Lucas 7
Mam Comitancillo NT (MAM_COM) vs VC
1 Tbꞌajlinxi tyolin Jesúsjo jniꞌ tyol kyexjal, a nchi bꞌintaq tiꞌj, bꞌeꞌxsin xiꞌtz toj tnam te Capernaum.
1 Tendo Jesus concluído todos os seus discursos ao povo que o escutava, entrou em Cafarnaum.
2 Ex tojjo tnam anetziꞌn ataqtza najle jun xjal nejinel kyibꞌaj xoꞌl qꞌaqꞌ, ex atzin tej xjal anetziꞌn yabꞌtaqjo jun taqꞌnil, a tajxixtaq tiꞌj, me chꞌixtaq tkyim.
2 Havia lá um centurião que tinha um servo a quem muito estimava e que estava à morte.
3 Atzaj teꞌ tbꞌintej nejinel jun tqanil Jesús, bꞌeꞌxsin i xi tchqꞌoꞌntz jun jteꞌbꞌin xjal, a attaq kyoklin kyxol Judiy, tuꞌntzintla kykubꞌsin kywutz te Jesús tuꞌn tkanin qꞌanil teꞌ taqꞌnil, a chꞌixtaq tkyim.
3 Tendo ouvido falar de Jesus, enviou-lhe alguns anciãos dos judeus, rogando-lhe que o viesse curar.
4 I kubꞌsin kywutz nimxix te Jesús, tej kypon kanin tkꞌatz, exsin xi kyqꞌmaꞌntz te kyjaluꞌn: Taa, nimsinx tkꞌuꞌja, atla qajiꞌy noqit aku txiꞌy qukꞌiy, exsin tuꞌn tkubꞌ tqꞌaninjiy ajo jun taqꞌniljo jun tbꞌanil nejinel.
4 Aproximando-se eles de Jesus, rogavam-lhe encarecidamente: Ele bem merece que lhe faças este favor,
5 Tbꞌanilxjo nejinel anetziꞌn, ex at toklin tuꞌn tkubꞌ tbꞌinchiꞌn, quꞌn tajxix tiꞌj qtanim, ex o kubꞌ tbꞌinchin jun ja te qnabꞌl Dios, chi chiꞌ.
5 pois é amigo da nossa nação e foi ele mesmo quem nos edificou uma sinagoga.
6 Bꞌeꞌxsin xi lipe te Jesús kyiꞌjjo xjal anetziꞌn. Atzaj teꞌ chꞌixtaq kypon kanin, bꞌeꞌxsin i ul oybꞌaj kyuꞌn jun jteꞌbꞌin tukꞌa nejinel, tuꞌn t-xi kyqꞌmaꞌn jun kyyol te Jesús. Chi chiꞌ kyjaluꞌn: Taa, nya ilxix tiꞌj tuꞌn tula tzma tja nejinel, quꞌn tuꞌn ntiꞌ weꞌ woklin tuꞌn toktza toj njaych.
6 Jesus então foi com eles. E já não estava longe da casa, quando o centurião lhe mandou dizer por amigos seus: Senhor, não te incomodes tanto assim, porque não sou digno de que entres em minha casa;
7 Tuꞌnpetziꞌn, mina ẍinka tkꞌatza, quꞌn tuꞌn nya bꞌaꞌnqiꞌn, ex ntiꞌ wokliꞌn twutza, me oꞌkx qꞌmantz jun jteꞌ tyola, ex noq tuꞌn tyola ok kqꞌanitil weꞌ waqꞌnil.
7 por isso nem me achei digno de chegar-me a ti, mas dize somente uma palavra e o meu servo será curado.
8 Quꞌn ikyqinx wejiꞌy at weꞌ kawilwe, me ex iteꞌ xoꞌl qꞌaqꞌ iteꞌkx tjaqꞌ nkawbꞌila. Qatzin ma txi nqꞌmaꞌn te jun kyjaluꞌn: Kux txiꞌy, ex bꞌeꞌxsin kxeꞌltz; ex qa: Ku tzaja, qa nchijiꞌy te juntl, ex bꞌeꞌx ktzajil. Ex qa: Bꞌinchinkujiꞌy luꞌn, qa nchijiꞌy te waqꞌnila, ex bꞌeꞌx kꞌwel tbꞌinchin. Ikytziꞌn, n-el nnikyꞌjiꞌy tiꞌja, qa aku qꞌanj noq tuꞌn Tyola.
