Romanos 9
Sangola Eenyakune (LOQ) vs AAI
1 Maphɔɔ mamowɔ nga mali maa phɛlɛ, phɔ nali moto wa Klisto, sikosa. Ɓolɔɓɔ kanteya oɓokye maphɔɔ maawɔ nga mali maphɛlɛ, na ndondo ya nga kyeanole ɓɔmɔ mɛ.
1 Ayu i Keriso wabinamaim tur anababatun ao, men abifufuwenamih. Anayabin dogorou naniyan atatatam Anun Kakafiyin ebibasit ayu abisa ao.
2 Nali na ngɔngɔ ɓoikye, imbɛlɛ sisɔ nali na ɓolɔsi o motema,
2 Ayu dogorou wanawanan yababan awan karatan, naatu baiyufarir isan abiwa’an men ekakaram.
3 phɔ ya Ɓayuda ɓato ɓa iɓota sa nga. Ɓɛbi na nga ɓa iɓota sɔnɔsɔ. Ɓo nzela eɓakyi, nazingye oɓokye Ŋwaphongo anvambe, ambe nakaɓola na Yesu Klisto phɔ yaɓola pha ɓɛbi na nga ɓa iɓota sa nga.
3 Anayabin ayu au sabuw, biyau finimu turin naatu au rara anababatun, i wabihimaim mi’itube God tao rarafu. Naatu Keriso’one hita’afuru’umu atatit nabin,
4 Ɓaali ɓana ɓa Isalayɛlɛ, Ŋwaphongo aɓaɔlɔ phɔ ɓaɓe ɓana ɓɛ, aɓateya nkyɛmɔ yɛ, akyela na ɓɛ́ɛ ɓasangola, aɓaphɛ miɓeko, aɓateya nzela ya imoɓɔndɛlɛ, aɓaikyela mambunu.
4 saise Israel sabuw yawas hitab, God natunatunamih hitamatar: ana marakaw, ana obaibasit, ana obaiyunen tur hitab, kwafiren anababatun, naatu ana omatanen isah tirerereb.
5 Ɓaali ɓankɔkɔ ɓa Abalayama. Yesu Klisto nɛ wa butwa yo moto, ali wa iɓota sa ɓɛ. Kasi teɓaika moanola. Yo, Klisto nɛ ali Ŋwaphongo, ali o ikolo sa maphɔɔ masɔ. Tomokumbele phɔ ya ɓoɓɛlɛ. Amɛ.
5 Nati sabuw hai a’agir kwafe’en i Hebrew big ana kik owe’owen, imaim gin tanay boro tanan Keriso ana tufuw ana’an tanatit. God akisinamo sawar etei ana bonawiyenayan tanabora’ara’ah wanatowan wanatowan. Amen.
6 Teli oɓokye Ŋwaphongo taika kyela yaalakaka yo. Alokyela na ɓaakolo ɓana ɓa Isalayalɛ. Na wɔ ɓo? Na wɔ ngakye ɓana ɓayɔkɔ teɓali ɓaakolo ɓana ɓa Ŋwaphongo.
6 Baise God ana omatanen i men ta baifuwenamih, mar etei i yabih temamatar. Iti ao anayabin Israel sabuw etei hai tufuw ana’an i Israelane hitufuw, baise etei’imak boro men hinan Israel sabuw hinamataramih.
7 Abalayama aɓaka na ɓana ɓaikye, kasi ɓɛ́ɛ ɓasɔ teɓali ɓaakolo ɓana ɓɛ́ɛ ɓo wa wɔ Ŋwaphongo. Kalakala Ŋwaphongo amba wɔ na Abalayama yokye: «Ɓaakolo ɓana ɓa wɛ ɓamotɔkɔlɔ oka ɓana ɓa Izake.»
7 Na’atube Abraham ana rara’ane hitutufuw men etei Abraham natunatunamih. Bukamaim God iti na’atube eo hikirum inu’in kwaso’ob. “O natu Isaac ana rara’ane iti omatanen abit boro i hinab.”
