Hebreus 11
Mam Comitancillo NT (MAM_COM) vs NAA
1 ¿Tzeꞌntziꞌn qnimbꞌil? Atzin qnimbꞌiljo kyjaluꞌn: Tnejil, tuꞌn tok qe qkꞌuꞌj tuꞌn ttzaj qꞌoꞌn a nqo ayoꞌn tiꞌj; ex tkabꞌ, tuꞌn t-xi qnimin qa ikyxixjo tiꞌjjo tumil, a mina nqloꞌn.
1 Ora, a fé é a certeza de coisas que se esperam, a convicção de fatos que não se veem.
2 Quꞌn noq tuꞌn kynimbꞌil ojtxe qxjalil, i ele bꞌaꞌn twutz Dios.
2 Pois, pela fé, os antigos obtiveram bom testemunho.
3 Ex ikyxjo qe, bꞌiꞌn quꞌn noq tuꞌn qnimbꞌil, qa a qMan Dios kubꞌ bꞌinchin teꞌ tkyaqil, noq tuꞌn Tyol. Ex ikyxjo, bꞌiꞌn quꞌn tuꞌn qnimbꞌil, qa tkyaqiljo a nqloꞌn jaꞌlin, antza tzajnin tiꞌjjo a nya qꞌanchaꞌl.
3 Pela fé, entendemos que o universo foi formado pela palavra de Deus, de maneira que o visível veio a existir das coisas que não são visíveis.
4 Noq tuꞌn tnimbꞌil Abel, teꞌ t-xi tqꞌoꞌn oyaj te Dios tbꞌanilxixtl ele tzeꞌnku toyaj Caín. Tuꞌntziꞌn, aku qMan Dios ok qꞌonte te tbꞌanil nimil, ex tuꞌn ikyjo, wen ele toyaj twutz Dios. Quꞌn ikytziꞌn, exla qa o kyim te Abel, me o kyij te jun yekꞌbꞌil te qe jaꞌlin, tuꞌn tkubꞌ qnimin Dios.
4 Pela fé, Abel ofereceu a Deus um sacrifício mais excelente do que Caim, pelo qual obteve testemunho de ser justo, tendo a aprovação de Deus quanto às suas ofertas. Por meio da fé, mesmo depois de morto, ainda fala.
5 Ex ikyxjo tzeꞌnkuꞌ te Enoc, tuꞌn tnimbꞌil xi qꞌiꞌn tuꞌn Dios tukꞌa t-xmilil, tuꞌn mi kyime. Noq jaw naj, ex i ok tenxjal jyolte, me mix jyete, quꞌn otaq txiꞌ tukꞌa Dios. ¿Me tiquꞌn xi qꞌiꞌn Enoc ikyjo? Quꞌn tqꞌma toj Tuꞌjil Tyol Dios, tej naꞌmtaq t-xiꞌ Enoc, qa wen ele twutz Dios noq tuꞌn tnimbꞌil.
5 Pela fé, Enoque foi levado a fim de não passar pela morte; não foi achado, porque Deus o havia levado. Pois, antes de ser levado, obteve testemunho de que havia agradado a Deus.
6 Ex ikyxjo qe jaꞌlin: Il tiꞌj tuꞌn tten qnimbꞌil tuꞌntzintla qel wen twutz Dios. Quꞌn tuꞌn qa at jun xjal qa taj tuꞌn tok tmujbꞌin tibꞌ tukꞌa Dios, ex tuꞌn tel wen twutz, il tiꞌj tuꞌn t-xi tnimin qa itzꞌxix te Dios, ex qa aku tzaj tqꞌoꞌn jun tbꞌanil chojbꞌil te kyeꞌ, ayeꞌ nchi jyoꞌnxix tiꞌj.
6 De fato, sem fé é impossível agradar a Deus, porque é necessário que aquele que se aproxima de Deus creia que ele existe e que recompensa os que o buscam.
7 Ex ikyxjo te Noé, tej tyolin Dios tukꞌa qa attaq jun il tuꞌn tul twutz txꞌotxꞌ. Ex naꞌmtaq tul kaniꞌn il anetziꞌn, tej t-xi tnimin Noé a tqꞌma Dios. Ex noq tuꞌn tkubꞌ tnimin Noé, kubꞌ tbꞌinchin jun bark ma tij, noq tuꞌn kykletjo jniꞌ tkꞌwal, t-xuꞌjil exqetziꞌn tlibꞌ. Tuꞌn tnimbꞌil Noé, kubꞌ tyekꞌin kywutzjo txqantl xjal, qa najnintaq iteꞌye. Me atzin kye Noé, noq tuꞌn kynimbꞌil, i klete te tkyaqil il.
