype. Ihainia'in i'ewyte haryporia'in toi'atuherep'i herep'i yi upi hawyi toi'atupyhyp wo'opyhik hawe. Mi'i tet pupi irania'in Iesui mohey haria te'eruwesytpok kahato tawa Ierusarẽi kaipyi te'eruwenõ'ẽ.
3 Saulo porém, assolava a igreja, entrando pelas casas e, arrastando homens e mulheres, os entregava à prisão.
4 Mi'i hawyi ma'ato kat etawa pe kat etama pe aikope aikope te'eropyhu'at hap tote ta'atu'atusytpok kahato sehay wakuat yne Iesui etiat.
4 No entanto os que foram dispersos iam por toda parte, anunciando a palavra.
5 Mi'i hawyi mekewat 7 ok takat Wiripi toto yi Samaria kape. Mi'i hawyi itote topotmu'e tehay wo — Iesui ti Tupana Mi'airo Aiporekuat nuat e.
5 E descendo Filipe à cidade de Samária, pregava-lhes a Cristo.
6 Mi'i hawyi Wiripi po puo Tupana timoherep kahato itotiaria pe tesaika hap. Iwato kahato toimoherep wakuap ko'i yt miit minug kuap i hap ewy tutunug Wiripi po wo. Mi'i pote yi Samaria piaria te'eraha'at kahato i'ewyte te'eruwanẽtup kahato hawyi — Uhyt mimi koitywy uruimohey ra'yn Iesui ti rat Tupana Sa'yru i'atu'e. Pywo ti rat emienoi Wiripi i'atu'e.
6 As multidões escutavam, unânimes, as coisas que Filipe dizia, ouvindo-o e vendo os sinais que operava;
7 Mi'i pote Iesui ti'atusopo kahato ahiagnia yi Samaria ywania piit pyi Wiripi po wo. Toi'atusopo turan kak'i'atu'e kak'i'atu'e ahiagnia. Ikag mot'i rakaria toi'atumoehãite kahato. Yt hewyry kuap i rakaria toi'atumoewyry i ra'yn. Ipiit heg nakaria toi'atupiit moperup'i i ra'yn.
7 pois saíam de muitos possessos os espíritos imundos, clamando em alta voz; e muitos paralíticos e coxos foram curados;
8 Mi'i pote yi Samaria totiaria — Waku sakpo waku sakpo En Tupana i'atu'e ta'atuehay wepit kahato popuo.
8 pelo que houve grande alegria naquela cidade.
9 Waku kahato yi Samaria tote wen ma'ato toĩne'en itote wẽtup ok paini Simãu e hap het rakat. Mi'i ti tomikuap ewy inug topo wo yt pywo piat i. Toimoherep kat ko'i kat ko'i miit'in atumoperup'i hap katupono toiky'esat topo pe yne miit'in haype itotiaria tomohey hap toiky'esat. Mi'i pote to'e — Pywo ti rat Tupana mipo'oro ahepaini wuat e Simãu miit'in ma'at hamo.
9 Ora, estava ali certo homem chamado Simão, que vinha exercendo naquela cidade a arte mágica, fazendo pasmar o povo da Samária, e dizendo ser ele uma grande personagem;
10 — Uito ti po'og po'og torania kai e Simãu itotiaria pe. Mio tã to'e pote i'atupap kahato paini koro upi — Pywo ti rat paini Simãu ni Tupana misepap nug kuap hat sese i'atu'e tu'isaria itotiaria.
10 ao qual todos atendiam, desde o menor até o maior, dizendo: Este é o Poder de Deus que se chama Grande.
11 Meremo topo wuat tominug ko'i wo paini ti'atumoperup'i yne tawa piaria yi Samaria piaria. Ma'ato topo wo meremo hap wywo toi'atuma'at kahato miit'in tominug yt pywo piat i hamo.
