Mateus 23
Mam Comitancillo NT (MAM_COM) vs NVT
1 Tbꞌajlinxiꞌ ikyjo, ok ten Jesús yolil kyukꞌaxjal ex qukꞌiy, a awoꞌy t-xnaqꞌtzbꞌin. Chiꞌ kyjaluꞌn:
1 Então Jesus disse às multidões e a seus discípulos:
2 Ayetziꞌn xnaqꞌtzil tiꞌj ojtxe kawbꞌil exqetziꞌn Parisey n-ok kyqꞌoꞌn kyibꞌ, tuꞌn tel pjet, ex tuꞌn kyxnaqꞌtzin tiꞌj tkawbꞌil Moisés.
2 “Os mestres da lei e os fariseus ocuparam o lugar de intérpretes oficiais da lei de Moisés.
3 Tuꞌnpetziꞌn, kyniminqekuy, ex kybꞌinchinkuy tkyaqiljo ktzajil kyqꞌmaꞌn kyeꞌy. Me mi kubꞌ kybꞌinchinjiꞌy a nbꞌant kyuꞌn, quꞌn xmiletzꞌqe; nkyqꞌmaꞌn tumil tzeꞌn tuꞌn toke, me junxil nkubꞌ kybꞌinchin.
3 Portanto, pratiquem tudo que eles dizem e obedeçam-lhes, mas não sigam seu exemplo, pois eles não fazem o que ensinam.
4 Ax txqan nukꞌbꞌil nbꞌaj xi kyqꞌoꞌn, manyor kujqex wen, ikytziꞌn tzeꞌn junjun tij iqtz, a mix aꞌl aku kyꞌisje tuꞌn. Noq iteꞌk qꞌmalte kyexjal, tuꞌn tjaw kyiqin, me ayetzin kyetz noqittzin aku jaw kyonin chꞌin, iꞌchaqxpetla noq jun twiꞌ kyqꞌobꞌ xi aqꞌle tiꞌj.
4 Oprimem as pessoas com exigências insuportáveis e não movem um dedo sequer para aliviar seus fardos.
5 Tkyaqilxjo jniꞌ nbꞌant kyuꞌn, noq tuꞌn kyjawku iqin kyuꞌnxjal. Ex kyajxix tzꞌok kyqꞌoꞌn tiꞌj kyplaj mo tiꞌj kyqꞌobꞌ junjun tnej Tyol Dios tzꞌibꞌink twutz tzꞌuꞌn ma nmaq twutz, me noq tuꞌn kynimsin kyibꞌ kywutzxjal. Ex nbꞌaj ok kyqꞌoꞌn kyxbꞌalin manyor xqerx wen, noq tuꞌn kyokku kaꞌyin kyuꞌnxjal.
5 “Tudo que fazem é para se exibir. Usam nos braços filactérios mais largos que de costume e vestem mantos com franjas mais longas.
6 Ex kyaj tuꞌn kyok qe kyiꞌj tnejil meẍ te wabꞌl toj kyjaxjal ex kyoj muꞌẍ ja te naꞌbꞌl Dios.
6 Gostam de sentar-se à cabeceira da mesa nos banquetes e de ocupar os lugares de honra nas sinagogas.
7 Ex kyaj tuꞌn tkubꞌ kymutxbꞌinxjal kywiꞌ kywutz, aj kyok qꞌolbꞌin noq jaꞌ toj bꞌe, ex tuꞌn kyok qꞌolbꞌin te xnaqꞌtzil.
7 Gostam de receber saudações respeitosas enquanto andam pelas praças e de ser chamados de ‘Rabi’.
8 Me metzin kyeꞌ, mi chi tiliꞌn tuꞌn tok qꞌoꞌn kybꞌiy te xnaqꞌtzil kyuꞌnxjal te kynimsbꞌil kyibꞌa. Quꞌn junx kyokliꞌn, quꞌn junchꞌin kyMaꞌn, ex junxchꞌin Xnaqꞌtzil kyeꞌy, a ayiꞌn, a Crist.
8 “Não deixem que pessoa alguma os chame de ‘Rabi’, pois vocês têm somente um mestre, e todos vocês são irmãos.
