Mateus 26

Lau New Testament (LLU) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Si kada Jesus e faatolomainia ana afutana si doo naa gi sui, nia ka bae urii fuana oote fafurongo nia gi,
1 — ausente —
2 <<Gomolu haitamana sui naa, na roo fe ubongia suifetei fe dani fangaa gia baa hatana Lofoagaua. Ma ana si kada nae naa, tara gera ka fale nau ana, nau na Wela nia Iimola gi, fuana maalimaea nau gi, eeri gera ka fotoi nau ana i fafona airarafolo.>>
2 Ye know that after two days the passover takes place, and the Son of man is delivered up to be crucified.
3 Ma na fataabu baita gi ma na tooa baita gera Jiu gi, gera ka oogu laona luma baita nia na fooanigwou na hatana a Kaeafas.
3 Then the chief priests and the elders of the people were gathered together to the palace of the high priest who was called Caiaphas,
4 Ma gera ka faarai oofu, eeri gera ka daotoona tesi kada ana fuana gera ka dumulia a Jesus ma daka haungia ana aagwalaa go ana.
4 and took counsel together in order that they might seize Jesus by subtlety and kill him;
5 Ma gera ka bae kwailiu urii, <<Langi golu si dumulia ana fe dani ana fafangaa, aata tooa gi gera ka firu fai golu.>>
5 but they said, Not in the feast, that there be not a tumult among the people.
6 Ma Jesus fai nia na oote fafurongo nia gi, gera lea kou fuana i Betani, gera ka too i laona luma a Simon, na wane baa na fura e haungia i nao.
6 — ausente —
7 Ana si kada Jesus e fanga ana, tee geni e lea mai siana, fai nia tee bii diana na e fungu ana gwai ni gwailaa na folilana e baita. Nia lea mai, ma ka igitainia i fafona ketena Jesus.
7 a woman, having an alabaster flask of very precious ointment, came to him and poured it out upon his head as he lay at table.
8 Ma ana si kada na fafurongo nia gi da rikia, rakeda ka hasu, ma gera ka bae ada i talada urii, <<Utaa naa geni naa ka labasia gwai diana naa?
8 But the disciples seeing it became indignant, saying, To what end {was} this waste?
9 Gwai naa, lea so golu ka faafoli ana, tara si malefo baita na tara golu ka ngalia ana. Haia, si malefo nae golu ka ngalia uria adomilana tooa siofaa!>>
9 for this might have been sold for much and been given to the poor.
10 Ma sulia Jesus e haitamana go ana taa na gera bae sulia, nia ka bae urii fuada, <<Uria taa na molu ka bae urinae ma molu ka faaꞌida geni naa? Si doo diana asianaa na nia aadea fuagu naa.
10 But Jesus knowing {it} said to them, Why do ye trouble the woman? for she has wrought a good work toward me.
11 Sulia na tooa siofaa gi gera too fai gamu sulia dani go ana. Haia, ma ni nau si kada kukuru go ana na ku too ana fai gamu.
11 For ye have the poor always with you, but me ye have not always.
12 Haia, ma na geni naa, ana si kada nia igitainia ana gwai naa faafia na nonigu, nia e aade aagau ani nau maasia aalulagulaa i laona kwaingeia ana fe dani maelagu.
12 For in pouring out this ointment on my body, she has done it for my burying.
13 Haia, ma ni nau ku haea fuagamu, ana fera gi sui lao molaagali na tara na Faarongolaa Diana gera ainitalongainia ana, tara si taa na geni naa e aadea fuagu gera ka rongoa naa laugo uria na manatatoolana ana.>>
13 Verily I say to you, Wheresoever these glad tidings may be preached in the whole world, that also which this {woman} has done shall be spoken of for a memorial of her.
14 Buira si doo naa gi sui, tee wane ana aakwala ma roo wane fafurongo a Jesus hatana a Judas Iskariot e lea siada na fataabu baita gi.
