Mateus 25
Sangola Eenyakune (LOQ) vs VC
1 «Ɓokonzi pha ikolo phamoulana na ete ya ɓangɔndɔ iko ɓaakpaka ɓatala ɓa ɓɛ́ɛ phɔ ya ikyɛ vana na moloo wa ɓolonga.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Onte ya ɓɛ, ɓatano ɓaɓaka bibubusi, ɓatano ɓayɔkɔ ɓaɓaka ɓamalondo.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Ɓaa bibubusi ɓaphilaka nde ɓatala, kasi iphila mautaa maikye phe.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Kasi ɓaamalondo ɓaphilaka ɓatala ɓa ɓɛ́ɛ na ndangyi ya mauta.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Waɓaa moloo wa ɓolonga saya izele, ɓɛ́ɛ ɓasɔ ɓaokyi ebu ɓalasi.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Waamolengyela, moto mɔnɔmɔ aesi ya aŋwana yokye: “Kyeka moloo wa ɓolonga, tɔkɔlɔ okyɛ moyamba!”
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Emba ɓangɔndɔ ɓaɓana ɓaesi ya umwa, ɓatati iɓɔngya ɓatala ɓa ɓɛ.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Ɓangɔndɔ ɓaa bibubusi ɓamba ya wɔ na ɓɛbi na ɓɛ́ɛ ɓaa malondo ɓɛkye: “Olophɛ ndambo ya mauta, ɓatala ɓa ɓanga ɓazime.” Tala eya mauta|alt="La lampe á huile" src="hk00151c.tif" size="col" copy="Horace Knowles" ref="25.8"
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Ɓaa malondo ɓamba ya ɓabuyisa ɓɛkyɛ: “Phe, ɓo toephɛ, mauta ma ɓanga ete maakokye. Kyɛndɛ omba maɓɛ o zando.”
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Waakyɛ ɓaa bibubusi ikyɛ omba mauta, nde o sina imbɛlɛ mɛ, moloo wa ɓolonga aesi o sima. Ɓatano ɓaa malondo ɓaamilɛngyɛlɛkyɛ, ɓaesi ya nyɔlɔ na moloo wa ɓolonga o ingambi sa esɛlɛkɔ. Ɓamba kanga ekomba na iphungola.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 O sima, ɓangɔndɔ ɓatano ɓaa bibubusi ɓaesi ya koma, ɓaaŋwanaka ɓɛkye: “Nkolo, Nkolo, oloziɓole!”
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Kasi moloo wa ɓolonga amba yaɓabuyisa yokye: “Nde phɛlɛ na wɔ na ɓɛ̀ɛ ngakye: Sieyeɓe.”»
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Yesu amba sukya ɓoɓo: «Yango mɛna, nde kokyɛngyɛ phɔ toeɓe na mokɔlɔ na ngonga.»
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 «Ŋwaphongo amokyela ndokolo moto mɔnɔmɔ kalukye ikyɛndɛ o imbanga, aɓangyi ɓato ɓɛ́ɛ ɓaetoma, aesi ya ɓakaɓela ɓaphalanga ɓɛ́ɛ phɔ ɓa ɓakolisa.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Aesi ya phɛ moto na moto ɓookokyi na malondo mɛ. Owa eɓandele amophɛ biɓende ɓa ɓaphalanga bitano, owa iɓale biɓende ɓa ɓaphalanga biɓale, emba owa iyato eɓende ya phalanga yɔnɔyɔ.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Moto wa etoma owa zwaka biɓende ɓa ɓaphalanga bitano, akyɛ ɓakyela na mumbongu, amba kula zwa biɓende bitano bisuu.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Owa zwaka biɓende biɓale, akyɛ kyela nde ɓɔmɔ amba zwa biɓende ɓa ɓaphalanga biɓale bisuu.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Kasi owa zwaka eɓende yɔnɔyɔ, akyɛ tima iɓela o manyɛtɛ, aɓombi ɓaphalanga ɓaamophɛkyɛ nkolo wɛ.»
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 «Nkɔlɔ nzikye ya lekanaka, nkolo wa ɓato ɓa etoma aesi ya butwa, amba ya ɓanga ɓato ɓɛ́ɛ ɓa etoma phɔ ɓamoteya ɓo wakyelela ɓɛ́ɛ ɓaphalanga ɓɛ.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Moto wa etoma owa zwaka biɓende ɓa ɓaphalanga bitano, aesi ya moteya bitano bisuu yokye: “Nkolo, wampɛkyɛ biɓende ɓa ɓaphalanga bitano, kyeka nakuli ɓakya biɓende bitano bisuu o ikolo.”
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Nkolo wɛ amba ya wɔ nɛ yokye: “Ɓolaa, moto wa etoma o molaa na owa ɓosemɓo. Oli na ɓosembo o mbolo iinkyikyi naamoephɛ ɓokonzi pha mbolo iinzikye. Yaka ya kumbe na nga elɔngɔ.”
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 Moto wa etoma owa zwaka biɓende ɓa ɓaphalanga biɓale aesi nɛ ya moteya, amba ya wɔ yokye: “Nkolo, wampɛkyɛ biɓende ɓa ɓaphalanga biɓale, kyeka, nakuli ɓakya biɓale bisuu o ikolo.”
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Nkolo wɛ amba ya wɔ nɛ yokye: “Ɓolaa, oli moto wa etoma o molaa na owa ɓosembo. Oɓakyi na ɓosembo o mbolo iinkyikyi, na moephɛ ɓokonzi o mbolo inzikye. Yaka ya kumbe na nga elɔngɔ.”