7 Pela fé, Noé, divinamente instruído a respeito de acontecimentos que ainda não se viam e sendo temente a Deus, construiu uma arca para a salvação de sua família. Assim, ele condenou o mundo e se tornou herdeiro da justiça que vem da fé.
8 Ex ikyxjo te Abraham, kubꞌ tnimin teꞌ, tej ttzaj qꞌolbꞌin tuꞌn Dios, ex bꞌeꞌx xiꞌ tuꞌn tkanin tojjo jun txꞌotxꞌ, a tuꞌntaq ttzaj qꞌoꞌn te tuꞌn Dios te jun oyaj, tuꞌn tnajan antza. Tuꞌn ikyjo, etz Abraham toj ttanim, me ntiꞌtaq bꞌiꞌn tuꞌn, jaꞌ tuꞌntaq tkanine.
8 Pela fé, Abraão, quando chamado, obedeceu, a fim de ir para um lugar que devia receber como herança; e partiu sem saber para onde ia.
9 Ex tuꞌn tnimbꞌil, najan Abraham tzeꞌnku jun bꞌetin xjal twutzjo txꞌotxꞌ, a tuꞌntaq tzaj qꞌoꞌn te tuꞌn Dios. Me najan kyojjo ja, a xbꞌalinqe, a bꞌaꞌn kyikyꞌ iqit. Ex ikyx bꞌajjo tukꞌa Isaac, a tkꞌwal Abraham, ex tukꞌa Jacob, a tkꞌwal Isaac. Ex ikyxjo tqꞌma Dios kye, qa iltaq tiꞌj tuꞌn ttzaj qꞌoꞌn txꞌotxꞌ kye anetziꞌn, ikyxjo tzeꞌnkuꞌ xi tqꞌmaꞌn te Abraham.
9 Pela fé, peregrinou na terra da promessa como em terra alheia, habitando em tendas com Isaque e Jacó, herdeiros com ele da mesma promessa.
10 Me atziꞌn te Abraham noqx xi tqꞌuqbꞌinx teꞌ tkꞌuꞌj tiꞌjjo juntl tnam te najbꞌil te jun majx, a at toj kyaꞌj, a kubꞌ tnaꞌbꞌlin Dios, ex kubꞌ tbꞌinchin. Tuꞌnpetziꞌn, kubꞌ tbꞌisin Abraham tuꞌn tnajan tzeꞌnku jun bꞌetin xjal kyojileꞌ tnam tzaluꞌn twutz txꞌotxꞌ.
10 Porque Abraão aguardava a cidade que tem fundamentos, da qual Deus é o arquiteto e construtor.
11 Ex atzin te Sara, a t-xuꞌjil Abraham, mibꞌintaq tzꞌalin, ex noq taꞌẍtaqljo tchmil. Me tuꞌn tnimbꞌil Abraham, ja tzaj qꞌoꞌn kyoklin tuꞌn tul jun kyal, quꞌn xi tnimin Abraham, qa tilil tiꞌj tuꞌn tbꞌajjo a tqꞌma Dios te, qa tuꞌntaq tul jun kyal.
11 Pela fé, também, a própria Sara, apesar de não poder ter filhos e já ser idosa, recebeu poder para ser mãe, pois considerou fiel aquele que lhe havia feito a promessa.
12 Ikytzintzjo tzeꞌn te Abraham, tej chꞌixtaq tjapin kanin toj tqꞌij tuꞌn tkyim, ul jun tkꞌwal, tuꞌn tel poqꞌin tyajil nyakutlaj iky kybꞌajjo tzeꞌnqeku cheꞌw twutz kyaꞌj, ex tzeꞌnkutlaꞌ tzꞌawin ttzi ttxuyil aꞌ, a nlay bꞌant tajlet.
12 Por isso, também de um só homem, praticamente morto, saiu uma posteridade tão numerosa como as estrelas do céu e inumerável como a areia que está na praia do mar.
