Romanos 11

Sangola Eenyakune (LOQ) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Emba nakule tuna motuna mosuu: Ɓoli wango ɓaaɓona, kyelukye iwɔ oɓokye Ŋwaphongo alɛ ɓato ɓɛ́ɛ Isalayɛlɛ? Phe, na mbala! Phɔ nga mampenza nali moto wa Isalayɛlɛ. Nauta o iɓota sa Benzamɛ, nɛ aɓaka ŋwana wa Abalayama.
1 Ayu kwa abibatiyi: Kwanotanot Israel sabuw God kwahirih? Aiyabin! Ayu i Israel orot, Abraham ana rara’ane atufuw naatu au durun i Benjamin.
2 Ŋwaphongo taika lɛ ɓato ɓɛ́ɛ ɓaɔlɔ yo uta wakyela yo mokyisi phɔ ɓaɓe ɓato ɓɛ. Koeɓe yaakoma ɓɛ́ɛ o buku pha Ŋwaphongo phɔ ya Eliya. Eliya amilelaka na Isalayɛlɛ o ɓoo pha Ŋwaphongo. Awɔkɔ yokye:
2 God ana sabuw marasika nowanamih rurubinih men kwahirihimih. Buk wanawanan efan ta’amaim Elijah Israel sabuw isah gam God iu kwanotanot?
3 «Nkolo, ɓato ɓaɓa ɓaɓoma ɓaimosi ɓa wɛ, ɓanyangola bilele bietumbele ɓɛ́ɛ mambeka. Naikasi nde nga mampenza okoeɓengye, ɓalukye imboma mɛ.»
3 “Regah ifefeyan eo, “Regah a dinab orot etei hirouw himorob sawar, naatu a sibor hai gemogem i etei hikwayam hihururuw hire, ayu akisu’umo kutatabuw ama’am. Naatu boun i tesisinaftobon ayu hinarabu ana morobomih.”
4 Kasi Ŋwaphongo amobuyisa ɓo? Awɔ nɛ yokye: «Phe, toli wɛ mampenza. Na ɓomba phɔ ya nga ɓato nkoto sambo ɓamɓangye nkɔlɔ isɔ. Ɓo teɓaikyi sambela ekyeko ya Baala.»
4 Baise God Elijah iya’afut eo, “Ayu au bai’ufununayah sabuw etei seven thousand iyab Baal men hikwakwafir i tema’am.”
5 Phɔ ya ɓanga lɔlɔ eli nde ɓomɔ, wali nde ndambo ya ɓato ɓaɔlɔ Ŋwaphongo phɔ yɛ na ngɔlu yɛ onte ya ɓato ɓa Isalayɛlɛ.
5 Ef i nati ta’imon boun emamatar. Sabuw matanta’amo iyab God ana manaw ana kabeberamaim rurubinih i tema’am.
6 Phɔ Ŋwaphongo aɓaɔlɔ na ngɔlu yɛ emba kyelukye iwɔ oɓokye taika ɓaɔlɔ phɔ ya bitoma biikyele ɓɛ. Ɓo ɓaɓona phe, emba ngɔlu yɛ nde tekuli ɓa eyaakolo ngɔlu.
6 I ana roubinen i manaw kabeber tafanamaim bat esisinaf. Men sabuw hai bowabowamaim. Anayabin God ana roubinen sabuw hai bowabowamaim na’itin narurubiniyih na’at, nati manaw kabeber i yabin en.
7 Kyelukye iwɔ ɓo? Kyelukye iwɔ oɓokye ɓato ɓa Isalayɛlɛ teɓaika zwa ekyelukye ɓɛ, ndambo ya ɓato ɓaɔlɔkɔ Ŋwaphongo onte ya ɓɛ, ɓɛ́ɛ ɓaezwa. Kasi phɔ ya ɓaayɔkɔ, ɓabutwaka na nzoto nkusi.
7 Ana itinin nati isan, Israel sabuw abisa isan hinot hinunuwet men hitita’urimih, baise sabuw matan ta God rurubinihiwat hinunuwih hitita’ur. Sabuw turin God ea’afih tainih gogor naatu dogoroh fokar.
8 Eli nde ɓo wakoma ɓɛ́ɛ o buku pha Ŋwaphongo oɓokye: «Ŋwaphongo aɓabuye bibubusi, aziɓi miyo ma ɓɛ, aundi na matoo ma ɓɛ, nɔnɔ lɔlɔ ɓali nde ɓaɓona.»
8 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
9 Na Davidi awɔ ɓoɓo: «Bisɛlɛkɔ ɓa ɓɛ̀ɛ biebisa ndokolo izɛngyɛ siibise nyama. Ɓaaka, Ŋwaphongo aɓaphɛ etumbu ekokyi na ɓɛ.