14 — ausente —
15 Ma e soeledi gera ka urii, <<Lea ni nau ku falea a Jesus fuamolu, taa naa tara molu ka falea fuagu?>> Ma gera ka iidumia oolu aakwala si malefo ma gera ka falea fuana.
15 and said, What are ye willing to give me, and *I* will deliver him up to you? And they appointed to him thirty pieces of silver.
16 Talaꞌae ana si kada nae, Judas ka aadaada naa uria si kada eeri ka bobola fuana ka falea a Jesus fuada.
16 And from that time he sought a good opportunity that he might deliver him up.
17 Haia, ana eetana maedani ana Fangaa ana Lofoagaua gera Jiu gi, gera haitamana gera ania ana beredi na e langi ta iisi i laona. Ma na oote fafurongo gi da lea mai siana Jesus. Ma gera ka ledia urii, <<Oe dooria i fai na tara melu ka aade aagaua na fanga ana Fangaa ana Lofoagaua fuamu?>>
17 — ausente —
18 Ma a Jesus ka bae urii fuada, <<Molu lea fuana Jerusalem. Ana si kada molu dao siana wane na nau ku bae sulia, molu ka bae urii fuana, <Faatolomai gemelu e haea si kada nia e dao garangi naa. Haia, nia bae lau go mai urii, Gemelu na oote fafurongo nau gi tara melu ka aadea na Fangaa naa ana Lofoagaua i luma oe.>>>
18 And he said, Go into the city unto such a one, and say to him, The Teacher says, My time is near, I will keep the passover in thy house with my disciples.
19 Haia, kada na fafurongo gi da lea, ma gera ka faarai fai nia na wane naa iilingia a Jesus e haea fuada, gera ka aade aagau na ana fafangaa nae.
19 And the disciples did as Jesus had directed them, and they prepared the passover.
20 Ma i haulafia, Jesus e gwouru i seenae uria fangalaa fai nia na oote fafurongo nia gi na aakwala ma roo wane.
20 And when the evening was come he lay down at table with the twelve.
21 Ma si kada gera fanga ana, Jesus ka bae urii fuada, <<Doo mamana nau haea fuagamu, tara ta wane ani gamu ka fale nau fuana maalimaea nau gi.>>
21 And as they were eating he said, Verily I say to you, that one of you shall deliver me up.
22 Kada oote fafurongo gi gera rongoa si doo naa, gera ka liobukonu asianaa. Haia, tee wane ani gera kafi talaꞌae soeledia Jesus ka urii, <<Lord ae, oe haitamana si doo uri nau afetai kuka iilia ani oe, ne baa?>> Haia, daalu sui go naa daalu bae urinae.
22 And being exceedingly grieved they began to say to him, each of them, Is it *I*, Lord?
23 Haia, Jesus ka urii, <<Tee wane amolu, na wane nae ka fanga oofu fai nau, nia naa tara ka fale nau fuana maalimaea nau gi.
23 But he answering said, He that dips his hand with me in the dish, *he* it is who shall deliver me up.
24 Nau, na Wela nia Iimola gi, tara nau kuka mae iilingia na Kekedelaa Aabu e haea sui na mai nao. Ma kwaimanatai asianaa fuana na wane na tara ka fale nau fuana maalimaea nau gi. Nia e diana fuana wane naa so langi kasi futa ua go mai.>>
24 The Son of man goes indeed, according as it is written concerning him, but woe to that man by whom the Son of man is delivered up; it were good for that man if he had not been born.
25 Ana si kada nae, Judas baa, na wane na tara ka falea Jesus fuana maalimaea nia gi, nia ka bae urii, <<Oe haitamana na si doo uri nau afetai kuka iilia ani oe, ne baa?>>
25 And Judas, who delivered him up, answering said, Is it *I*, Rabbi? He says to him, *Thou* hast said.
26 Ma ana si kada gera fanga ana, a Jesus e ngalia fe beredi, ma nia ka baelafea a God, sui ka niia, ma ka falea fuana na oote fafurongo nia gi, ma ka bae urii, <<Molu ngalia, molu ka ania, i nia naa na nonigu.>>
26 — ausente —
27 Sui nia ka ngalia na teteu ni gwoulaa, ma ka baelafea a God, sui ka falea fuada, ma ka bae urii, <<Gomolu gwoufia, i gomolu sui go.