13 Ayeꞌ xjal lo: Abraham, Isaac ex Jacob, i kyim, teꞌ naꞌmxtaq kyetzin teꞌ txꞌotxꞌ te Canaán, a tzaj tqꞌoꞌn Dios kye. Me noq tuꞌn kynimbꞌil, qe kykꞌuꞌj tiꞌjjo a otaq tzaj tqꞌmaꞌn Dios kye. Ex tuꞌn ikyjo, o chi tzalaj tiꞌj qa toj jun qꞌij, iltaq tiꞌj tuꞌn kyetzin teꞌ txꞌotxꞌ anetziꞌn, me noq kyuꞌn kyyajil, a ẍi el anqꞌin kyiꞌj. Ikytziꞌn ele kynikyꞌjo tiꞌj, qa a kynajbꞌil twutzxix nya tzaluꞌn twutz txꞌotxꞌ, qalaꞌ toj kyaꞌj. Tuꞌn ikyjo, ok kyqꞌoꞌn kyibꞌ te bꞌetin xjal tzaluꞌn twutz txꞌotxꞌ, quꞌn tuꞌn kyajtaq tuꞌn kynajan tojjo kyaꞌj, a jaꞌ nimxixtl kyoklin tuꞌn kynajan toj.
13 Todos estes morreram na fé. Não obtiveram as promessas, mas viram-nas de longe e se alegraram com elas, confessando que eram estrangeiros e peregrinos na terra.
14 — ausente —
14 Porque os que falam desse modo manifestam estar procurando uma pátria.
15 Me n-el qnikyꞌ tiꞌjjo lo, quꞌn noqit oꞌkxtaq kyajjo jun kynajbꞌil tzaluꞌn twutz txꞌotxꞌ, bꞌeꞌxitla i meltzꞌaj najal te txꞌotxꞌ, jaꞌ taꞌyetaq Abraham te tnejil, quꞌn kyetaqjo txꞌotxꞌ anetziꞌn.
15 E, se, na verdade, se lembrassem daquela de onde saíram, teriam oportunidade de voltar.
16 Tuꞌn ikyjo, bꞌiꞌn quꞌn qa kyajtaq jun najbꞌil tbꞌanil, nya tzaluꞌn twutz txꞌotxꞌ, qalaꞌ toj kyaꞌj. Tuꞌntziꞌn ikyjo, mix tzaje txꞌixwe Dios tuꞌn tok tqꞌoꞌn tibꞌ te kyDios, ex ax Dios o bꞌinchin teꞌ jun najbꞌil tbꞌanilxix toj kyaꞌj te kye, tuꞌn kynajan te jun majx junx tukꞌa.
16 Mas, agora, desejam uma pátria superior, isto é, celestial. Por isso, Deus não se envergonha deles, de ser chamado o seu Deus, porque lhes preparou uma cidade.
17 Ex ikyxjo te Abraham, junchꞌintaq tkꞌwal, Isaac tbꞌi. Me noq tuꞌn tnimbꞌil, tej tok toj joybꞌil tiꞌj tuꞌn Dios, xi tiꞌn Isaac, tuꞌn toktaq te jun chojbꞌil twutz Dios. Ex xi ttziyin tuꞌn tkubꞌ bꞌyettaqjo tkꞌwal te chojbꞌil,
17 Pela fé, Abraão, quando posto à prova, ofereceu Isaque. Aquele que acolheu as promessas de Deus estava a ponto de sacrificar o seu único filho,
18 exsin qa otaq tzꞌel tnikyꞌ te a tqꞌma Dios, qa tiꞌjtaq Isaac, tuꞌn tel poqꞌin tyajil Abraham.
18 do qual havia sido dito: “A sua descendência virá por meio de Isaque.”
19 ¿Me tiꞌtzila t-xim Abraham tiꞌjjo luꞌn? Quꞌn qꞌuqletaq tkꞌuꞌj tiꞌj Dios qa at tipin tuꞌn tjatz anqꞌin juntl majl Isaac kyxol kyimin. Ex bꞌeꞌx tzaj tkleꞌn juntl majljo tkꞌwal. Mix kyime; nyakuj otaq jaw anqꞌin juntl majl kyxol kyimnin, quꞌn tuꞌn otaq ttziye ttata tuꞌn tkubꞌ bꞌyet.
19 Abraão considerou que Deus era poderoso até para ressuscitar Isaque dentre os mortos, de onde também figuradamente o recebeu de volta.
20 Ex ikyxjo, noq tuꞌn tnimbꞌil Isaac, i kubꞌe tkyꞌiwlin tkꞌwal, a Jacob ex Esaú, ex xi tqꞌmaꞌn tiꞌjjo jniꞌ tuꞌntaq ttzaj tqꞌoꞌn Dios kye.