11 Eles o atendiam porque já desde muito tempo os vinha fazendo pasmar com suas artes mágicas.
12 Mekewat e'at pe put'ok'e Wiripi itote yi Samaria tote Iesui moherep i'atuepiat hamo are. Mi'i hawyi tohenoi henoi aikotã miit'in tunug Ta'atuporekuat no Tupana hap ko'i tohenoi — Ta'i Tupana tipo'oro ra'yn wyti Aporekuat sese uiwyria'in e. Iesui ti Tupana Mi'airo Ahehakyera'at hanuat e. Pyno — Woromohey En Iesui ewei'e ro hawyi atiky'esat En Iesui Uipotypot no ewei'e ro mesup uhyt'i'in mana'in e Wiripi yi Samaria totiaria pe. Mio tã e hawyi te'eruwehik ta'yn Wiripi mienoi Iesui etiat ete. Mi'i hawyi ta'atumohey ra'yn Wiripi mienoi Iesui etiat. Waku mi'i hawyi toi'atuset'ok ta'yn mi'iria itotiaria haryporia'in ihainia'in y'y wo Iesui set upi. — Woroho'oset'ok Iesui mohey haria y'y wo e Wiripi i'atuepe.
12 Mas, quando creram em Filipe, que lhes pregava acerca do reino de Deus e do nome de Jesus, batizavam-se homens e mulheres.
13 Mi'i hawyi mekewat paini Simãu timohey ran hawyi tuweset'ok ta'yn mi'i y'y wo. Mi'i hawyi toto ra'yn Wiripi upi katupono toiky'esat Wiripi esaika hap ewy — Atiky'esat Wiripi esaika hap ewy e. Wiripi ewywuat areĩne'en hawyi mono paini koro wo areĩne'en aru Wiripi ewy e Simãu tuwepe. Mi'i hawyi ipap kahato Wiripi upi. Ta'akasa teran iminug ko'i yt miit'in minug ewywuat i hap ko'i kape. — Aikotã som tutunug e tuwanẽtup hawe paini.
13 E creu até o próprio Simão e, sendo batizado, ficou de contínuo com Filipe; e admirava-se, vendo os sinais e os grandes milagres que se faziam.
14 Mi'i hawyi meiũran Iesui potmu'eria 12 ok takaria tikuap ta'yn aikotã yi Samaria piaria Tupana ehay upi ra'yn te'eropyhu'at hap. Mi'i hawyi ta'atupo'oro ra'yn uhyt Peteru uhyt Iuwãu ikuap hamo.
14 Os apóstolos, pois, que estavam em Jerusalém, tendo ouvido que os da Samária haviam recebido a palavra de Deus, enviaram-lhes Pedro e João;
15 Peteru Iuwãu put'okta'atu'e hawyi ta'atuhẽtup Tupana kape Topã'ãu Wakuat ium Samaria ywania piat hamuat ta'atuhẽtup.
15 os quais, tendo descido, oraram por eles, para que recebessem o Espírito Santo.
16 Katupono sa'awy'i Wiripi ti'atuset'ok y'y wo Iesui mohey haria itotiaria wen ma'ato Topã'ãu Wakuat Tupana yt tum i te mekewat ywania pe.
16 Porque sobre nenhum deles havia ele descido ainda; mas somente tinham sido batizados em nome do Senhor Jesus.
17 Mi'i pote Peteru Iuwãu te'eruweponug Iesui mohey haria pakup i ko'i ete hawyi — Tupana i'atu'e etum no Epã'ãu Wakuat Esa'yru mohey pakup i haria pe i'atu'e. Mi'i hawyi ta'atusat ra'yn hawyi i'atukai kahato ra'yn Tupana Pã'ãu Wakuat.
17 Então lhes impuseram as mãos, e eles receberam o Espírito Santo.
18 Mi'i hawyi paini Simãu tikuap ta'yn hawyi — Are pãi atiky'esat kahato Peteru Iuwãu esaika hap e. Pyno aru atikyi'at hawyi atum aru Ipã'ãu uhemiit'in me e tuwepe tuwanẽtup hawe. Mi'i hawyi to'e — Mehĩ Peteru e atiky'esat etum uhepe esaika hap Mã'ãu ium kuap uhepiat hamuat e. Etum na'yn uhepe hawyi ti aru sa'up atum iwato kahato epe e.