8 Kyekukye iwɔ oɓokye: Onte ya ɓana ɓasɔ ɓa Abalayama, ɓɛ́ɛ ɓasɔ tebali ɓana ɓa Ŋwaphongo. Ŋwaphongo kawɔ yokye ɓaakolo ɓana ɓɛ́ɛ eli nde ɓaɓota yo kokokana na mbunu eya ikyelaka yo Abalayama.
8 Tur iti na’atube ana kubuna kwananowar, God natunatun i men Abraham ana rara’amaim hitutufuw akisih ebowabowamih. Baise sabuw iyab omatanenane hitutufuw God natunatun i nati sabuw.
9 Mbunu eya moikyelaka Ŋwaphongo eli oɓokye: Waamokoka imbɛlɛ simekyi nga, namokula yaa, Sala amoɓota ŋwana wa lele.
9 Anayabin God Abraham iti na’atube eomatan, Veya ayai’iya’imaim boro ana matabir naatu Sarah boro nataub kek orot nayai.
10 Teyaikaka ɓa nde Sala yo mampenza. Lebeka aɓaka ŋwaŋwasi wa nkɔkɔ wa ɓanga Izaka. Aekamaka zaa.
10 Men nati akisin baise kwana’itin, Rebecca auman toub kek kikif ya, tamah ta’imon ata’agir Isaac.
11 — ausente —
11 Anakubuna gewas kwananowar, kek kikif wanawanahimaim kek ta bai ana kok abisa yayakitifuw isan, naatu Rebecca iu, “Kek ain boro tain isan nabow.” Kek i men hitufuw,
12 — ausente —
12 naatu men sawar ta gewasin o kakafin hisinafumih, baise i ana yayakitifuwen tafanamaim bat ta rubin. Men i hai bowabowamaim ta rubinimih, en.
13 Nde ɓowakoma ɓɛ́ɛ o buku pha Ŋwaphongo oɓokye: «Ŋwaphongo awɔ yokye nazinga Yakoɓo, naina Esau.»
13 Bukamaim hikirum inu’in kwaso’ob, “Jacob i ayu abiyabuw, baise Esau i ayu abifa’ifai.”
14 Emba tomba wɔ ɓo? Tomowɔ oɓokye Ŋwaphongo taakyele maphɔɔ na ɓosembo? Phe, teeli ɓaɓona!
14 God isan boro mi’itube tanao? I bowabow kakafin orot? Aiyabin anababatun!
15 Amba wɔ na Mose yokye: «Ɓo nazingyi ikyela moto ɓolaa, na ɓokyela. Na ɓo nazingyi ooka moto ngɔngɔ, naamooka ngɔngɔ.»
15 Anayabin Moses isan eo, “Ayu orot babin yait ta anarurubin i boro anakabibir.”
16 Emba wa ɔlɔ Ŋwaphongo moto, kamoɔlɔ nde phɔ azingyi imokyela ɓolaa, teeli phɔ moto azingyi, naa phɔ ya etoma yɛ.
16 Isan imih sawar etei i men it sabuw takokok o tabowabowamaim emamatar, baise sabuw iyab God ana kokomaim ekakabibirih.
17 Wakomama o buku pha Ŋwaphongo oɓokye Ŋwaphongo awɔkɔ phɔ ya Falo yokye: «Naetɛyɛ mokonzi phɔ nawɛninya oka ɓato ɓasɔ ɓokusi pha nga miwɛ na phɔ nkombo ya nga eokane o mokyisi moɓimba.»
17 Anayabin Buk Atamaninamaim hikirum inu’in, Moses Egypt hai aiwob orot isan eo, “Anayabin iti isan ayu abora’ahi efan yatetoro’ot ayara’ahi. Saise ayu au fair wanawanamaim anayai nabow naatu ayu wabu nara’at tafaram tutufin etei hinanowar.”