20 Pela fé, igualmente Isaque abençoou Jacó e Esaú, a respeito de coisas que ainda estavam para vir.
21 Ex noq tuꞌn tnimbꞌil Jacob, tej chꞌixtaq tkyim, jaw weꞌks, ex xi joqe tibꞌaj tvar, noq tuꞌn kykyꞌiwlitjo tkꞌwal Jse, ex tuꞌn tnimsin tbꞌi qMan Dios.
21 Pela fé, Jacó, quando estava para morrer, abençoou cada um dos filhos de José e, apoiado sobre a extremidade do seu bordão, adorou a Deus.
22 Ex ikyxjo, noq tuꞌn tnimbꞌil Jse, tej chꞌixtaq tkyim, yolin tiꞌj, qa tuꞌntaq tetz t-xjalil, ayeꞌ tzajninqe tiꞌj Jacob, toj txꞌotxꞌ Egipto. Ex kyij tyolin Jse, qa aj kyikyꞌtaq tojjo txꞌotxꞌ anetziꞌn, iltaq tiꞌj tuꞌn tetz iqin tbꞌaqil, tuꞌn tkuꞌx muqet tojjo ttxꞌotxꞌ, jaꞌ tzajnin.
22 Pela fé, José, próximo do seu fim, fez menção do êxodo dos filhos de Israel, bem como deu ordens a respeito de seus próprios ossos.
23 Ex ikyxjo, tej titzꞌje Moisés, tuꞌn kynimbꞌiljo ttata, oxe xjaw xi kyewin kyal, quꞌn ok kykaꞌyin qa tbꞌanilxtaq kaꞌyin Moisés. Tuꞌn ikyjo, mix i tzaje xobꞌ ttata tuꞌnjo tyol nmaq kawil, qa iltaq tiꞌj tuꞌn tkubꞌ bꞌyet tkyaqil neꞌẍ, a qꞌa.
23 Pela fé, Moisés, depois de nascer, foi escondido por seus pais durante três meses, porque viram que era um menino bonito e não temeram o decreto do rei.
24 Ex ikyxjo, tej tchꞌiy Moisés, noq tuꞌn tnimbꞌil, mix xi ttziyin tuꞌn tok te taljo tkꞌwal nmaq kawil toj txꞌotxꞌ te Egipto.
24 Pela fé, Moisés, sendo homem feito, recusou ser chamado filho da filha de Faraó,
25 Quꞌn jaw skꞌoꞌn Moisés tuꞌn tikyꞌx jniꞌ yajbꞌil tuꞌn kyxoljo t-xjalil aj Judiy, a Ttanim Dios, ex nya tuꞌn ttzalaj noq toj kabꞌe qꞌij tojjo achbꞌil, ex toj tkyaqil wiq il kyukꞌa aj Egipto.
25 preferindo ser maltratado junto com o povo de Deus a usufruir prazeres transitórios do pecado.
26 ¿Ex tiquꞌn? Quꞌn kubꞌ t-ximin Moisés, qa nimxixtl toklin twutz Dios tuꞌn tikyꞌx yajbꞌil tuꞌn noq tuꞌn tpaj Crist, tzeꞌnku tuꞌn t-xi tqꞌoꞌn tibꞌ toj jniꞌ qꞌinimil toj txꞌotxꞌ Egipto. Kubꞌ t-ximin Moisés ikyjo, quꞌn qꞌuqletaq tkꞌuꞌj tiꞌjjo chojbꞌil, a tziyintz tuꞌn Dios toj kyaꞌj.
26 Ele entendeu que ser desprezado por causa de Cristo era uma riqueza maior do que os tesouros do Egito, porque contemplava a recompensa.
27 Noq tuꞌn tnimbꞌil Moisés, kyij ttzaqpiꞌn Egipto kyukꞌa tkyaqil t-xjalil. Ex mix tzaje xobꞌ te tqꞌoj kawil, quꞌn nyakuj otaq tzꞌiwle Dios tuꞌn, a nya qꞌanchaꞌl.
27 Pela fé, Moisés abandonou o Egito, não ficando amedrontado com a ira do rei, pois permaneceu firme como quem vê aquele que é invisível.