9 Ex mi tzꞌok kyqꞌoꞌn toklin jun aꞌla te manbꞌaj tzaluꞌn twutz txꞌotxꞌ, quꞌn oꞌkx te Manbꞌajjo junchꞌin at toj kyaꞌj.
9 Não se dirijam a pessoa alguma aqui na terra como ‘Pai’, pois somente Deus no céu é seu Pai.
10 Ex mi chi tiliꞌn tuꞌn tok qꞌoꞌn kyokliꞌn te nejinel, quꞌn ayin weꞌ Crist, nejinel kywutza.
10 Não deixem que pessoa alguma os chame de ‘Mestre’, pois vocês têm somente um mestre, o Cristo.
11 Ex ankye teꞌ nim toklin kyxola, il tiꞌj tuꞌn tajbꞌin kye txqantl.
11 O mais importante entre vocês deve ser servo dos outros,
12 Quꞌn ankye teꞌ kjawil tnimsin tibꞌ, kꞌwel mutxsin teꞌ tuꞌn Dios kywutzxjal. Me anteꞌ kꞌwel tmutxsin tibꞌ, poꞌn qꞌij jaꞌ kjawile nimsin teꞌ tuꞌn Dios.
12 pois os que se exaltam serão humilhados, e os que se humilham serão exaltados.
13 Bꞌisbꞌajilxla kyeꞌy, ayiꞌy xnaqꞌtzil tiꞌj ojtxe kawbꞌil exqetziꞌn Parisey xmiletzꞌ. Quꞌn n-ok kyjpunjiꞌy kynabꞌljo xjal, tuꞌn mi chi okxa tojjo Tkawbꞌil Dios toj kyaꞌj, ex ayeku kyeꞌ mi chi okxa. Ex mi nkytziyiꞌn tuꞌn kyokxjo ayeꞌ kyaj tuꞌn kyokx.
13 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Fecham a porta do reino dos céus na cara das pessoas. Vocês mesmos não entram e não permitem que os outros entrem.
14 Bꞌisbꞌajilxla kyeꞌy, ayiꞌy xnaqꞌtzil tiꞌj ojtxe kawbꞌil exqetziꞌn Parisey xmiletzꞌ. Quꞌn n-el kyinjiꞌy kyja tal qya, a o kyim kychmil, ex noq tuꞌn kyjaw niminkuy kyuꞌnxjal, nchi naꞌnnaja Dios kyiꞌj nimxix tqan, tuꞌn tmojin ex tuꞌn tkolin kyiꞌj, ex otaq tzꞌel kyiꞌn tal kyja. Tuꞌn ikyjo nimxix tkawbꞌil Dios kꞌwel kyibꞌaja kujxix wen.
14 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Tomam posse dos bens das viúvas de maneira desonesta e, depois, para dar a impressão de piedade, fazem longas orações em público. Por causa disso, serão duramente castigados.
15 Bꞌisbꞌajilxla kyeꞌy, ayiꞌy xnaqꞌtzil tiꞌj ojtxe kawbꞌil exqetziꞌn Parisey xmiletzꞌ. Quꞌn nchi bꞌaj bꞌetjiꞌy tkyaqil twutz txꞌotxꞌ xmoxil kyexjal tuꞌn kynimin kyukꞌiy tiꞌjjo kynimbꞌila. Ex ajtzin tkubꞌ jun xjal kyuꞌn, ma txi kyqꞌoꞌn toj il, tuꞌn t-xiꞌ toj qꞌaqꞌ te jun majx tzeꞌnku kyeꞌ.
15 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Atravessam terra e mar para converter alguém e depois o tornam um filho do inferno, duas vezes pior que vocês.
16 Bꞌisbꞌajilxla kyeꞌy, ayiꞌy xkol moẍ. Quꞌn nkyqꞌmaꞌn qa at jun xjal xkubꞌ tqꞌmaꞌn jun tyol, exsin ma kubꞌ tqꞌmaꞌn tbꞌi tnejil ja te naꞌbꞌl Dios tiꞌj, nyaxix il tiꞌj tuꞌn tjapin bꞌaj tyol tzeꞌnkux tqꞌma. Me qa ma kubꞌ tqꞌmaꞌn jun tyol, exsin xkubꞌ tqꞌmaꞌn tbꞌi qꞌanpwaq toj tnejil ja te naꞌbꞌl Dios tiꞌj, ilxixpen teꞌ tiꞌj tuꞌn tjapin bꞌaj, chi chijiꞌy.