18 Yango mɛna, towɛnɛ oɓokye Ŋwaphongo kakyele ɓolaa na moto oozingyi yo. Moto oozingyi Ŋwaphongo oɓokye aɓe sa motosa, Ŋwaphongo kakyele nde oɓokye aɓe samotosa ɓomɔɔ.
18 Isan imih, God ebiyasisir sabuw iyab baibais tekokok boro nibaisih, baise sabuw iyab dogoroh efofokar boro niwa’an hinafokar.
19 Naa moto mɔnɔmɔ amowɔ na nga oɓokye: «Ɓo eɓe ɓaɓona, phɔ ya'ye Ŋwaphongo kaoya ɓato? Ɓato ɓakyele ka nde ya ɓaatoma yo mampenza?»
19 Kwa orot ta ayu isau boro iti na’atube inao, “Aisimamih God aki ebi’ubari? Yait boro ana kok nakwahir?”
20 Nwɛbi na nga, iwɛ moto okowɔ ɓaɓona, oli nza oɓokye oikyele Ŋwaphongo ziko? Mbongo ekokyi iwɔ na owa ekyelela oɓokye: «Phɔ ya'ye onkyesi ndengye eye?»
20 O i yait, orot maiyow aisim God awan kuyayafutifut? Noukwat men karam boro ana bu’urayan isan nao, ‘Aisim iti na’atube ibu’uru?’
21 Mokyesi ŋwa mambongo ali na ɓokonzi pha ikyela ekpele ezingyi yo na manyɛtɛ; nde na manyɛtɛ mɛ akokyi ikyela mbongo eya motuya na mbongo eteli na motuya.Mokyesi wa mambongo|alt="Le potier" src="hk00140c.tif" size="span" copy="Horace Knowles" ref="9.21"
21 Orot noukwat bu’irayan i akisin ana kokomaim me ta’imonamaim noukwat boro rou’ab nabu’ir, ta hiyuw ana noukwat, ta veya maiyow baitab isan ana noukwat.
22 Emba ɓo Ŋwaphongo azingakyi iɓa ya mokyesi ŋwa mambongo, eli lowɔ la wɛ? Azingaka oɓokye ɓato ɓaeɓe oɓokye ali na yɔɔ, ali nana mwiya. Emba kakangye motema phɔ ya ɓato ɓaokyele yo yɔɔ na ɓaakokyi yo iɓoma.
22 God ana yaso’ar i kok kwanekwan boro sabuw ti’obaiyih. Iyab hisisinaf kakaf isan tagurusih, saise ana fair imaim hita’itin, baise nati efanin i yatenub wainab bairi hima.
23 Kasi Ŋwaphongo azingaka oɓokye ɓato ɓaeɓe oɓokye ali na nkyɛmɔ nzikye, kambe na kaɓela ɓato ɓazingye yo ikyela ɓolaa nkyɛmɔ mɛ. Aloɓɔngya phanza oɓokye tozwe nkyɛmɔ mɛ.
23 Iti na’atube sinaf, saise i ana marakaw bonamanamarin ti’obaiyit tata’itin naatu ana sabuw iyab kabibirih bairi ana marakaw faram isan rurubinih auman tataso’ob.
24 Toli ɓanga ɓasɔ ɓato ɓaaɓanga Ŋwaphongo phɔ ya iɓa ɓato ɓɛ. Taika ɔlɔ nde oka Ɓayuda na Ɓayuda, aɓanga na ɓato ɓasuu mɛ.
24 Anayabin it sabuw i God ea’afit, men Jew sabuw akisih, baise Ufun Sabuw auman ea’afih.
25 Nde ɓo wawɔ yo obuku pha Oze yokye: «Ɓato ɓateɓaikaka ɓaa phanza ɓato ɓanga, naɓaɓanga ɓato ɓanga, na iɓota satesaikaka nga zinga, nasiɓanga iɓota saalɔɓɔ nga zinga.