28 Noq tuꞌn tnimbꞌil Moisés, xi tqꞌmaꞌn tuꞌn tikyꞌsit tnejil Xjan Qꞌij kyukꞌa t-xjalil. Tuꞌn ikyjo, xi tqꞌmaꞌn tuꞌn tok chititjo tchkyꞌel tal tal rit kyiꞌj kyjpel ja te techil, tuꞌntzintla mina chi kubꞌ bꞌyoꞌneꞌ tkyaqiljo tnejil kꞌwal qꞌa kyxol aj Israel, tuꞌn t-angel kyimin.
28 Pela fé, celebrou a Páscoa e o derramamento do sangue, para que o exterminador não tocasse nos primogênitos dos israelitas.
29 Tbꞌajlinxiꞌ ikyjo, noq tuꞌn kynimbꞌil aj Israel, bꞌaj ikyꞌtze tojjo ttxuyil aꞌ, Chikyꞌ tbꞌi, a xi tpaꞌn tibꞌ tuꞌntzintla tten jun bꞌe, nyakutzintlaj toj jun tzqij txꞌotxꞌ. Ex ikyqextaq kyeꞌ aj Egipto kyajtaq kyeꞌ tuꞌn kyikyꞌtz, me bꞌeꞌx i xi mulqꞌaj toj aꞌ, tej tok tmujbꞌin aꞌ tibꞌ.
29 Pela fé, os israelitas atravessaram o mar Vermelho como por terra seca. Quando os egípcios tentaram fazer o mesmo, foram engolidos pelo mar.
30 Ex ikyxjo, wuq qꞌij, i bꞌet aj Israel tiꞌjile tnam Jericó. Ex noq tuꞌn kynimbꞌil, i tzaj tzꞌaqjo nmaq tape, a iteꞌktaq tiꞌjileꞌ tnam anetziꞌn.
30 Pela fé, ruíram as muralhas de Jericó, depois de rodeadas por sete dias.
31 Ex ikyx tej Rahab, aj qya te Jericó, a aj kyꞌaꞌjiltaq; mix kyime teꞌ kyukꞌa t-xjalil, ayeꞌ mix kubꞌe kynimineꞌ Dios, quꞌn tuꞌn attaq tnimbꞌil Rahab, a kubꞌ tyekꞌin, tej kyewitj xjal tuꞌn, ayeꞌ aj Israelqe, ayeꞌ i ul kanin kaꞌyilte tnam. Kubꞌ tbꞌinchin ikyjo, quꞌn nchi joylajtztaqjo xjal anetziꞌn, tuꞌn kykubꞌ bꞌyet.
31 Pela fé, Raabe, a prostituta, não foi destruída com os desobedientes, porque acolheu os espias com paz.
32 Tkyaqiljo xjal, a ma qꞌumlajtz tzaluꞌn, nimxix kynimbꞌil tiꞌj qMan Dios. Me nya noq oꞌkqexjo luꞌn; atxla txqantl, tzeꞌnkuꞌ Gedeón, Barac, Sansón, Jefté, David, Samuel, ex jniꞌ yolil Tyol Dios ojtxe. Me ntiꞌ ambꞌil qiꞌj tuꞌn qyolin kyiꞌj kykyaqil.
32 E que mais direi? Certamente me faltará o tempo necessário para falar de Gideão, de Baraque, de Sansão, de Jefté, de Davi, de Samuel e dos profetas,
33 Oꞌkx tuꞌn qyolin kyiꞌj, qa noq tuꞌn kynimbꞌil, iteꞌ ilaꞌku nmaq tnam kubꞌ kyiꞌj kyuꞌn. Ex iteꞌ junjuntl i kawin toj tumilxix; ex iteꞌ junjuntl o tzaj kykꞌmoꞌn ajo tzaj tqꞌmaꞌn Dios kye; ex iteꞌ junjuntl qa noq tuꞌn kynimbꞌil, bꞌeꞌx jpetjo kytzi nmaq bꞌalun kyuꞌn, tuꞌn mina cheꞌxe chyoꞌne kyuꞌn.
33 os quais, por meio da fé, conquistaram reinos, praticaram a justiça, obtiveram promessas, fecharam a boca de leões,
34 Ex iteꞌ junjuntl o yupj tipin qꞌaqꞌ kyuꞌn, a njulintaq wen, tuꞌn mi chi kyime tuꞌn; ex iteꞌ junjuntl o chi tzaqpaj, tuꞌn mi chi kyime tuꞌn kxbꞌil, a at tste. Ex iteꞌ junjuntl, a ntiꞌtaq kyipin, me bꞌeꞌx tzaj qꞌoꞌn kyipin tuꞌn Dios, tuꞌn kykanbꞌin kyiꞌjjo jniꞌ xoꞌl qꞌaqꞌ, a ajqꞌojqetaq kyiꞌj.