18 Quando Simão viu que pela imposição das mãos dos apóstolos se dava o Espírito Santo, ofereceu-lhes dinheiro,
19 Waku kahato areĩne'en e'ewy mehĩ katupono mi'i hawyi atum kuap Ipã'ãu uhepiat iky'esat haria pe e'ewy e paini. I'ewyte atiky'esat ewat esaika hap Tupana ewywuat. Mi'i pote atum neran e'ewy Mã'ãu uimiky'esat ewywuat nug haria pe. Pyno etum no uhepe esaika hap hawyi uito wy atum kahato ha'up epe e Peteru pe.
19 dizendo: Dai-me também a mim esse poder, para que aquele sobre quem eu impuser as mãos, receba o Espírito Santo.
20 Ma'ato Peteru tiwesat — Uhyt e uiwanẽtup hawe ti aria koro wuat'i e'at piat hap kapiat en e. Esa'up uato hap yt kan hamo i Tupana miium kyi'at hamo e. Waku Tupana tipo'oro esa'up uato aria koro kape ewywo e. Yt naku i rat erewanẽtup paini e katupono yne Tupana miium ko'i yt kat sa'up i yt uwe i ikyi'at kuap e. Yt naku i — Atikyi'at teran Tupana miium e.
20 Mas disse-lhe Pedro: Vá tua prata contigo à perdição, pois cuidaste adquirir com dinheiro o dom de Deus.
21 Ewanẽtup hap ti yt Tupana kape hin i e. Yt ehepap hin i uruwywo epotpap hap e.
21 Tu não tens parte nem sorte neste ministério, porque o teu coração não é reto diante de Deus.
22 Pyno ehẽtup to po'og yn na'yn Uruka'iwat pe — Atoiat yne teran uiminug sa'ag ko'i hawyi koitywy woromohey En yn uhehakyera'at hamo ere ro Uruka'iwat Iesui pe katupono ti mi'i yn ipotput'ok'e emowanẽtup kahu hamo emowe'eg hap nug hamo paini e.
22 Arrepende-te, pois, dessa tua maldade, e roga ao Senhor para que porventura te seja perdoado o pensamento do teu coração;
23 Mi'i yn emohãpyk kuap e. Yt ikahu hin i wyti ewanẽtup hap e. Yt ehay se hin i wyti mio tã ere e. Ahiag po pe sese wyti ereĩne'en e i'ewyte eminug yt naku i hap eko po pe wyti ereĩne'en ne en e Peteru paini Simãu me.
23 pois vejo que estás em fel de amargura, e em laços de iniqüidade.
24 Mi'i hawyi paini paa'e kahato hawyi to'e haty wo Peteru pe — Ehẽtup to Tupana pe uhehakyera'at hamo mehĩ e. Yt atiky'esat kahato i e'e hap ewy topyhu'at uhete Tupana kaipyi e paini Simãu Peteru pe.
24 Respondendo, porém, Simão, disse: Rogai vós por mim ao Senhor, para que nada do que haveis dito venha sobre mim.
25 Mi'i hawyi Peteru Iuwãu ti'atumu'e kahato itotiaria tawa Samaria totiaria yne Iesui mienoi nug hamuat hap ete. Mi'i hawyi te'era'aipok tawa Ierusarẽi kape ma'ato mu'ap upi ta'atuhenoi henoi yne ra'yn tawa Ierusarẽi kape mu'ap upiaria tawa hit upi ta'atuenoi yi Samaria piaria pe ta'atuenoi.
25 Eles, pois, havendo testificado e falado a palavra do Senhor, voltando para Jerusalém, evangelizavam muitas aldeias dos samaritanos.