16 “Que aflição os espera, guias cegos! Vocês dizem não haver importância se alguém jura ‘pelo templo de Deus’, mas se jurar ‘pelo ouro do templo’ será obrigado a cumprir o juramento.
17 ¡Ntiꞌ kynabꞌla, ex moẍqiꞌy! ¿Ankyeꞌ nimxixtl toklin? ¿Apela qꞌanpwaq, mo qa a tnejil ja te naꞌbꞌl Dios, a s-ok qꞌonte toklin pwaq te xjanxix toj taqꞌin Dios?
17 Tolos cegos! O que é mais importante: o ouro ou o templo, que torna o ouro sagrado?
18 Ex nkyqꞌmaꞌn, qa ma kubꞌ tqꞌmaꞌn jun tyol, exsin ma kubꞌ tqꞌmaꞌn tbꞌi t-altar Dios toj tnejil ja te naꞌbꞌl Dios tiꞌj, nyaxix il tiꞌj tuꞌn tjapin tyol. Me qa at jun kubꞌ tqꞌmaꞌn jun tyol, exsin xkubꞌ tqꞌmaꞌn tbꞌi oyaj, a tkubꞌ tibꞌaj t-altar Dios tiꞌj, axixpente yoljo, il tiꞌj tuꞌn tjapin, chi chijiꞌy.
18 Dizem também não haver importância se alguém jura ‘pelo altar’, mas se jurar ‘pelas ofertas sobre o altar’ será obrigado a cumprir o juramento.
19 ¡Ntiꞌ kynabꞌla, ex moẍqiꞌy! ¿Ankyeꞌ nimxixtl toklin? ¿Ma apela oyaj, mo qa a t-altar Dios, a s-ok qꞌonte oyaj te xjanxix twutz? Kxel nqꞌmaꞌn qa junx kyoklin kykabꞌil.
19 Cegos! O que é mais importante: a oferta sobre o altar ou o altar, que torna a oferta sagrada?
20 Quꞌn alkye ma kubꞌ tqꞌmaꞌn tbꞌi t-altar Dios toj tnejil ja te naꞌbꞌl Dios tiꞌj tyol, nya noq tiꞌj tbꞌi t-altar ma kubꞌe tqꞌmaꞌne tyol, qalaꞌ majx tiꞌj tkyaqiljo tkubꞌ tibꞌaj.
20 Quando juram ‘pelo altar’, juram por ele e por tudo que está sobre ele.
21 Ex ankyeꞌ kꞌwel tqꞌmaꞌn tbꞌi tnejil ja te naꞌbꞌl Dios tiꞌj tyol, nya noq tiꞌjjo tnejil ja te naꞌbꞌl Dios ma kubꞌe tqꞌmaꞌne, qalaꞌ majx tiꞌj Dios, a najle toj.
21 Quando juram ‘pelo templo’, juram por ele e por Deus, que nele habita.
22 Ex alkye ma kubꞌ tqꞌmaꞌn jun tyol tiꞌj kyaꞌj, nya noq tiꞌj kyaꞌj ma kubꞌe tqꞌmaꞌne, qalaꞌ majx tiꞌj tkyaqil tqꞌuqbꞌil Dios, ex tiꞌjku Dios, a qꞌuqle toj.
22 Quando juram ‘pelo céu’, juram pelo trono de Deus e por Deus, que se senta no trono.
23 Bꞌisbꞌajilxla kyeꞌy, ayiꞌy xnaqꞌtzil tiꞌj ojtxe kawbꞌil exqetziꞌn Parisey xmiletzꞌ. Quꞌn nxi kyqꞌoꞌn twutz tlajajin tnej menta, anís, ex kominis, tzeꞌnkuꞌ ntqꞌmaꞌn toj ojtxe kawbꞌil. Me mi n-ok kybꞌinjiꞌy xnaqꞌtzbꞌil, a nimxixtl toklin toj kawbꞌil: A tuꞌn kynajaꞌn tzꞌaqle, ex tuꞌn tten tqꞌaqꞌbꞌil kykꞌuꞌja kyiꞌj txqantl, ex tuꞌn tten kynimbꞌila tiꞌj Dios. Atzin tuꞌn tkubꞌ kybꞌinchinjiꞌy, ex tuꞌn mi kyij kytzaqpinjiꞌy txqantl.