27 And having taken {the} cup and given thanks, he gave {it} to them, saying, Drink ye all of it.
28 Nia naa na abugu na a God e kani faafia na gwalulaa faalu ana, sulia na abugu tara ka iigwa fuana tooa oro gi, eeri a God ka manata lukea na aade taꞌalaa gi.
28 For this is my blood, that of the {new} covenant, that shed for many for remission of sins.
29 Doo mamana nau ku haea fuamolu, i nau kusi gwoufia lau na waen naa lea ka dao ana fe dani kuka gwoufia na waen faalu fai gomolu i laona na Initooa a Maa nau.>>
29 But I say to you, that I will not at all drink henceforth of this fruit of the vine, until that day when I drink it new with you in the kingdom of my Father.
30 Sui gera nguulia fe nguu, sui daka lea uria fe uuo na da alangia ana Olivtri.
30 Depois do canto dos Salmos, dirigiram-se eles para o monte das Oliveiras.
31 Ma a Jesus ka bae urii fuada, <<Ana fe rodo naa, tara gomolu sui go tara molu ka tafusi nau ma molu ka tafi faasi nau. Sulia na Kekedelaa Aabu baa e haea urii, <Tara a God ka haumaelia na wane na e aadasulia na sipsip gi, ma na sipsip gi sui tara daka tagala.>
31 Disse-lhes então Jesus: Esta noite serei para todos vós uma ocasião de queda; porque está escrito: Ferirei o pastor, e as ovelhas do rebanho serão dispersadas {Zc 13,7}.
32 Sui i buira tara nau kuka tatae lau uria mouria, nau kuka eeta i nao ani gomolu uria i Galili.>>
32 Mas, depois da minha Ressurreição, eu vos precederei na Galiléia.
33 Ma a Peter e oolisia ka urii, <<Nau afetai kuka lea faasi oe, boroi ana tooa naa gi daka lea faasi oe!>>
33 Pedro interveio: Mesmo que sejas para todos uma ocasião de queda, para mim jamais o serás.
34 Ma a Jesus ka bae urii fuana a Peter, <<Nau ku haea fuamu, i nao ana na kakaraikua ka ai i laona fe rodo naa i taraꞌena, ni oe tara oko haea ana oolu si kada na o lalafusi nau.>>
34 Disse-lhe Jesus: Em verdade te digo: nesta noite mesma, antes que o galo cante, três vezes me negarás.
35 Ma a Peter e oolisia ka urii, <<Sui boroi ana kuka mae fai oe, e afetai kuka haea hasa ku lalafusi oe!>>
35 Respondeu-lhe Pedro: Mesmo que seja necessário morrer contigo, jamais te negarei! E todos os outros discípulos diziam-lhe o mesmo.
36 Sui a Jesus e lea fai gera oote fafurongo nia gi ana tesi gula da alangia ana Getsemani, ma nia ka bae urii fuada, <<Molu gwouru amolu i seegi ana si kada nau ku lea kou i see loko uria na fooalaa.>>
36 Retirou-se Jesus com eles para um lugar chamado Getsêmani e disse-lhes: Assentai-vos aqui, enquanto eu vou ali orar.
37 Ma nia ka talaia a Peter ma na roo wela a Sebedi gi fai nia, ma ka hafalia na liobukonulaa ka tasa.
37 E, tomando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu, começou a entristecer-se e a angustiar-se.
38 Ma nia ka bae urii fuada, <<Na liogu e bukonu asianaa, ma ka bobola naa fai nia na maelagu. Muka too i seenaa, ma muka aada fai nau.>>
38 Disse-lhes, então: Minha alma está triste até a morte. Ficai aqui e vigiai comigo.
39 Sui nia ka idu toꞌou lau faasi daalu, ma ka boururu lea na maadarana ka totoona na hae gano, ma ka fooa ka urii, <<Maa ae, lea so ka waluda go ana, oko lafua amu na nonifiilaa naa faasi nau. Sui boroi ana, e langi lau na kwaidooria nau, sulia na kwaidooria oe go ana taari.>>
39 Adiantou-se um pouco e, prostrando-se com a face por terra, assim rezou: Meu Pai, se é possível, afasta de mim este cálice! Todavia não se faça o que eu quero, mas sim o que tu queres.