26 Mekewat e'at pe Tupana tipo'oro temiit atipy kaipywiat Wiripi kape tehay enoi hamo. — Ereto ro meiũpepyi Wiripi e Tupana. Ereto ro yi Samaria pyi at posak pe mekewat yahig muat mu'ap upi tawa Ierusarẽi pywiat tawa Kasa kapiat upi e Tupana mipo'oro Wiripi pe.
26 Mas um anjo do Senhor falou a Filipe, dizendo: Levanta-te, e vai em direção do sul pelo caminho que desce de Jerusalém a Gaza, o qual está deserto.
27 Mi'i hawyi toto ra'yn yahig koro kape Wiripi Tupana e hap ewy. Mi'i hawyi itote teha'at hawyi ta'akasa mekewat mu'ap upi yi Etiopia potypot haryporia kawiat mana Kantasi emiit'in akag potpo'oro kape. Mi'i ti yi totiat yara piat kape ta'akasa ta'aipok ta'yn tawa Ierusarẽi myi tetama Etiopia kape. Mi'i tote sa'awy'ite Ierusarẽi kape toto hawyi totomõtypot itote Tupana. Waku yne hawyi ta'aipok tetama kape i ra'yn. Mi'i miit topyhu'at Etiopia piat haryporia kawiat morekuat Kantasi ekare'en i'ewyte tetineiru yne ipo piat hat. Morekuat Kantasi ekat yne apykok hanuat topyhu'at.
27 E levantou-se e foi; e eis que um etíope, eunuco, mordomo-mor de Candace, rainha dos etíopes, o qual era superintendente de todos os seus tesouros e tinha ido a Jerusalém para adorar,
28 Mi'i hawyi mekewat yara puo tuwemu'e at Tupana miwan ete. Isaia miwan ete tuwemu'e toimowẽpap apyk pe pytkai ihũ Kawaru ko'i he'yara heroto yi upi hetama Etiopia kape.
28 regressava e, sentado no seu carro, lia o profeta Isaías.
29 Mi'i howawiat Wiripi eha'at turan Tupana to'e — Ereto ro Wiripi. Ereput ro mekewat yara upi e.
29 Disse o Espírito a Filipe: Chega-te e ajunta-te a esse carro.
30 Mio tã e hawyi pun'e ra'yn hupi Wiripi. Mi'i hawyi put'ok'e mekewat miit morekuat powyro hat ete. Mi'i turan mekewat miit tomowẽpap ta'yn Tupana ehay moherep hat Isaia miwan. Wiripi tikuap hawyi tuwẽpowat — Etikuap apo kat e kat e tohenoi iwan me mehĩ e.
30 E correndo Filipe, ouviu que lia o profeta Isaías, e disse: Entendes, porventura, o que estás lendo?
31 Mi'i pote toiwesat — Yt rat uhyt e. Yt uwe i rat uimu'e mi'i pote rat yt atikuap kuap i rat e ma'ato uimu'e pote ti ren meremo atikuap e. Mio tã to'e hawyi — Pyno ereke ro uhyt era'apyk to meiũpe ui'yatype e.
31 Ele respondeu: Pois como poderei entender, se alguém não me ensinar? e rogou a Filipe que subisse e com ele se sentasse.
32 Sa'awy'iwuat Tupana mienoi Isaia piat ete tuwemu'e kahato. Mio tã e Isaia — Aikotã aihũ Uweuira toto to'auka hamo hawyi yt tu'uka hin i to'auka haria wywo e. Mi'i hap ewy wyti aru Uimipo'oro toto to'auka hamo e. I'ewyte aikotã aihũ mẽpyt yt ihay hin i wahap'ok hap e'at pe hap ewy ti aru Uimipo'oro yt wãi'e i toho'opot hap e'at pe e.
32 Ora, a passagem da Escritura que estava lendo era esta: Foi levado como a ovelha ao matadouro, e, como está mudo o cordeiro diante do que o tosquia, assim ele não abre a sua boca.