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 O suka moto wa etoma owa phɛkyɛ ɓɛ́ɛ eɓende ya ɓaphalanga yɔnɔyɔ aesi nɛ, amba ya wɔ yokye: “Nkolo, nga naeɓe oɓokye iwɛ oli moto mɔnɔmɔ wa nkamba, konɔkɔ mbuma o elele eteyaikaka phika wɛ.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Nailaka, namba kyɛ ɓomba ɓaphalanga ɓa wɛ o se ya manyɛtɛ, kyeka ɓaphalanga ɓa wɛ ɓɛ́ɛ ɓaɓa.”
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 Nkolo wɛ amba ya mobuyisa yokye: “Moto wa etoma moɓe na wa ɓokɔɔ! Waeɓaka oɓokye nga nanɔkɔ mbuma o elele ete yaikaka nga phika.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Kasi iwɛ nga nde wa kyɛkyɛ ɓomba ɓaphalanga ɓanga o banki, wa iyaa nga nde naesi ya ɓazwa na ɓanaa matabisi.
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Omoɓɔlɔlɔ eɓende ya phalanga mɛna, oephɛ ooli na biɓende ɓa ɓaphalanga iko.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Phɔ ooli ná ɓanaa mbolo nzikye ɓamokula moɓakyisela, kasi ooli pha, ɓaamoɓɔlɔlɔ na ŋwana ndambo ooɓakyi nɛ.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Vaka moto wa etoma ootoli na ntina o iɓanda, o enzɔmbi, o elele ekyelele ɓɛ́ɛ na ekye twe ɓɛ́ɛ mino.”»
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 «Mokɔlɔ ŋwaamoya Ŋwana wa Moto na nkyɛmɔ yɛ, elele yɔnɔyɔ na ɓanze ɓasɔ, amozala o eziye yɛ eya ɓokonzi.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Ɓato ɓasɔ ɓaa munse, ɓamoyaangana o ɓoo phɛ, aaɓakaɓa ndokolo waakaɓe mɔɔkɔsi mampate na mambosi.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Amotɛyɛ mampate o ɓoloo phɛ, mambosi o ɓowɛɛ phɛ.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Emba mokonzi amba ya wɔɔ na ɓali o ɓoloo phɛ yokye: “Ɓɛɛ yaka, ɓato ɓapambola Tata, ya nyɔlɔ o ɓokonzi phaa eɓɔngyisela ɓɛ, uta o etatele ya mokyisi.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Phɔ naɓaka na nzala, wampɛkyɛ ntoma ya izaa, naɓaka na phowa ya maa, wampɛkyɛ maa mainywa, naɓaka mobutu, wanzambaka o mangambi ma ɓɛ̀ɛ.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Naɓaka ɓolumbu, wamba ya mpɛ bitobu ɓa ilata, naɓaka na ɓolɔsi, wansalisaka, naɓaka o bɔlɔkɔ, wayakaka ya nkyeka.”
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 Ɓato ɓaɓosembo ɓamba ya mobuyisa ɓɛkye: “Nkolo, imbɛlɛ ye saaewɛnɛkyɛ ɓanga na nzala tomba ya ephɛ ntoma ya izaa, na ná phowa ya maa, tomba yaa ephɛ maa mainywa?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Imbɛlɛ ye saaɓaka wɛ mobutu oka ɓanga tomba eyamba o mangambi ma ɓanga, na ɓolumbu tomba ephɛ bitobu ɓa ilata?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Imbɛlɛ ye saaewɛnɛkyɛ ɓanga naa ɓolɔsi naa o bɔlɔkɔ, tomba ya kyɛ ekyeka?”
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Mokonzi amba ya ɓabuyisa yokye: “Nde phɛlɛ nawɔ na ɓɛ̀ɛ ngakye: Mbala isɔ yaaɓaka ɓɛ̀ɛ kokyele na mɔnɔmɔ na ɓaakyɛ onte ya ɓanaa mama, mɛna waɓaka kokyelele nde nga.”»
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 «O sima mokonzi amba ya wɔ na ɓaali o ɓowɛɛ phɛ yokye: “Mana o miyo ma nga, ɓɛ̀ɛ ɓato ɓaalaka ɓɛ́ɛ na ɓoɓe! Kyɛndɛ o ŋwenya mote mozime, ŋwa ɓɔngya ɓɛ́ɛ phɔ ya Zabulu na ɓakonga ɓɛ!
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Phɔ naɓaka na nzala, toikaka ya mpɛ ntoma ya izaa, naokaka phowa ya maa, toikaka mpɛ maa mainywa.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Naɓaka mobutu toikaka nzamba, naɓaka ɓolumbu, toikaka mpɛ etobu ya ilata, naɓaka na ɓolɔsi na o bɔlɔkɔ, toikaka nsunga.”
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 Emba ɓɛ́ɛ ɓamba ya motuna ɓɛkye: “Nkolo, imbɛlɛ ye saa ewɛnɛkyɛ ɓanga na nzala naa na phowa ya maa naa mobutu naa ɓolumbu naa na ɓolɔsi naa o ɓɔlɔkɔ tomba lɛ iesunga?”
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Mokonzi amba ɓabuyisa yokye: “Nde phɛlɛ nawɔ na ɓɛ̀ɛ ngakye: Mbala isɔ yaalɛkyɛ ɓɛ̀ɛ ikyelela mɔnɔmɔ na ɓaakyɛ onte ya ɓanaa mama, mɛna walɛkyɛ ikyelela nde nga.”
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Emba ɓato mɛ ɓaamba zwa etumbu eteyunve, kasi ɓato ɓaaɓosembo ɓamozwa ɓomɔɔ pha ɓoɓɛlɛ.»
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.