9 Naatu David eo na’atube,
10 Miyo ma ɓɛ́ɛ maphɔlɔ phɔ ɓɛ́ɛ sakula wɛnɛ, ɓazwakye nkɔlɔ isɔ nde maphɔɔ phɔ ɓanyiɓe.»
10 Matah kubofafar, saise men hinanuw,
11 Emba nakule tuna motuna mosuu ngakye: Waazuma Ɓayuda iɓaku, ɓakaa ɓoɓɛlɛ? Phe, na mbala! Kasi eli nde phɔ ya oɓokye ɓakyela masumu, Ŋwaphongo abikye ɓato ɓasuu. Ŋwaphongo akyela ɓaaɓona phɔ Ɓayuda ɓaokyele ɓato ɓaayɔkɔ zuwa.
11 Abibatiy maiye. Israel sabuw ah rusukun hire’er boro na’atuka hina’in? En anababatun! Baise boro hinamisir maiye. Anayabin i hai ra’iyemaim ef botawiy yawas gewasin na Ufun Sabuw hibai, isan imih Israel sabuw isah tibibobowen.
12 Waakyela ɓato ɓa Isalayɛlɛ masumu, Ŋwaphongo akyela ɓolaa na ɓato ɓasɔ ɓa mokyisi. Phɔ ya ikaa sa ɓayuda o ɓoo pha Ŋwaphongo, ɓato ɓasuu ɓazwe ɓolaa o maɓɔkɔ ma Ŋwaphongo. Ɓo Ŋwaphongo kakyele ɓato ɓasuu ɓolaa imbɛlɛ sitesimotosa Ɓayuda, ɓolaa phamba ɓakyela yo pha moɓa ndengye'ye waamba mobutwela Ɓayuda ɓasɔ?
12 Jew sabuw hai kakafihimaim baigegewasin gagamin tit tafaram etei ebaib. Naatu i ayubih ana kasiyomaim Ufun Sabuw baigegewasin gagamin na’in suware tebaib. Imih Israel sabuw moumurih na’in hinarur ana veya baigegewasin i boro gagamin na’in hinab.
13 Iŋwaŋwa eye na wɔ na ɓɛ̀ɛ ɓato ɓali Ɓayuda. Nali toma wa Ŋwaphongo owa etomela yo ɓɛ̀ɛ ɓato ɓate ɓali Ɓayuda. Yango mɛna, nasepele na etoma eyampɛ yo.
13 Boun i kwa Ufun Sabuw isa ao. Ayu iti na’atube kwa Ufun Sabuw a tur abarayan ana ma’am, ayu iti bowabow wanawananamaim boro anasinaftobon anabow gewas.
14 Nazingye oɓokye ɓato ɓanga Ɓayuda ɓawɛnɛ ɓaɓona phɔ ɓayɔkɔ ɓaokye zuwa, ɓayee phɔ Ŋwaphongo aɓabikya o nzela ya etoma ya nga.
14 Saise imaim anotanot au sabuw Jew hita’it ra’ahu hinanugigir ibo hinan yawas hinab.
15 Phɔ, waalɛ Ŋwaphongo Ɓayuda, akyela maɓɔngyɛ na ɓato ɓasuu ɓa mokyisi. Wamoɓa ɓoo ɓo akuli ɓaanola? Ya moɓa ndokolo ɓawe ɓakundo.
15 Anayabin Jew sabuw kouh God hibitinimaim, tafaram wanawanan sabuw God ana rakit hima’am botabirih hina bairi hitounuw. Imih God sabuw bairi tibitounuw ana veya, ana itinin i sabuw murumurubih bow na yawas ebitih maiye na’atube.
16 Ɓo moto aphɛ Ŋwaphongo mbuma ya eɓandele ya inzabi sɛ kyelukye iwɔ oɓokye mbuma isɔ ya inzabi ili yɛ mɛ. Ɓo moto amophɛ munkanga ŋwa ŋwete, emba na bitakyi bili nde ɓɛ́ɛ mɛ.
16 Rafiy kafuf imasib reban sibor kuyayara’ah, kafuf tutufin etei i kakafiyin matar, naatu ai wairoron turin God ana sibor inabitin na’at, famefamen auman i nowan himatar.
17 Isalayɛlɛ eli ndokolo ŋwete ŋwa olive ŋwa tena Ŋwaphongo ndambo ya bitakyi, o elele ya bitakyi mɛ, aesi ya eɓanza, iwɛ otoli moyuda, ndokolo etakyi ya ŋwete ŋwa olive eya ngonda. Maphɔɔ maala maaɓaka Ɓayuda ɓazwe, uŋwaŋwa eye ɓɛ́ɛ komazwe mɛ, ndokolo bitakyi biizwe ɓokusi uta na ŋwete.
