Gálatas 3
Lologena Wo Kienane Yesu Kristo Kome Kewo (LWW) vs NVT
1 In na nepisu amiu le Kalesia lala sa ga nap̃a p̃arimiu pe wowe pa rui. ?Pona yaru lap̃asia akila male e amiu yo, ana nane amiu apa akila pal mrapa sanene? Inu nepisawal ruru merarava e maramiu p̃isi rui, sanape nap̃a Yesu Kristo mare e laki torovia, a nanagane narui amiu apano ape tap̃ena narui.
1 Ó gálatas insensatos! Quem os enfeitiçou? Jesus Cristo não lhes foi explicado tão claramente como se tivessem visto com os próprios olhos a morte dele na cruz?
2 In na sineun nesape neviun naviunena tai van amiu sumo wa. Naviunena ne sanini, sape “?Amiu nene, nap̃a amla Ninuna Wa nanua sumo rui, Ntewa mla pan amiu vanon ya? ?Amiu amlavia komin nap̃a amiu amlogear navisaluaena la nene kiena ne Mosis?” Peraga, amiu amlavia komin nap̃a amloge nalologena wo, ana asum̃a amlelaga ea.
2 Deixem-me perguntar apenas uma coisa: vocês receberam o Espírito porque obedeceram à lei ou porque creram na mensagem que ouviram?
3 Sumo, amiu asiar malena viu amio Kristo e nam̃areraena na Ninuna ne Ntewa, a nanagane asitom asape ap̃isin ga e kiamiu nam̃areraena ga? !Tap̃atete ve sanene, peraga! !Amiu asum̃a apa ape wowe la narui!
3 Será que perderam o juízo? Tendo começado no Espírito, por que agora procuram tornar-se perfeitos por seus próprios esforços?
4 — ausente —
4 Será que foi à toa que passaram por tantos sofrimentos? É claro que não foi à toa!
5 — ausente —
5 Volto a perguntar: acaso aquele que lhes deu o Espírito e realizou milagres entre vocês agiu assim porque vocês obedeceram à lei ou porque creram na mensagem que ouviram?
6 Amiu asitom li yermarua Epraam, nap̃a Visena Wa kiena ne Ntewa pisayu naga, pisape
6 Da mesma forma, “Abraão creu em Deus, e assim foi considerado justo”.
7 Ana yaru tap̃ena la nap̃a apimi sirau nap̃a la ap̃asine Ntewa sanene, la ape lus kiena ne yermarua Epraam kemua la lelaga.
7 Logo, os verdadeiros filhos de Abraão são aqueles que creem.
8 Ita tekilia tevisu e Visena Wa nap̃a lologena wo nene nap̃a ita tesum̃a temlelaga ke e nanagane, Ntewa naga pisawal nanua sumo sumo la rui, pogos nap̃a pisa pa Epraam pisa pisape
8 As Escrituras previram esse tempo em que Deus declararia os gentios justos por meio da fé. Ele anunciou essas boas-novas a Abraão há muito tempo, quando disse: “Todas as nações da terra serão abençoadas por seu intermédio”.
9 Ana la nap̃a la apiawa ke e naga sanene, ana kana kinasa sa nap̃a Ntewa naga pisa ruru la ke nanagane, sa nap̃a naga pisa ruru Epraam sumo, komin nap̃a naga piawa e Ntewa.
9 Portanto, todos os que creem participam da mesma bênção que Abraão recebeu por crer.
10 Ana la nap̃a asitom ke asape yoko akilia atol malena komin nap̃a la asum̃a akilali ke nap̃a alogear navisaluaena lala, la nene la asike vatanon nalip̃ereen tai rui, komin nap̃a pe yaru re tai nap̃a mlogear make navisaluaena la nene poli, a Visena Wa kiena ne Ntewa pisa pisape,
10 Contudo, os que confiam na lei para serem declarados justos estão sob maldição, pois as Escrituras dizem: “Maldito quem não se mantiver obediente a tudo que está escrito no Livro da Lei”.
11 Sanene narui ana merarava ruru pan ita nap̃a yaru tap̃atete imi mesmesu amio Ntewa komin nap̃a naga logear ga navisaluaena nene ana sa nap̃a Visena Wa kiena ne Ntewa naga pisa nap̃a pisa pisape
11 É evidente, portanto, que ninguém pode ser declarado justo diante de Deus pela lei. Pois as Escrituras dizem: “O justo viverá pela fé”.
12 Visena ne na nene naga pisayu p̃elaga naviawaena, a ita tekilia tevisu nap̃a p̃elaga kiena ne naviawaena nene amio p̃elaga na nalogearena e navisaluaena, lalua pe maran taaga re nenaga. Nanene komin nap̃a p̃elaga na logearena Navisaluaena, naga sum̃alu se lepas na suri la punu ga nap̃a yaru ga kilia kila sa nap̃a visena wa pisa, nap̃a pisape yaru ga nap̃a kila punu sur la nap̃a navisaluaena pisa, naga kilia tol malena ea.