8 Pois também eu, simples subalterno, tenho soldados às minhas ordens; e digo a um: Vai ali! E ele vai; e a outro: Vem cá! E ele vem; e ao meu servo: Faze isto! E ele o faz.
9 Tej tbꞌinte Jesúsjo ikyjo, bꞌeꞌx jaw kaꞌylaj, ex bꞌeꞌx tzaj meltzꞌaj, exsin tzaj tqꞌmaꞌntz kyeꞌ xjal, a lipcheqetaq tiꞌj. Chiꞌ kyjaluꞌn: Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn kyeꞌy, naꞌmx nbꞌintiꞌy jun ichin kyxol aj Israel, a atit nim tnimbꞌil tzeꞌnku tnimbꞌiljo ichin lo, chiꞌ.
9 Ouvindo estas palavras, Jesus ficou admirado. E, voltando-se para o povo que o ia seguindo, disse: Em verdade vos digo: nem mesmo em Israel encontrei tamanha fé.
10 Otaq qꞌanit tej taqꞌnil kawil, tej kymeltzꞌajjo xjal, ayej i xi chqꞌoꞌn tuꞌn nejinel txkolte Jesús.
10 Voltando para a casa do centurião os que haviam sido enviados, encontraram o servo curado.
11 Tbꞌajlinxitziꞌn ikyjo, xiꞌ Jesús tojjo jun tnam, Naín tbꞌi. Aye t-xnaqꞌtzbꞌin ex jun chꞌuq xjal xi lipe tiꞌj.
11 No dia seguinte dirigiu-se Jesus a uma cidade chamada Naim. Iam com ele diversos discípulos e muito povo.
12 Atzaj teꞌ tkanin nqayin ttxaꞌn tnam, oktzin tkꞌulbꞌin tibꞌ kyukꞌa txqan xjal, a iqintaq jun kyimnin kyuꞌn, a tuꞌntaq kyxiꞌ muqulte. Ajo kyimnin anetziꞌn, albꞌajtaq te jun mebꞌe qya, ex oꞌkxtaq taljo qya anetziꞌn. Tuꞌn ikyjo nimxtaqjo xjal te aj tnam lipcheqektaq tiꞌj te nimsil tkꞌuꞌj.
12 Ao chegar perto da porta da cidade, eis que levavam um defunto a ser sepultado, filho único de uma viúva; acompanhava-a muita gente da cidade.
13 Atzaj teꞌ tiwleꞌ mebꞌe qya tuꞌn Jesús, a tAjaw Tkyaqil, bꞌeꞌx tzaj qꞌaqꞌin tkꞌuꞌj tiꞌj, exsin xi tqꞌmaꞌntz te kyjaluꞌn: Ay qya, mina tzꞌoꞌqꞌ te.
13 Vendo-a o Senhor, movido de compaixão para com ela, disse-lhe: Não chores!
14 Texjo paq anetziꞌn, bꞌeꞌx ok laqꞌe Jesús tkꞌatz kyimnin. Ok tmekoꞌnjo tzꞌlan jaꞌ iqintaq. Tuꞌn ikyjo, bꞌeꞌx i kubꞌ weꞌ kyej xjal, a iteꞌkxtaq tjaqꞌ. Xitzin tqꞌmaꞌn Jesústz tej kyimnin kyjaluꞌn: Ay qꞌa, kxel nqꞌmaꞌn tey: ¡Qeksa!
14 E aproximando-se, tocou no esquife, e os que o levavam pararam. Disse Jesus: Moço, eu te ordeno, levanta-te.
15 Bꞌeꞌxsin jaw qe tej kyimnintaq, exsin ok tentz yolil. Tuꞌn ikyjo, bꞌeꞌxsin xi qꞌoꞌntz te tnana tuꞌn Jesús.
15 Sentou-se o que estivera morto e começou a falar, e Jesus entregou-o à sua mãe.
16 Jotqexjo xjal, a iteꞌtaq antza, bꞌeꞌx tzaj kyxobꞌil, tej tiwleꞌ a otaq bꞌaj. Tuꞌntziꞌn, bꞌeꞌx ok ten nimsil teꞌ tbꞌi qMan Dios. Chi chiꞌ kyjaluꞌn: Luꞌ jun nmaq yolil Tyol Dios ma jaw anqꞌin qxol, ex: Luꞌ te Dios ma tzul klol teꞌ Ttanim, chi chiꞌ.
16 Apoderou-se de todos o temor, e glorificavam a Deus, dizendo: Um grande profeta surgiu entre nós: Deus voltou os olhos para o seu povo.