17 Kwa Ufun Sabuw a’itinin i kutor olive famefamen na’atube. Baise hi’afuw umatanum olive famenamaim hituwituw hikuboubunih hiyen, imih boun kwa i Jew sabuw hai yasisir turin kwabai kwabiyasisir.
18 Yango mɛna satiyola ɓali ndokolo bitakyi ɓatenya. Komitate phɔ ya'ye? Oli nde bitakyi phaa, ɓokusi pha bitakyi ɓoute nde na nkanga, ɓokusi pha nkanga teɓoute na bitakyi.
18 Isan imih sabuw nati ai famehibe hi’afuw hire’ere men kwananuw furuwih kwani’o’orotomih. Anayabin kwa i ai famefamen, naatu ai famen ana fair i ai anane ana fair ebaib.
19 Naa monɔnɔ onte ya ɓɛ̀ɛ amowɔ yokye: «Ŋwaphongo amanya bitakyi biiyɔkɔ phɔ ambanza o elele mɛ.»
19 Kwa boro iti na’atube kwanao, “Ai famen hi’afuw hisaroun, imih ayu boro i ana efanin anab hinitutuwu.”
20 Eli phɛlɛ, Ŋwaphongo abimanya phɔ teɓaika moanola. Ka phɔ ya wɛ, aephɛ elele phɔ komoanole. Sa ɓaa na lolɛndɔ, kasi ɓaa nde na ilota Ŋwaphongo.
20 Nati i turobe. Nati sabuw ai famehibe hi’afuw hibisaroun, anayabin men hitumatum, kwa i kwaitumatum imih kwana hai efan kwabai. Baise nati isan men kwanio’oro’ot.
21 Phɔ, ɓo Ŋwaphongo alɛ Ɓayuda ɓaaɓaka ndokolo bitakyi bia phɛlɛ, koumunya oɓokye etaewiinya mɛ ɓo tomoasi, iwɛ o wa ɓanza yo ɓoɓanze wawana.
21 Anayabin Jew sabuw i ai famen anababatun men yawananih, baise e’afuw isaroun, imih kwa auman boro men nayawanan nihamiy kwanama’amih.
22 Okyemela ɓoli Ŋwaphongo molaa naa okophɛ yo bitumbu mɛ. Kaphɛ etumbu ɓato ɓaaka inzela yɛ, kasi oka ya wɛ ali molaa ɓo oli oikyela maphɔɔ mamosepelisa. Ɓo phe amoemanya mɛ.
22 Imih God ana kabeber naatu ana yaso’ar hairi kwana’itin. Sabuw iyab kakafin sinafuyah God nati sabuw isah i yan esoso’ar, baise kwa isa i ekakabeber. Naatu i ana kabeberamaim kwanama’am na’at i mar etei ana gewasin kwanama. Baise men imaim kwanama’am kwa i boro na’afuw nabosairi kwanatit.
23 Ɓayuda ɓaɓana, ɓote ɓaikasi o iɓa saanola sa ɓɛ, Ŋwaphongo aɓabuya o bilele ɓa ɓɛ, phɔ ali na ɓokonzi pha iɓabuya.
23 Sabuw nati hinamatabir maiye hinabusuruf God hinabitumitum, boro nabow hai efanamaim naya. Anayabin God ana fair ema’am karam boro nasinaf.
24 Ɓo toli Ɓayuda, oli ndokolo bitakyi ɓa ŋwete ŋwa ngonda biteni ɓɛ, ɓakyɛ biɓanza o ŋwete moli o ingambi. Ɓo Ŋwaphongo akokyi ikyela lowɔ lokusi ɓaɓona, embi ɓa iye oɓokye abuya Ɓayuda o elele eya ɓamanyaka yo, ɓɛ́ɛ ɓaali ndokolo ɓakolo bitakyi.
24 Kwa Ufun Sabuw, kwa i kaiyar olive famen na’atube kwama’am hi’afuw kwana umatanum olive famenamih hitutuwi. Naatu Jew sabuw i umatanum olive na’atube. Isan imih God karam ai famefamen anababatun hitagagagir ti’inu’in boro nabow nitutuwen maiye.
25 Ɓɛbi na nga, nazingye oɓokye ɓɛ̀ɛ o sɔsɔlɔ sekyele eye, phɔ ɓɛ̀ɛ saɓaa na lolɛndɔ. Eli oɓokye ndambo ya ɓato ɓa Isalayɛlɛ teɓazinzye ianola Ŋwaphongo, yango mɛna, kasi ɓamo ɓongwana. Esengyesi oɓokye ɓato ɓasɔ ɓate ɓali Ɓayuda ɓaɔlɔ Ŋwaphongo ɓaanole, emba ɓato ɓa Isalayɛlɛ ɓamba ɓongwana.