12 A lei, porém, não é baseada na fé, pois diz: “Quem obedece à lei viverá por ela”.
13 Ana komin nap̃a ita na pe yaru re tai nap̃a naga kila punu sur la nap̃a navisaluaena nene pisa poli, ana Navisaluaena nene naga pisaar nakoaena amio marena pan ita punu ga. Ana Kristo naga pitomi narui, p̃urelua ita e nalip̃ereena nene, tam̃an naga kus leleta, ana naga pa sike vatanon nalip̃ereena nene, naga nene na sa nap̃a Visena Wa pisa, nap̃a pisape
13 Mas Cristo nos resgatou da maldição pronunciada pela lei tomando sobre si a maldição por nossas ofensas. Pois as Escrituras dizem: “Maldito todo aquele que é pendurado num madeiro”.
14 Kristo tam̃an naga sanene, vena la nap̃a pe ape le Yu re poli, la m̃ena ga akilia atol navisa ruruena la nene nap̃a Ntewa naga pisaar pan Epraam, ana suri nena nene kila sane nanagane ita nap̃a tepiawa m̃arera e Kristo, ita tekilia tela Ninuna Wa nene nap̃a Ntewa pisaaria pisape la van yeririna lala.
14 Por meio de Cristo Jesus, os gentios foram abençoados com a mesma bênção de Abraão, para que recebêssemos, pela fé, o Espírito prometido.
15 Wolai lala a vineu lala. Yoko nevisa suniena tai e ga e kieta malena nap̃a kana kinasa pa lavisin ga navisaarena nene kiena ne Ntewa nap̃a pa Epraam. Visae yaru tai visawal maron kiena visena, visave pogos nap̃a nemare, yoko kiau sur lala naga monar ve sa nene ve sa nene, ana naga siriar kiena navisaarena nene sike e m̃aki tai, ana pogos nap̃a visave naga kovio, la tap̃atete avilopu kiena navisaarena nene.
15 Irmãos, apresento-lhes um exemplo da vida diária. Ninguém pode anular ou fazer acréscimos a uma aliança irrevogável.
16 Pogaga, ana sanene, Ntewa kila kiena navisaarena pa Epraam, a e kiena lusia. Ana e visen nene pe pisa re pisape Ntewa naga kila kiena visaarena e “Lus kiena ne Epraam la poli,” nap̃a kana kinasa sane yeririna moki, naga pisa sanini, pisape “E kiena lus tai,” nap̃a naga pisa sane yaru taaga ga, a yaru nane, naga Kristo.
16 Pois bem, Deus fez a promessa a Abraão e a seu descendente. Observem que as Escrituras não dizem “a seus descendentes”, como se fosse uma referência a muitos, mas sim “a seu descendente”, isto é, Cristo.
17 Kiau visena e lepas nene kana kinas sanini nanua sumo Ntewa naga pranaria amio Epraam, a Ntewa pisaar pisape uarar kiena naviranarena lalua nene m̃arera. Ana siraunia kas ponotia vari lualima yam telu p̃arovia p̃isi rui, ana navisaluaena kiena ne Mosis pimi m̃alivi ana navisaluaena nene naga tap̃atete kilaro naviranarena nene nap̃a sike pa rui, tap̃atete si kilia yumulua naviranarena kiena ne Ntewa.
17 É isto que quero dizer: a lei, que veio 430 anos depois, não pode anular a aliança que Deus estabeleceu com Abraão, pois nesse caso a promessa seria quebrada.
18 Ana visae ita tekilia tetol navisa ruruena lala kiena ne Ntewa komin nap̃a ita tesum̃a tetaveve ke ga Navisaluaena nene, nap̃a naga pe sur tai nap̃a pimi ga sirau, nanene naga kana kinasa sa nap̃a navisaarena kiena ne Ntewa nene nap̃a su la nanua sumo rui, naga pimi korena ga. Ana ita tepisu nap̃a Epraam naga tol navisa ruruena lala kiena ne Ntewa nene, komin ga nap̃a naga p̃uarar ruru navisaarena kiena ne Ntewa, pe komin re Navisaluaena poli, komin e kiena pogosia, Navisaluaena pe pimi m̃alivi re poli wa.
18 Portanto, se a herança pudesse ser recebida pela obediência à lei, ela não viria pela aceitação da promessa. No entanto, Deus, em sua bondade, a concedeu a Abraão como promessa.
19 Poga, ana pona kana naviunena tom̃a ga, nap̃a pisa pisape “?Ve sanene, Ntewa mligan Navisaluaena kiena ne Mosis nene pe na ya pona komin ya?” Pogaga, nevisa van amiu narui, sanini, Sup̃e naga mligan ke sina ga Navisaluaena nene to metavan kiena naviranarena, vena iila ita yeririna lala tekilia tevisu kilale kieta mlamulena viowa lala. Ntewa mligan navisaluaena nene vena sum̃alu su m̃aga, vano vano tol pogos nap̃a yar nene nap̃a pe lus kiena ne Epraam, nap̃a Ntewa pisaar pan imimi pimi m̃alivin ita.
