Gálatas 3
Lologena Wo Kienane Yesu Kristo Kome Kewo (LWW) vs VC
1 In na nepisu amiu le Kalesia lala sa ga nap̃a p̃arimiu pe wowe pa rui. ?Pona yaru lap̃asia akila male e amiu yo, ana nane amiu apa akila pal mrapa sanene? Inu nepisawal ruru merarava e maramiu p̃isi rui, sanape nap̃a Yesu Kristo mare e laki torovia, a nanagane narui amiu apano ape tap̃ena narui.
1 Ó insensatos gálatas! Quem vos fascinou a vós, ante cujos olhos foi apresentada a imagem de Jesus Cristo crucificado?
2 In na sineun nesape neviun naviunena tai van amiu sumo wa. Naviunena ne sanini, sape “?Amiu nene, nap̃a amla Ninuna Wa nanua sumo rui, Ntewa mla pan amiu vanon ya? ?Amiu amlavia komin nap̃a amiu amlogear navisaluaena la nene kiena ne Mosis?” Peraga, amiu amlavia komin nap̃a amloge nalologena wo, ana asum̃a amlelaga ea.
2 Apenas isto quero saber de vós: recebestes o Espírito pelas práticas da lei ou pela aceitação da fé?
3 Sumo, amiu asiar malena viu amio Kristo e nam̃areraena na Ninuna ne Ntewa, a nanagane asitom asape ap̃isin ga e kiamiu nam̃areraena ga? !Tap̃atete ve sanene, peraga! !Amiu asum̃a apa ape wowe la narui!
3 Sois assim tão levianos? Depois de terdes começado pelo Espírito, quereis agora acabar pela carne?
4 — ausente —
4 Ter feito tais experiências em vão! Se é que foi em vão!
5 — ausente —
5 Aquele que vos dá o Espírito e realiza milagres entre vós, acaso o faz pela prática da lei, ou pela aceitação da fé?
6 Amiu asitom li yermarua Epraam, nap̃a Visena Wa kiena ne Ntewa pisayu naga, pisape
6 Foi este o caso de Abraão: ele creu em Deus e isto lhe foi levado em conta de justiça {Gn 15,6}.
7 Ana yaru tap̃ena la nap̃a apimi sirau nap̃a la ap̃asine Ntewa sanene, la ape lus kiena ne yermarua Epraam kemua la lelaga.
7 Sabei, pois: só os que têm fé é que são filhos de Abraão.
8 Ita tekilia tevisu e Visena Wa nap̃a lologena wo nene nap̃a ita tesum̃a temlelaga ke e nanagane, Ntewa naga pisawal nanua sumo sumo la rui, pogos nap̃a pisa pa Epraam pisa pisape
8 Prevendo a Escritura que Deus justificaria os povos pagãos pela fé, anunciou esta boa nova a Abraão: Em ti todos os povos serão abençoados {Gn 18,18}.
9 Ana la nap̃a la apiawa ke e naga sanene, ana kana kinasa sa nap̃a Ntewa naga pisa ruru la ke nanagane, sa nap̃a naga pisa ruru Epraam sumo, komin nap̃a naga piawa e Ntewa.
9 De modo que os homens de fé são abençoados com a bênção de Abraão, homem de fé.
10 Ana la nap̃a asitom ke asape yoko akilia atol malena komin nap̃a la asum̃a akilali ke nap̃a alogear navisaluaena lala, la nene la asike vatanon nalip̃ereen tai rui, komin nap̃a pe yaru re tai nap̃a mlogear make navisaluaena la nene poli, a Visena Wa kiena ne Ntewa pisa pisape,
10 Todos os que se apóiam nas práticas legais estão sob um regime de maldição. Pois está escrito: Maldito aquele que não cumpre todas as prescrições do livro da lei {Dt 27,26}.
11 Sanene narui ana merarava ruru pan ita nap̃a yaru tap̃atete imi mesmesu amio Ntewa komin nap̃a naga logear ga navisaluaena nene ana sa nap̃a Visena Wa kiena ne Ntewa naga pisa nap̃a pisa pisape
11 Que ninguém é justificado pela lei perante Deus é evidente, porque o justo viverá pela fé {Hab 2,4}.
12 Visena ne na nene naga pisayu p̃elaga naviawaena, a ita tekilia tevisu nap̃a p̃elaga kiena ne naviawaena nene amio p̃elaga na nalogearena e navisaluaena, lalua pe maran taaga re nenaga. Nanene komin nap̃a p̃elaga na logearena Navisaluaena, naga sum̃alu se lepas na suri la punu ga nap̃a yaru ga kilia kila sa nap̃a visena wa pisa, nap̃a pisape yaru ga nap̃a kila punu sur la nap̃a navisaluaena pisa, naga kilia tol malena ea.