34 extinguiram a violência do fogo, escaparam de ser mortos à espada, da fraqueza tiraram força, fizeram-se poderosos na guerra, puseram em fuga exércitos estrangeiros.
35 Ex iteꞌ junjun qya, a noq tuꞌn kynimbꞌil, i jaw anqꞌin juntl majljo kyal, ayeꞌ otaq chi kyim. Me iteꞌ junjuntl, bꞌeꞌx i kubꞌ kyꞌixsbꞌin tuꞌn kykyim, quꞌn tuꞌn mix kubꞌe kyxkꞌaꞌyin kynimbꞌil. Quꞌn kubꞌ kyximinjo nimil luꞌn, qa iltaq tiꞌj tuꞌn t-xi kyqꞌoꞌn kychwinqil tzaluꞌn twutz txꞌotxꞌ, tuꞌntzintla tkanbꞌit te jun majx a juntl kychwinqil toj kyaꞌj, aj kyjaw anqꞌin juntl majl kyxol kyimnin.
35 Mulheres receberam, pela ressurreição, os seus mortos. Alguns foram torturados, não aceitando seu resgate, para obterem superior ressurreição;
36 Ex ikyxjo, noq tuꞌn tpaj kynimbꞌil, iteꞌ junjuntl i ok yisoꞌn, ex i bꞌaj jubꞌchin. Ex ilaꞌ maj, i kubꞌ kꞌloꞌn tukꞌa kxbꞌil, ex i kuꞌx toj tze.
36 outros, por sua vez, passaram pela prova de zombarias e açoites, sim, até de algemas e prisões.
37 Ex ikyxjo, iteꞌ junjuntl i kyim, tej kyok xoꞌn tukꞌa abꞌj. Ex iteꞌ junjuntl i kubꞌ qitit tukꞌa qitbꞌil tze; ex iteꞌ junjuntl i bꞌaj kyim tukꞌa kxbꞌil, a at tste. Ex noq tuꞌn tpaj kynimbꞌil, aye nimil lo, ntiꞌtaq kyja, ex atzin kyxbꞌalin noq ttzꞌumil rittaq ex ttzꞌumil chivtaq, quꞌn yaj xjalqetaq. Ex noq tuꞌn tpaj kynimbꞌil, o chi yasle, ex o chi yajlajtz.
37 Foram apedrejados, serrados ao meio, mortos ao fio da espada. Andaram como peregrinos, vestidos de peles de ovelhas e de cabras; passaram por necessidades, foram afligidos e maltratados.
38 Me aye nimil lo bꞌaꞌnxix i ele twutz Dios, exla qa bꞌeꞌx i ok ikyꞌin kyuꞌnxjal, a nya nimilqe. Tuꞌntziꞌn ikyjo, ntiꞌ kynajbꞌil, noq nchi bꞌetejetaq toj kꞌul ex tojjo txꞌotxꞌ, jaꞌ ntiꞌye kynajbꞌilxjal toj. Atku ma chi najan toj xaq ex toj jul.
38 O mundo não era digno deles. Andaram errantes pelos desertos, pelos montes, pelas covas, pelos antros da terra.
39 Tkyaqiljo nimil lo, bꞌaꞌn i ele twutz qMan Dios noq tuꞌn kynimbꞌil tiꞌj, me naꞌmxtaq kykꞌmon teꞌ a tzaj ttziyin Dios kye.
39 Todos estes, mesmo tendo obtido bom testemunho por meio da fé, não obtiveram a concretização da promessa,
40 ¿Ex tiquꞌn? Quꞌn tuꞌn at jun qnajbꞌil nimxixtl wen toj kyaꞌj, jaꞌ tuꞌn qmujbꞌin te qibꞌ qkyaqilx tojjo qꞌij tzul kanin, tuꞌn qok tzꞌaqlexix twutz Dios. Kbꞌantiljo luꞌn tuꞌn Dios toj kyaꞌj tzmaxi aj qmujbꞌit qkyaqilx tuꞌn, a awo nimilqo tkyaqil twutz txꞌotxꞌ, a awo itzꞌqo jaꞌlin, ayeꞌ o chi kyim exqetziꞌn naꞌmx kyitzꞌje ex qeꞌ kchi nimil.
40 porque Deus tinha previsto algo melhor para nós, para que eles, sem nós, não fossem aperfeiçoados.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.