17 Jotxjo a otaq bꞌant tuꞌn Jesús, bꞌeꞌx bꞌijte teꞌ toj tkyaqil tnam te Judey exsin kyojjo txꞌotxꞌ, a nqayin iteꞌk tkꞌatz.
17 A notícia deste fato correu por toda a Judéia e por toda a circunvizinhança.
18 Tkyaqiljo lo bꞌijte tuꞌn Juan, a Jawsil Aꞌ, quꞌn tuꞌn bꞌeꞌx xi qꞌmaꞌn te kyuꞌnj t-xnaqꞌtzbꞌin. I tzajtzin ttxkoꞌn kabꞌe,
18 Os discípulos de João referiram-lhe todas estas coisas.
19 exsin xi tchqꞌoꞌntz qanilte te Jesús kyjaluꞌn: ¿Atzinjiꞌy a Crist, a attaq tulil, mo qa at juntl, tuꞌn tkubꞌ qyoꞌn?
19 E João chamou dois dos seus discípulos e enviou-os a Jesus, perguntando: És tu o que há de vir ou devemos esperar por outro?
20 Atzaj teꞌ kykanin ichin tkꞌatz Jesús, a i xi chqꞌoꞌn tuꞌn Juan, xitzin kyqanintz kyjaluꞌn: Ma qo tzaj chqꞌoꞌn qeꞌ tuꞌn Juan, a Jawsil Aꞌ, tuꞌn t-xi qqaniꞌn tey, aj qa ajiy, a il tiꞌj tuꞌn tul kanin, mo qa qo ayolja tiꞌj juntl aꞌla.
20 Chegando estes homens a ele, disseram: João Batista enviou-nos a ti, perguntando: És tu o que há de vir ou devemos esperar por outro?
21 Texjo paq anetziꞌn, nimku yabꞌil i qꞌanit tuꞌn Jesús, ex nimku kyixkꞌoj, a jun paqx n-el lemimin; ex nim taqꞌnil tajaw il, bꞌajetz toj kyanminxjal; ex nimku moẍqetaq i jqet kywutz tuꞌn.
21 Ora, naquele momento Jesus havia curado muitas pessoas de enfermidades, de doenças e de espíritos malignos, e dado a vista a muitos cegos.
22 Tbꞌajlinxitziꞌn ikyjo, xitzin ttzaqꞌwiꞌn kyqanbꞌitzjo ichin, a i xi tchqꞌoꞌn Juan. Chiꞌ kyjaluꞌn: Kux cheꞌxa, ex kyqꞌmanxa te Juan ajo ma kyliꞌy, exsiꞌn ma kybꞌiꞌy, ikyxjo tzeꞌnku kyij tzꞌibꞌit wiꞌja toj Tuꞌjil Tyol Dios. Chiꞌ kyjaluꞌn:
22 Respondeu-lhes ele: Ide anunciar a João o que tendes visto e ouvido: os cegos vêem, os coxos andam, os leprosos ficam limpos, os surdos ouvem, os mortos ressuscitam, aos pobres é anunciado o Evangelho;
23 Ex kyꞌiwlinqexixjo a mi njawje kykꞌuꞌj wiꞌja.
23 e bem-aventurado é aquele para quem eu não for ocasião de queda!
24 Tej kymeltzꞌajjo t-xnaqꞌtzbꞌin Juan, bꞌeꞌx ok ten Jesús yolil tiꞌj Juan kyukꞌaxjal. Xi tqꞌmaꞌn kye kyjaluꞌn: Tej kyxiꞌy lolte Juan toj tzqij txꞌotxꞌ, ¿Tiꞌtaqtzin wiq ichin kyajtaqa tuꞌn kylontiꞌy? ¿Ma noqpe jun ichin kabꞌe tkꞌuꞌj, tzeꞌnku jun ajlaj meltzꞌaje tuꞌn kyqꞌiqꞌ?
24 Depois que se retiraram os mensageiros de João, ele começou a falar de João ao povo: Que fostes ver no deserto? Um caniço agitado pelo vento?
25 Qa mina, ¿Tiꞌtaqtzin kyajtza tuꞌn kylontiꞌy? ¿Moj qa jun ichin manyor tbꞌanilx t-xbꞌalin tok? Me bꞌiꞌn kyeꞌ kyuꞌn, qa toj kyja nmaq kawil najleqe kyeꞌ ichin, a tbꞌanilx kyxbꞌalin tok, ex nimx nchi achin tzaluꞌn twutz txꞌotxꞌ.