25 God ana tur iti na’atube eo Hosea ana Bukamaim kirum.
26 O elele eya wɔkɔ nga na ɓɛ́ɛ oɓokye: “Toli ɓato ɓanga”, nde oena elele mɛ, nga Ŋwaphongo ooli na ɓomɔɔ, naɓaɓanga ɓana ɓanga.»
26 Nati efamaim God eo, “Kwa i men ayu au sabuw.” Baise i boro nao, “Kwa i God ma’ama wanatowanin natunatun.”
27 Ka phɔ ya ɓato ɓa Isalayɛlɛ, moimosi Isaya awɔ phɔ ya ɓɛ, aimola yokye: «Naɓo ɓato ɓa Isalayɛlɛ ɓaɓaka ɓaikye ndokolo musɛngyɛ o mokukulu ŋwa ebale, eɓa oɓokye ɓaamobikya Ŋwaphongo teɓali ɓaikye.
27 Isaiah Israel sabuw isah tur rererebamaim eo, “Kwa Israel sabuw i tor ana dones na’atube, God boro matan ta’amo niyawasih.
28 Nkolo Ŋwaphongo etaa kɔkɔ, amoyakyela maphɔɔ masɔ maawɔ yo o mokyisi.»
28 Anayabin, Regah i saise’ewat esisinaf sabuw tafaramamaim tema’am etei boro marta’imon baimakiy nitih nasawar.”
29 Nde ɓowawɔkɔ ona Isaya phanza yokye: «Ɓo Nkolo Ŋwaphongo okokambe maphɔɔ masɔ taikaka manya ndambo ya ɓana ɓaɓanga, nde towee ndokolo ɓato ɓa Sodɔmɔ na Gomola.»
29 Marasika iti tur Isaiah eo, “Regah Fairin men agir hai durun ta ebihamiy i, it boro tatan bar merar Sodom naatu Gomorah hairi bi’afiyih na’atube ti’afiyit.”
30 Emba tomowɔ ɓo? Towɔɔ oɓokye ɓato ɓate ɓali Ɓayuda ɓɛ́ɛ teɓaikaka luka nzela ya ibutwa ɓato ɓa ɓosembo o miyo ma Ŋwaphongo. Kasi iŋwaŋwa eye ɓabuto ɓato ɓa ɓosembo o miyo ma Ŋwaphongo phɔ ɓamoanosi.
30 Tur yomanin boro iti na’atube tanao, Ufun Sabuw i men ofafar hinuwih hibai imaim God hai ef mutufurin rouw eorerebamih, baise abisa Keriso isah sisinaf hitumatum imih God hai ef mutufurin rouw eorereb.”
31 Ɓayuda ɓɛ́ɛ ɓalukaka miɓeko phɔ ɓamiɓɔngya oɓokye ɓaɓe ɓato ɓa ɓosembo o miyo ma Ŋwaphongo, yango mɛna ɓakaa o nzela.
31 Baise Israel sabuw ofafar hinuwih hinotanot hai ef i mutufor hirouw hio, baise en, anayabin i ofafar eo’omaim hisisinaf.
32 Ɓakaa phɔ ya'ye? Phɔ ɓaumunyaka oɓokye ɓamoɓa ɓato ɓosembo na misala miaɓaka ɓɛ́ɛ ɓakyele, kasi te ɓaikaka onola Ŋwaphongo. Emba ɓamba zuma o iɓanga.
32 Ana’an aisim? Ana’an i men baitumatumamaim hibat, baise abisa i hisisinafumaim hibat. Imih a rousukusukunen ana kabayamaim ah rusukun hire.
33 Iɓanga mɛ eli Yesu Klisto, siiwɔɔ o buku pha Ŋwaphongo. O buku, Ŋwaphongo awɔ yokye: «Okyemela nakyesi iɓanga sɔnɔsɔ o mokyisi ŋwa Siyona, ɓato ɓamoɓakatana misango. Ɓato ɓamokaa phɔ ya iɓanga mɛ. Kasi phɔ ya moto owa moanola iɓanga mɛ etesimophɛ sɔɔ.»
33 Bukamaim hikikirum na’atube,
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.