23 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Têm o cuidado de dar o dízimo da hortelã, do endro e do cominho, mas negligenciam os aspectos mais importantes da lei: justiça, misericórdia e fé. Sim, vocês deviam fazer essas coisas, mas sem descuidar das mais importantes.
24 Ayiꞌy xkol moẍ, quꞌn ikytzin nbꞌantjo kyuꞌn tzeꞌnku tuꞌn tel xkꞌamit jun tal netzꞌ us toj kꞌwabꞌj, me mi nkynaꞌn aj t-xi kykꞌulpinjiꞌy jun ma tij chej. Quꞌn kyaja tuꞌn tjapiꞌn tal netzꞌ tnukꞌbꞌil kawbꞌil kyuꞌn, me atzin a nimxixtl toklin toj kawbꞌil, mi nkubꞌ kybꞌinchiꞌn.
24 Guias cegos! Coam a água para não engolir um mosquito, mas engolem um camelo!
25 Bꞌisbꞌajilxla kyeꞌy, ayiꞌy xnaqꞌtzil tiꞌj ojtxe kawbꞌil exqetziꞌn Parisey xmiletzꞌ. Quꞌn ikyqetzinjiꞌy tzeꞌnku jun tkꞌwel kꞌwabꞌj ex jun laq, a chebꞌe txjoꞌn tiꞌj, me atzin tojxi, manyor tzꞌil: Nojnin tukꞌa jniꞌ kyelaqꞌa ex tukꞌa jniꞌ kyachbꞌila.
25 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Têm o cuidado de limpar a parte exterior do copo e do prato, enquanto o interior está imundo, cheio de ganância e falta de domínio próprio.
26 Ayiꞌy Parisey moẍqiꞌy, kytxjonktzjiꞌy tojxi tkꞌwel kꞌwabꞌj nej ex tojxi laq. Quꞌn ikytzin kyjela saqixjo tiꞌjxi.
26 Fariseus cegos! Lavem primeiro o interior do copo e do prato, e o exterior também ficará limpo.
27 Bꞌisbꞌajilxla kyeꞌy, ayiꞌy xnaqꞌtzil tiꞌj ojtxe kawbꞌil exqetziꞌn Parisey xmiletzꞌ. Quꞌn ikyqejiꞌy tzeꞌnku jun tja kyimnin tbꞌanilx tkaꞌyajtzjo tiꞌjxi, me atziꞌn tojxi nojnin tukꞌa tbꞌaqil kyimnin ex manyor tzuꞌjx.
27 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! São como túmulos pintados de branco: bonitos por fora, mas cheios de ossos e de toda espécie de impureza por dentro.
28 Ikyqetzinjiꞌy, quꞌn tbꞌanilx nbꞌant kyuꞌn kywutzxjal, me toj kyanmiꞌn, nojnin taꞌye tukꞌa ttzꞌilil ex tkyaqil wiq il.
28 Por fora parecem justos, mas por dentro seu coração está cheio de hipocrisia e maldade.
29 Bꞌisbꞌajilxla kyeꞌy, ayiꞌy xnaqꞌtzil tiꞌj ojtxe kawbꞌil exqetziꞌn Parisey xmiletzꞌ. Quꞌn chebꞌe njaw kybꞌinchiꞌn kyja qtzan yolil Tyol Dios, ayeꞌ i kꞌmonte Tyol ojtxe, ex nbꞌaj kubꞌ kytxoliꞌn t-xmakil kꞌul tiꞌjile kyjulil qtzan wen xjal.
29 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Constroem túmulos para os profetas, enfeitam os monumentos dos justos
30 Ex nkyqꞌmaꞌn: Noqit otaq qo itzꞌje tojjo kyqꞌijil qtzan qchman ojtxe, nyajinqotla xqo mojin tuꞌn kybꞌyetjo yolil Tyol Dios.
30 e depois dizem: ‘Se tivéssemos vivido no tempo de nossos antepassados, não teríamos participado com eles do derramamento de sangue dos profetas’.
31 Antza aku tzꞌele kynikyꞌa kye qa antza tzajnin kyyajila kyiꞌjjo ayeꞌ ẍi kubꞌ bꞌyonkye yolil Tyol Dios ojtxe, quꞌn ayexa nchi qꞌmante.