25 Mas que fostes ver? Um homem vestido de roupas finas? Mas os que vestem roupas preciosas e vivem no luxo estão nos palácios dos reis.
26 ¿Me tiꞌtzin chi txaꞌjtza lolte? ¿Bꞌalaqa jun yolil Tyol Dios? ¡Ikytziꞌn! Me ante Juan nimxixtl toklin kyibꞌaj tkyaqil yolil Tyol Dios, aye i kꞌmonte Tyol ojtxe.
26 Mas, enfim, que fostes ver? Um profeta? Sim, digo-vos, e mais do que profeta.
27 Quꞌn ikytzin tqꞌma Diosjo tiꞌj toj Tuꞌjil Tyol kyjaluꞌn:
27 Este é aquele de quem está escrito: Eis que envio o meu mensageiro ante a tua face; ele preparará o teu caminho diante de ti {Ml 3,1}.
28 Twutzxix kxel nqꞌmaꞌn, qa kyxol tkyaqilxjal twutz txꞌotxꞌ, mix aꞌl jun nimxixtl toklin tzeꞌnku te Juan, a Jawsil Aꞌ. Me ajo a noq tal chꞌin toklin toj Tkawbꞌil Dios toj kyaꞌj, nimxixtl toklin tzeꞌnku te Juan.
28 Pois vos digo: entre os nascidos de mulher não há maior que João. Entretanto, o menor no Reino de Deus é maior do que ele.
29 Jotqexjo xjal, a otaq kybꞌi tyol Juan ex majqexpe kyej xjal, a peyil pwaqqe te Rom, xi kytziyin te Juan tuꞌn kykuꞌx toj aꞌ te jawsbꞌil aꞌ, ex xi kyqꞌoꞌn chjonte te Dios, quꞌn el kynikyꞌ te qa tzꞌaqlexix te Dios.
29 Ouvindo-o todo o povo, e mesmo os publicanos, deram razão a Deus, fazendo-se batizar com o batismo de João.
30 Me ayeqetzin kyej Parisey exqetziꞌn jniꞌ xnaqꞌtzil tiꞌj ojtxe kawbꞌil, mix kytziye kyeꞌ tuꞌn kykuꞌx toj aꞌ te jawsbꞌil aꞌ tuꞌn Juan. Tuꞌn ikyjo bꞌeꞌxsin el kyikyꞌin a tajtaq Dios kyukꞌa.
30 Os fariseus, porém, e os doutores da lei, recusando o seu batismo, frustraram o desígnio de Deus a seu respeito.
31 Kꞌwel nqꞌoꞌn jun techil tzeꞌnqe xjal jaꞌlin.
31 A quem compararei os homens desta geração? Com quem se assemelham?
32 Ikyqetziꞌn tzeꞌnqeku tal kꞌwal nchi kubꞌ qe saqchal toj kꞌaybꞌil. Ex nxi kyẍchꞌin te kyukꞌa, tuꞌn kysaqchaꞌn junx, ex nxi kyqꞌmaꞌn: Ma qo chinbꞌiꞌn kyukꞌa xux, tuꞌntzintla qsaqchan, ex tuꞌn kytzalaja ex tuꞌn kybꞌixiꞌn, me mi ẍi bꞌixiꞌn. Tuꞌnpetziꞌn, ma txi qbꞌitziꞌn bꞌitz te bꞌisbꞌajil, tuꞌntzintla qsaqchan, ex tuꞌn kyoqꞌa, me mix aꞌl s-oqꞌ. ¿Tiꞌxsin kyajtza? chi chiꞌ.
32 São semelhantes a meninos que, sentados na praça, falam uns com os outros, dizendo: Tocamos a flauta e não dançastes; entoamos lamentações e não chorastes.
33 Ikytzin kyejiꞌy, chi Jesús. Quꞌn tej tul Juan, a mix waꞌn pan ex mix kꞌwan vin kyukꞌa txqantl, ex xi kyqꞌmaꞌn qa attaq taqꞌnil tajaw il toj tanmin.
33 Pois veio João Batista, que nem comia pão nem bebia vinho, e dizeis: Ele está possuído do demônio.
34 Ex ma chin ula, ayiꞌn Tkꞌwal Ichin jaꞌlin, a nchin waꞌn ex nchin kꞌwan kyukꞌa noq tiꞌchaqku xjal, me nkyqꞌmaꞌnla wiꞌja qa loꞌlqiꞌn, ex jun kyukꞌa peyil pwaq ex kyukꞌa aj il. Ex ayetzin kye, ¿Tiꞌxsila kyajtza?