12 Ora, a lei não provém da fé e sim {do cumprimento}: quem observar estes preceitos viverá por eles {Lv 18,5}.
13 Ana komin nap̃a ita na pe yaru re tai nap̃a naga kila punu sur la nap̃a navisaluaena nene pisa poli, ana Navisaluaena nene naga pisaar nakoaena amio marena pan ita punu ga. Ana Kristo naga pitomi narui, p̃urelua ita e nalip̃ereena nene, tam̃an naga kus leleta, ana naga pa sike vatanon nalip̃ereena nene, naga nene na sa nap̃a Visena Wa pisa, nap̃a pisape
13 Cristo remiu-nos da maldição da lei, fazendo-se por nós maldição, pois está escrito: Maldito todo aquele que é suspenso no madeiro {Dt 21,23}.
14 Kristo tam̃an naga sanene, vena la nap̃a pe ape le Yu re poli, la m̃ena ga akilia atol navisa ruruena la nene nap̃a Ntewa naga pisaar pan Epraam, ana suri nena nene kila sane nanagane ita nap̃a tepiawa m̃arera e Kristo, ita tekilia tela Ninuna Wa nene nap̃a Ntewa pisaaria pisape la van yeririna lala.
14 Assim a bênção de Abraão se estende aos gentios, em Cristo Jesus, e pela fé recebemos o Espírito prometido.
15 Wolai lala a vineu lala. Yoko nevisa suniena tai e ga e kieta malena nap̃a kana kinasa pa lavisin ga navisaarena nene kiena ne Ntewa nap̃a pa Epraam. Visae yaru tai visawal maron kiena visena, visave pogos nap̃a nemare, yoko kiau sur lala naga monar ve sa nene ve sa nene, ana naga siriar kiena navisaarena nene sike e m̃aki tai, ana pogos nap̃a visave naga kovio, la tap̃atete avilopu kiena navisaarena nene.
15 Irmãos, vou apresentar-vos uma comparação de ordem humana. Se um testamento for feito em boa e devida forma, por quem quer que seja, ninguém o pode anular ou acrescentar-lhe alguma coisa.
16 Pogaga, ana sanene, Ntewa kila kiena navisaarena pa Epraam, a e kiena lusia. Ana e visen nene pe pisa re pisape Ntewa naga kila kiena visaarena e “Lus kiena ne Epraam la poli,” nap̃a kana kinasa sane yeririna moki, naga pisa sanini, pisape “E kiena lus tai,” nap̃a naga pisa sane yaru taaga ga, a yaru nane, naga Kristo.
16 Ora, as promessas foram feitas a Abraão e à sua descendência. Não diz: aos seus descendentes, como se fossem muitos, mas fala de um só: e a tua descendência {Gn 12,7}, isto é, a Cristo.
17 Kiau visena e lepas nene kana kinas sanini nanua sumo Ntewa naga pranaria amio Epraam, a Ntewa pisaar pisape uarar kiena naviranarena lalua nene m̃arera. Ana siraunia kas ponotia vari lualima yam telu p̃arovia p̃isi rui, ana navisaluaena kiena ne Mosis pimi m̃alivi ana navisaluaena nene naga tap̃atete kilaro naviranarena nene nap̃a sike pa rui, tap̃atete si kilia yumulua naviranarena kiena ne Ntewa.
17 Afirmo, portanto: a lei, que veio quatrocentos e trinta anos mais tarde, não pode anular o testamento feito por Deus em boa e devida forma e não pode tornar sem efeito a promessa.
18 Ana visae ita tekilia tetol navisa ruruena lala kiena ne Ntewa komin nap̃a ita tesum̃a tetaveve ke ga Navisaluaena nene, nap̃a naga pe sur tai nap̃a pimi ga sirau, nanene naga kana kinasa sa nap̃a navisaarena kiena ne Ntewa nene nap̃a su la nanua sumo rui, naga pimi korena ga. Ana ita tepisu nap̃a Epraam naga tol navisa ruruena lala kiena ne Ntewa nene, komin ga nap̃a naga p̃uarar ruru navisaarena kiena ne Ntewa, pe komin re Navisaluaena poli, komin e kiena pogosia, Navisaluaena pe pimi m̃alivi re poli wa.
18 Porque, se a herança se obtivesse pela lei, já não proviria da promessa. Ora, pela promessa é que Deus deu o seu favor a Abraão.
19 Poga, ana pona kana naviunena tom̃a ga, nap̃a pisa pisape “?Ve sanene, Ntewa mligan Navisaluaena kiena ne Mosis nene pe na ya pona komin ya?” Pogaga, nevisa van amiu narui, sanini, Sup̃e naga mligan ke sina ga Navisaluaena nene to metavan kiena naviranarena, vena iila ita yeririna lala tekilia tevisu kilale kieta mlamulena viowa lala. Ntewa mligan navisaluaena nene vena sum̃alu su m̃aga, vano vano tol pogos nap̃a yar nene nap̃a pe lus kiena ne Epraam, nap̃a Ntewa pisaar pan imimi pimi m̃alivin ita.