33 I'ywania yt timõtypot hin i Uimipo'oro hawyi yt kat hamo i ta'atu'auka sa'ag e. Ta'atuwat ta'atuminug yt ikahu i pote yt ta'atuky'esat i henoi hap. Mi'i pote sa'ag kahato ta'atumohit e. Yt hãpyk hin i morekuaria titek Uimipo'oro e. Yt naku i kahato aru i'auka haria te'eropyhu'at wuat'i e'at pe e Tupana e Isaia pe Isaia 53.7-8 kaipyi toimowẽpap.
33 Na sua humilhação foi tirado o seu julgamento; quem contará a sua geração? porque a sua vida é tirada da terra.
34 Mi'i hawyi apo'e Wiripi pe — Pyno Isaia henoi tuwetiat apo sio wẽtup ok etiat tohenoi yianmete e.
34 Respondendo o eunuco a Filipe, disse: Rogo-te, de quem diz isto o profeta? de si mesmo, ou de algum outro?
35 Mi'i hawyi Wiripi tiwesat topy'a pyi — Ta'i yt tuwetiat i wyti tohenoi ma'ato Tupana Mipo'oro Ahehakyera'at hat Iesui etiat wyti Tupana ehay moherep hat Isaia henoi sa'awy'i ahepe yianme miwan me e Wiripi. Mi'i hawyi toimoherep yne mekewat miwan me Iesui etiat mekewat morekuat emiit pe.
35 Então Filipe tomou a palavra e, começando por esta escritura, anunciou-lhe a Jesus.
36 Mi'i hawyi put'ok'i'atu'e y'y ete. Mi'i hawyi Morekuat powyro hat to'e — Meiko y'y uhyt waku apo uhet'ok en meikowat y'y pe e Wiripi pe.
36 E indo eles caminhando, chegaram a um lugar onde havia água, e disse o eunuco: Eis aqui água; que impede que eu seja batizado?
37 Mio tã e pote — Ta'i mehĩ e pywo etomohey Iesui toĩne'en Ehakyera'at hat epy'a pe pote ti waku woroset'ok e. Mi'i hawyi toiwesat — Uhyt e pywo ti rat atomohey sakpo'e Iesui ti Aiporekuat nuat Tupana Mipo'oro e. Mi'i Miit ti Tupana Sa'yru sese atomohey kahato mehĩ e Wiripi pe. — Pyno waku e Wiripi.
37 {E disse Felipe: é lícito, se crês de todo o coração. E, respondendo ele, disse: Creio que Jesus Cristo é o Filho de Deus.}
38 Mi'i hawyi morekuat emiit akag to'e temiit'in me — Ewemopyhu'at ro meremo uhe'yara mesuwe yẽpeke mu'ap tote e. Mi'i hawyi yara yi totiat pyi tuwenõ'ẽ y'y kape. Mi'i hawyi tuwehyt'ok y'y pe. Mi'i hawyi Wiripi het'ok ta'yn mi'i.
38 mandou parar o carro, e desceram ambos à água, tanto Filipe como o eunuco, e Filipe o batizou.
39 Mi'i hawyi tuwenõ'ẽ y'y pyi hawyi yt tuwekuap i ra'yn Wiripi katupono Tupana Pã'ãu tioto ra'yn meremo itote pyi hawyi yt uwe i ra'yn yahig note Wiripi. Mi'i hawyi morekuat emiit toto ra'yn tetama kape iwepit kahato ra'yn tuwehum kahato ra'yn Tupana ete.
39 Quando saíram da água, o Espírito do Senhor arrebatou a Filipe, e não o viu mais o eunuco, que jubiloso seguia o seu caminho.
40 Mi'i turan Wiripi tuwemoherep i ra'yn tawa Asutu pe. Mi'i hawyi tawa Asutu piaria toi'atumu'e kahato Iesui ete. Mi'i hap totepyi toto i ra'yn Sesareia kape ma'ato toto turan yne tawa hit upi toi'atumu'e yne mu'ap upi tokosap mo.
40 Mas Filipe achou-se em Azoto e, indo passando, evangelizava todas as cidades, até que chegou a Cesaréia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.