31 “Ao dizer isso, porém, testemunham contra si mesmos que são, de fato, descendentes dos que assassinaram os profetas.
32 Ex qa kykyꞌeꞌy tuꞌn kyok lipeꞌy wiꞌja, in tjapin bꞌaj kyuꞌn, tzeꞌnkuxjo kyij yekꞌin kyeꞌy kyuꞌn qtzan kychmaꞌn ojtxe, aye bꞌyol xjal. Me bꞌiꞌnku kyuꞌn qa japin jun qꞌij, tuꞌn tul kawbꞌil kyibꞌaja kujxix wen tiꞌj tkyaqiljo lo.
32 Vão e terminem o que seus antepassados começaram.
33 ¡Maꞌ kan, ex maꞌ tyajil qꞌantinqiꞌy! ¿Tzeꞌntzin tten tuꞌn kyel oqa twutzjo kawbꞌil tzul, a qꞌaqꞌ, a tzunx njulinx wen?
33 Serpentes! Raça de víboras! Como escaparão do julgamento do inferno?
34 Tuꞌnpetziꞌn, kchi tzajil nsmaꞌn weꞌ yolil Tyol Dios, exqetziꞌn aj nabꞌl, ex xnaqꞌtzil. Me kchi kꞌwel kybꞌyoꞌn junjun, ex kchi jawil kypejkꞌiꞌn junjuntl twutz cruz tuꞌn kykyim, ex kchi bꞌajil kybꞌyoꞌn junjuntl toj ja te naꞌbꞌl Dios, exsin kchi okil teꞌn lajolkye tojile junjun tnam.
34 “Por isso eu lhes envio profetas, homens sábios e mestres da lei. Vocês crucificarão alguns e açoitarão outros nas sinagogas, perseguindo-os de cidade em cidade.
35 Me ktzajil tkawbꞌil Dios kyibꞌaja kujxix wen, noq tuꞌn tpaj kychkyꞌeljo qtzan xjal tzꞌaqleqe, ayeꞌ i kubꞌ bꞌyoꞌn atxix tiꞌj Abel, a tzꞌaqle, ex Zakariy, a tkꞌwal Berequías, a kubꞌ kybꞌyoꞌn, ayiꞌy Judiy, tojx tnejil ja te naꞌbꞌl Dios ex twutz t-altar qMan.
35 Como resultado, serão responsabilizados pelo assassinato de todos os justos de todos os tempos, desde o assassinato do justo Abel até o de Zacarias, filho de Baraquias, que vocês mataram no templo, entre o santuário e o altar.
36 Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, noq tuꞌn tpaj tkyaqiljo lo, kꞌwel tzꞌaq tkawbꞌil Dios kujxix wen kyibꞌajjo xjal jaꞌlin.
36 Eu lhes digo a verdade: esse julgamento cairá sobre a presente geração.”
37 Ex chi Jesúsjo kyjaluꞌn kyeꞌ xjal te Jerusalén: ¡Ay! Jerusalén, Jerusalén, ay bꞌiyil kyiꞌj yolil Tyol Dios, ex nchi ok kyxoꞌnjiꞌy tsan qMan tukꞌa abꞌj; jteꞌlixla majxla ẍin bꞌaj labꞌtiꞌy kyiꞌja, tuꞌn kytzaj laqꞌeꞌy nkꞌatza, tzeꞌnku jun ttxu ekyꞌ nchi kubꞌ tpaqin tal tal tjaqꞌ t-xikyꞌ, me mi xkytziyiy ikyjo.
37 “Jerusalém, Jerusalém, cidade que mata profetas e apedreja os mensageiros de Deus! Quantas vezes eu quis juntar seus filhos como a galinha protege os pintinhos sob as asas, mas você não deixou.
38 Kykaꞌyinktzinjiꞌy kynajbꞌila kyjel naj te jun majx.
38 E, agora, sua casa foi abandonada e está deserta.
39 Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, texjo qꞌij jaꞌlin, mixla chin kylaꞌbꞌilxa jun majla, qa nya ajxi tpon tqꞌijil aj kyqꞌmantiꞌy: Kyꞌiwlinxix teꞌ, a tzul toj tbꞌi qAjaw.
39 Pois eu lhe digo: você nunca mais me verá, até que diga: ‘Bendito é o que vem em nome do Senhor!’”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.