34 Veio o Filho do Homem, que come e bebe, e dizeis: Eis um comilão e beberrão, amigo dos publicanos e libertinos.
35 Kxel nqꞌmaꞌn qa atzin k-elile kynikyꞌa tiꞌjjo naꞌbꞌl ntzaj tuꞌn Dios tiꞌjjo qbꞌinchbꞌiꞌn.
35 Mas a sabedoria foi justificada por todos os seus filhos.
36 Tbꞌajlinxiꞌ ikyjo, jun Parisey kubꞌsin twutz tuꞌn t-xiꞌ Jesús waꞌl junx tukꞌa toj tja. Kutzin, chi Jesúsjo. Atzaj teꞌ tkanin, ok qe tiꞌj meẍ. Qꞌuqletaq te Jesús,
36 Um fariseu convidou Jesus a ir comer com ele. Jesus entrou na casa dele e pôs-se à mesa.
37 tej tpon kanin jun qya, a bꞌinchil il, a axsa najletaq tojjo tnam anetziꞌn. Ex otaq tbꞌi tej qya anetziꞌn qa otaq pon kanin Jesús waꞌl toj tja Parisey. Tuꞌn ikyjo, xi tiꞌn jun ẍunk nojnin tukꞌa jun wiq aꞌ kꞌokꞌjxix wen; ajo ẍunk bꞌinchin tukꞌa jun wiq abꞌj tbꞌanilx wen.
37 Uma mulher pecadora da cidade, quando soube que estava à mesa em casa do fariseu, trouxe um vaso de alabastro cheio de perfume;
38 Pon laqꞌe tej qya kykꞌatz tqan Jesús, ok ten oqꞌil ex kyukꞌa taꞌl twutz, oktzin tentz txjolkye tqan Jesús. Atzaj teꞌ kybꞌaj txjet, bꞌeꞌxsin ok tentz tzqijsilkye kyukꞌa tsmal twiꞌ, ex i el tmaꞌtzin tqan, exsin ok tqoꞌn aꞌ kꞌokꞌjsbꞌil kyiꞌj, a qꞌiꞌntaq tuꞌn.
38 e, estando a seus pés, por detrás dele, começou a chorar. Pouco depois suas lágrimas banhavam os pés do Senhor e ela os enxugava com os cabelos, beijava-os e os ungia com o perfume.
39 Atzaj teꞌ tiwle lo tuꞌn Parisey, a xi txkonte Jesús, ul jun t-xim kyjaluꞌn toj tanmin: A noqxit jun yolil Tyol Dios teꞌ ichin lo, matla kaninte tiꞌj tzeꞌn taꞌye tchwinqiljo qya, a luꞌ n-ok tzyunte, quꞌn ajo qya lo, jun bꞌinchil il teꞌ, chtej Parisey.
39 Ao presenciar isto, o fariseu, que o tinha convidado, dizia consigo mesmo: Se este homem fosse profeta, bem saberia quem e qual é a mulher que o toca, pois é pecadora.
40 Atziꞌn te Jesús bꞌeꞌx kanin teꞌ tiꞌj t-xim Parisey. Tuꞌntziꞌn, iky xi tqꞌmaꞌn kyjaluꞌn: Ay Simun, at jun weꞌ tuꞌn t-xi nqꞌmaꞌn tey. Atzin te Parisey xi ttzaqꞌwin kyjaluꞌn: Kutzin, Xnaqꞌtzil. Qꞌmantza.
40 Então Jesus lhe disse: Simão, tenho uma coisa a dizer-te. Fala, Mestre, disse ele.
41 Xitzin tqꞌmaꞌn Jesús kyjaluꞌn: Iteꞌtaq kabꞌe xjal, a attaq kykꞌas tukꞌa jun ichin, a bꞌaꞌntaq qꞌon pwaq txꞌex. Attaqtzin teꞌ jun jweꞌ syent pwaqtaq teꞌ ttxꞌex. Ataqtzil teꞌ juntl lajaj toj ox kꞌaltaqteꞌ ttxꞌex.
41 Um credor tinha dois devedores: um lhe devia quinhentos denários e o outro, cinqüenta.
42 Me quꞌn tuꞌn mix jaꞌ nchjetetaqjo kykꞌas, bꞌeꞌx kubꞌ najsiꞌn kykꞌas tuꞌnjo ichin, a tajaw pwaqtaq. Kutzin. Qꞌmantzintza weꞌy jaꞌlin, chi Jesúsjo te Parisey. Kyxoljo kabꞌe kꞌasbꞌine lo, ¿Altzila kyeꞌ k-okil kꞌuꞌjlinte chꞌintljo tajaw kꞌas?