19 Qual era, então, o propósito da lei? Ela foi acrescentada à promessa para mostrar às pessoas seus pecados. Mas a lei deveria durar apenas até a vinda do descendente prometido. Por meio de anjos, a lei foi entregue a um mediador.
20 Ana pogos nap̃a lalua nene apiran ruru ke kiela visena lele taaga, ana pe navisi re poli pona yaru tap̃ena nap̃a sum̃a likan lalua vena la visena, ana Ntewa naga ga taaga naga pisawal kiena navisaarena nene mesmesu e marana ne Epraam.
20 O mediador, porém, só é necessário quando dois ou mais precisam chegar a um acordo, e Deus é um só.
21 A nanene naga pe sa re nap̃a asape Navisaluaena nene kilali nap̃a kalwo navisaarena kiena ne Sup̃e poli, peraga. Komin nap̃a visae Sup̃e naga kilia la si navisaluaena tap̃ena nap̃a visae ita telogear make ga ana kilia kila ita temali, pona naga mligan navisaluaena nene pimi yo rui vena ita tekilia temesmesu temio naga.
21 Existe, portanto, algum conflito entre a lei e as promessas de Deus? De maneira nenhuma! Se a lei fosse capaz de nos conceder nova vida, seríamos declarados justos pela obediência a ela.
22 Ana pe sur tai sa re sanene poli, komin nap̃a Visena Wa pisa p̃isi rui pisape ita punu ga tesike vatanon nam̃areraena na mlamulena viowa, ita tesum̃a tekilaro ke ga navisaluaena lala. Ana navisa ruruena nap̃a Ntewa pisaar pisape yoko ligan imi, la akilia aimi la am̃alivi e ita komin ga nap̃a ita tepiawa ke e Yesu Kristo.
22 Mas as Escrituras afirmam que somos todos prisioneiros do pecado, de modo que nós, os que cremos, recebemos a promessa de libertação apenas pela fé em Jesus Cristo.
23 Sumo rui, pimi tol nanagane tekilia tepiawa e Kristo, navisaluaena kiena ne Mosis nene piar ita m̃arera pa p̃isi, sa ga nap̃a tesike e yum̃a na koaena rui.
23 Antes que o caminho da fé se tornasse disponível, fomos colocados sob a custódia da lei e mantidos sob a sua guarda, até que essa fé fosse revelada.
24 Navisaluaena nene, naga sane pisuar ita, sa ga kieta navianena tai, pimi tol pogos nap̃a Kristo pimi, vena e pogos nene, ita tekilia teviawa e naga narui ana tekilia temesmesu temio Ntewa.
24 Em outras palavras, a lei foi nosso guardião até a vinda de Cristo; ela nos protegeu até que, por meio da fé, pudéssemos ser declarados justos.
25 Ana nanagane, Navisaluaena nene tap̃atete si kilia visuar ita, komin nap̃a pogos na viawaena e Kristo naga pimi m̃alivi p̃isi rui.
25 Agora que veio o caminho da fé, não precisamos mais da lei como guardião.
26 Ana komin nap̃a amiu apiawa e Kristo Yesu, ana amiu punu ga amio Kristo ape narina ne Ntewa.
26 Pois todos vocês são filhos de Deus por meio da fé em Cristo Jesus.
27 Akee amiu p̃isi rui, ana amiu apimi ape taaga amio naga, sa nap̃a amiu akus p̃elaga wo kiena ne Kristo lala e amiu, sa nap̃a amiu amien kulsota lala e yepemiu.
27 Todos que foram unidos com Cristo no batismo se revestiram de Cristo.
28 Nanagane amiu punu ga apimi ape taaga ga e Kristo Yesu, suri ne na nene narui, amiu punu ga atorok ga. Popon ita monar ve telip̃ere re si yaru lala, tevisave nanene pe Yu, a nanene pe yaru nae ga lele tap̃ena, pona tevisave nanene pe yerkawa, a nene naga pe yar nayum̃aena ga, pona sane nanene pe yerm̃ene, ana nanene naga pe sira ga. Ana p̃elaga nene monar ve to re si e amiu.
28 Não há mais judeu nem gentio, escravo nem livre, homem nem mulher, pois todos vocês são um em Cristo Jesus.
29 A komin nap̃a amiu ape kiena ne Kristo sanene, amiu ke la nanene narui amiu ape lus kiena ne Epraam kemua lelaga, a ve sanene, navisa ruruena lala nap̃a Ntewa naga pisaaria pa lus lala kiena ne Epraam, p̃isi na amiu ke narui amiu akusia.
29 E agora que pertencem a Cristo, são verdadeiros filhos de Abraão, herdeiros dele segundo a promessa de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.