25 Ayu akokok iti tur ana kirikirifot i kwanaso’ob gewas, saise men kwa akis not wairafih kwanarouw kwana’omih. Israel sabuw afa dogoroh i fokar, imih boro nati na’atube hinama nanan Ufun Sabuw runamih hio ana fofonin hinan hinarun.
26 Emba Ŋwaphongo amobikya ɓato ɓasɔ ɓa Isalayɛlɛ ɓo wa koma ɓɛ́ɛ o buku pha Ŋwaphongo oɓokye: «Moto owa moya kandola ɓato amouta o Siyona. Amumanya masumu ma ɓato ɓasɔ ɓaali ɓana ɓa Yakoɓo.
26 Ef iti na’atube namatar saise Israel sabuw etei boro niyawasih, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo.
27 Ŋwaphongo kawɔ yokye: Eye eli sangola eya mokyela nga na ɓɛ, wa mumanya nga masumu ma ɓɛ.»
27 “Naatu
28 Ɓayuda ɓalɛ Simo Elaa, emba ɓabuto ɓanguna ɓa Ŋwaphongo. Eli ɓaɓona phɔ ɓɛ̀ɛ ɓate ɓali Ɓayuda onyɔlɔ omɔ. Kasi mbala eyɔkɔ Ŋwaphongo aɓaɔlɔ phɔ ɓaɓe ɓato ɓɛ, kambe na ɓazinga phɔ alakyelaka ɓankɔkɔ ɓa ɓɛ́ɛ ɓaɓona.
28 Israel sabuw hina God ana rakit na’atube himatar, saise Tur Gewasin kwa Ufun Sabuw isa tan. Baise Israel i God ana rourubinen sabuw, imih God ebiyabuwih anayabin uwahinah oro’orot wabih gagamin.
29 Ɓo Ŋwaphongo aɓangyi moto ambi na mophɛɛ mbolo, wa ikale nde ɓaɓona, phɔ Ŋwaphongo taaɓongole maumunya mɛ.
29 God men kafa’imo siwar bitih umahimaim bosair naatu ana sabuw rurubinih isah nuhin burumih.
30 Ɓɛ̀ɛ ɓaate ɓali Ɓayuda, kalakala toika tosa Ŋwaphongo. Kasi uŋwaŋwa eye Ŋwaphongo aeyokyesi ngɔngɔ phɔ Ɓayuda teɓaikyi motosa.
30 Baise kwa Ufun Sabuw marasika God fanan kwasair, baise boun ana kabeber i’obaiyi kwa’i’itin, anayabin Israel sabuw fanan hisair.
31 Phɔ ya ɓɛ̀ɛ, ya moɓaa nde ɓomɔ mɛ. Uŋwaŋwa eye teɓamotosa emba Ŋwaphongo kakyele nde ɓolaa oka ɓɛ. Kasi eli ɓaɓona phɔ ya oɓokye na ɓɛ́ɛ mɛ ɓaɓongole ntema na oɓokye Ŋwaphongo aɓaokyele ngɔngɔ.
31 Naatu ef i ta’imon, kabeber nati kwakwabaib i boun Jews sabuw auman God i’obaiyih ti’i’itin.
32 Emba Ŋwaphongo alɛ ɓato ɓasɔ oɓokye ɓalɛ imotosa. Akyela ɓaɓona phɔ aokyele ɓato ɓasɔ ngɔngɔ.
32 Anayabin sabuw etei hibifanasair isan God ibasit hifanasair, saise hai fanasairane etei’imak takabibirih.
33 Phɛlɛ ndondo elaa ya Ŋwaphongo elekyi! Ali na zebi, kaeɓe maphɔɔ masɔ! Ikyiumunya yo o ndondo yɛ moto takokyi iilimbola! Moto takokyi isɔsɔlɔ nzela yɛ!
33 Yowe! abifofofor men kafaita,
34 Nde ɓo wakoma ɓɛ́ɛ o buku pha Ŋwaphongo oɓokye: «Okoeɓe maumunya ma Nkolo Ŋwaphongo nza? Ookokyi imophɛ toli nza?
34 O yait Regah ana not iso’ob?
35 Wali moto owa mokaɓela ekpele phɔ ya oɓokye Ŋwaphongo ali na mbɔngɔ yɛ?»
35 O yait God a sawar itin,
36 Eli phɛlɛ, tewali moto, phɔ eli nde yo moto owa kyela bikpele bisɔ, yo moto okobiɓanza, mbolo isɔ ili omɔ phɔ yɛ. Eɓɔngyi tomokumole nkɔlɔ isɔ. Amɛ!
36 Anayabin sawar tutufin etei hai an i God,

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.