42 Não tendo eles com que pagar, perdoou a ambos a sua dívida. Qual deles o amará mais?
43 Xitzin ttzaqꞌwin Simun kyjaluꞌn: Toj nwutza, bꞌalaqa a ichin, a nimxixtaq chꞌintljo tkꞌas. Twutzx teꞌ, chi Jesúsjo. Ikypen teꞌ tzeꞌnku ma tzaj tqꞌmaꞌn.
43 Simão respondeu: A meu ver, aquele a quem ele mais perdoou. Jesus replicou-lhe: Julgaste bem.
44 Xitzin kaꞌyin Jesús toj twutzjo qya, exsin xi tqꞌmaꞌntz te Simun kyjaluꞌn: ¿Man tzꞌiwle qya lo tuꞌn, a ma chi el ttxjoꞌn nqaꞌn tukꞌa taꞌl twutz, ex ma chi el tsuꞌn kyukꞌa tsmal twiꞌ tuꞌntzintla kytzqijtz? Me metziꞌn te, ma chin tzaj ttxkoꞌn tuꞌn woktza toj tjay, me ntiꞌ chꞌin aꞌ saj tqꞌoꞌn te txꞌajbꞌilkye nqaꞌn.
44 E voltando-se para a mulher, disse a Simão: Vês esta mulher? Entrei em tua casa e não me deste água para lavar os pés; mas esta, com as suas lágrimas, regou-me os pés e enxugou-os com os seus cabelos.
45 Ex mi ẍin el tmaꞌtziꞌn te qꞌolbꞌil weꞌy, tzeꞌnku ntene qxol; qalatzin teꞌ qya lo, noqx teꞌ ẍin oktza, bꞌeꞌx s-ok ten maꞌtzilkye nqaꞌn, ex naꞌmx tuꞌn tkubꞌ qen jaꞌlin.
45 Não me deste o ósculo; mas esta, desde que entrou, não cessou de beijar-me os pés.
46 Ex ntiꞌ te aseyt ma jax tqꞌoꞌn toj nwiꞌy, a tzeꞌnkuxjo nbꞌinchajtz, me metzin teꞌ qya lo, at teꞌ aꞌ, a kꞌokꞌjxix wen ma tzꞌok tqoꞌn kyiꞌj nqaꞌn.
46 Não me ungiste a cabeça com óleo; mas esta, com perfume, ungiu-me os pés.
47 Tuꞌnpetziꞌn, kxel nqꞌmaꞌn tey, qa noq tuꞌn nim tkꞌuꞌjjo qya wiꞌja, ma chi kubꞌ najsit nimku til. Me atzin teꞌ xjal, a nya nim til toj twutz, ex nya nim tkꞌuꞌj wiꞌja.
47 Por isso te digo: seus numerosos pecados lhe foram perdoados, porque ela tem demonstrado muito amor. Mas ao que pouco se perdoa, pouco ama.
48 Tbꞌajlinxi tqꞌmaꞌn ikyjo, xitzin tqꞌmaꞌnltz teꞌ qya kyjaluꞌn: ¡Ay, qya! Ma chi najsit te til jaꞌlin wuꞌn.
48 E disse a ela: Perdoados te são os pecados.
49 Ayetzin kyej txqantl xjal, a otaq chi pon txkoꞌntl waꞌl junx tukꞌa Jesús, i ok ten kyeꞌ qanilte kyxolx kyjaluꞌn: ¿Ankye teꞌ xjal lo, a nimsil tibꞌ? ¿Majqexjo kyilxjal nchi kubꞌ tnajsin?
49 Os que estavam com ele à mesa começaram a dizer, então: Quem é este homem que até perdoa pecados?
50 Me atzin te Jesús, bꞌeꞌx xi kyiml teꞌ tiꞌj qya anetziꞌn, exsin xi tqꞌmaꞌnltz kyjaluꞌn: ¡Ay qya! Noq tuꞌnjo tnimbꞌila wiꞌja, ma kletiy. Atziꞌn jaꞌlin toj tzaljbꞌil kux meltzꞌaja, chi Jesúsjo te.
50 Mas Jesus, dirigindo-se à mulher, disse-lhe: Tua fé te salvou; vai em paz.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.