19 Então que é a lei? É um complemento ajuntado em vista das transgressões, até que viesse a descendência a quem fora feita a promessa; foi promulgada por anjos, passando por um intermediário.
20 Ana pogos nap̃a lalua nene apiran ruru ke kiela visena lele taaga, ana pe navisi re poli pona yaru tap̃ena nap̃a sum̃a likan lalua vena la visena, ana Ntewa naga ga taaga naga pisawal kiena navisaarena nene mesmesu e marana ne Epraam.
20 Mas não há intermediário, tratando-se de uma só pessoa, e Deus é um só.
21 A nanene naga pe sa re nap̃a asape Navisaluaena nene kilali nap̃a kalwo navisaarena kiena ne Sup̃e poli, peraga. Komin nap̃a visae Sup̃e naga kilia la si navisaluaena tap̃ena nap̃a visae ita telogear make ga ana kilia kila ita temali, pona naga mligan navisaluaena nene pimi yo rui vena ita tekilia temesmesu temio naga.
21 Portanto, é a lei contrária às promessas de Deus? De nenhum modo. Se fosse dada uma lei que pudesse vivificar, em verdade a justiça viria pela lei;
22 Ana pe sur tai sa re sanene poli, komin nap̃a Visena Wa pisa p̃isi rui pisape ita punu ga tesike vatanon nam̃areraena na mlamulena viowa, ita tesum̃a tekilaro ke ga navisaluaena lala. Ana navisa ruruena nap̃a Ntewa pisaar pisape yoko ligan imi, la akilia aimi la am̃alivi e ita komin ga nap̃a ita tepiawa ke e Yesu Kristo.
22 mas a Escritura encerrou tudo sob o império do pecado, para que a promessa mediante a fé em Jesus Cristo fosse dada aos que crêem.
23 Sumo rui, pimi tol nanagane tekilia tepiawa e Kristo, navisaluaena kiena ne Mosis nene piar ita m̃arera pa p̃isi, sa ga nap̃a tesike e yum̃a na koaena rui.
23 Antes que viesse a fé, estávamos encerrados sob a vigilância de uma lei, esperando a revelação da fé.
24 Navisaluaena nene, naga sane pisuar ita, sa ga kieta navianena tai, pimi tol pogos nap̃a Kristo pimi, vena e pogos nene, ita tekilia teviawa e naga narui ana tekilia temesmesu temio Ntewa.
24 Assim a lei se nos tornou pedagogo encarregado de levar-nos a Cristo, para sermos justificados pela fé.
25 Ana nanagane, Navisaluaena nene tap̃atete si kilia visuar ita, komin nap̃a pogos na viawaena e Kristo naga pimi m̃alivi p̃isi rui.
25 Mas, depois que veio a fé, já não dependemos de pedagogo,
26 Ana komin nap̃a amiu apiawa e Kristo Yesu, ana amiu punu ga amio Kristo ape narina ne Ntewa.
26 porque todos sois filhos de Deus pela fé em Jesus Cristo.
27 Akee amiu p̃isi rui, ana amiu apimi ape taaga amio naga, sa nap̃a amiu akus p̃elaga wo kiena ne Kristo lala e amiu, sa nap̃a amiu amien kulsota lala e yepemiu.
27 Todos vós que fostes batizados em Cristo, vos revestistes de Cristo.
28 Nanagane amiu punu ga apimi ape taaga ga e Kristo Yesu, suri ne na nene narui, amiu punu ga atorok ga. Popon ita monar ve telip̃ere re si yaru lala, tevisave nanene pe Yu, a nanene pe yaru nae ga lele tap̃ena, pona tevisave nanene pe yerkawa, a nene naga pe yar nayum̃aena ga, pona sane nanene pe yerm̃ene, ana nanene naga pe sira ga. Ana p̃elaga nene monar ve to re si e amiu.
28 Já não há judeu nem grego, nem escravo nem livre, nem homem nem mulher, pois todos vós sois um em Cristo Jesus.
29 A komin nap̃a amiu ape kiena ne Kristo sanene, amiu ke la nanene narui amiu ape lus kiena ne Epraam kemua lelaga, a ve sanene, navisa ruruena lala nap̃a Ntewa naga pisaaria pa lus lala kiena ne Epraam, p̃isi na amiu ke narui amiu akusia.
29 Ora, se sois de Cristo, então sois verdadeiramente a descendência de Abraão, herdeiros segundo a promessa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.