40 Sui a Jesus ka ooli i siana na oolu fafurongo nia gi, ma ka riki daalu teo naa, ma ka bae urii fuana a Peter, <<Peter ae, e utaa na molu si aada mone amolu fai nau sulia ta tee si kadamanga?
40 Foi ter então com os discípulos e os encontrou dormindo. E disse a Pedro: Então não pudestes vigiar uma hora comigo...
41 Molu aada, ma molu ka fooa, aata molu ka liu i laona taꞌalaa. Sulia gomolu dooria iilia na doo diana, sui taa na nonidoo gomolu na e makeso.>>
41 Vigiai e orai para que não entreis em tentação. O espírito está pronto, mas a carne é fraca.
42 Jesus ka lea lau, ma ka fooa ana ruana si kada ka urii, <<Maa ae, lea langi bobola uria suusilaa na nonifiilaa naa faasi nau, diana go ana, nau ku roo na mone sulia na kwaidooria oe.>>
42 Afastou-se pela segunda vez e orou, dizendo: Meu Pai, se não é possível que este cálice passe sem que eu o beba, faça-se a tua vontade!
43 Ma si kadamanga e ooli mai siadaalu na oote fafurongo nia gi, nia e rikia daalu teo lau, sulia na maada e teteolaa asianaa.
43 Voltou ainda e os encontrou novamente dormindo, porque seus olhos estavam pesados.
44 Ma Jesus e lea lau faasida, ma ka fooa lau ana ooluna si kadamanga, ka haea laugo na baea baa gi i nao.
44 Deixou-os e foi orar pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Sui i nia ka lea lau siadaalu na oolu fafurongo nia gi, ma ka bae urii fuadaalu, <<Gomolu teo ua? Ma molu ka mamalo ua? Molu aada fasi, e garangia naa si kada hai daka fale nau, na Wela nia Iimola gi laona abada na tooa da aade taꞌa gi.
45 Voltou então para os seus discípulos e disse-lhes: Dormi agora e repousai! Chegou a hora: o Filho do Homem vai ser entregue nas mãos dos pecadores...
46 Molu tatae, golu lea naa. Molu rikia na wane baa ka fale nau nia e dao na mai.>>
46 Levantai-vos, vamos! Aquele que me trai está perto daqui.
47 Ma ana si kada a Jesus e bae ua, a Judas, tee wane ana aakwala ma roo fafurongo nia baa gi, e dao na mai. Ma na wane oro gi da lea mai fai nia, ma gera dau mai ana naefe gi ma na subi gi. Ma na fataabu baita gi ma na wane baita ana tooa, na da oodu gera mai.
47 Jesus ainda falava, quando veio Judas, um dos Doze, e com ele uma multidão de gente armada de espadas e cacetes, enviada pelos príncipes dos sacerdotes e pelos anciãos do povo.
48 Ma Judas e falea sui naa si mamalafooa fuada ka urii, <<Na wane na tara ku nonoia, nia naa na wane molu dumulia.>>
48 O traidor combinara com eles este sinal: Aquele que eu beijar, é ele. Prendei-o!
49 Ma aliꞌali nia e lea olosia naa siana a Jesus ma ka bae urii, <<Wane faatolomai ae, si aaroaro ka too fai oe.>> Sui ka nonoia.
49 Aproximou-se imediatamente de Jesus e disse: Salve, Mestre. E beijou-o.
50 Ma a Jesus ka bae urii fuana, <<Ruana ae, oko iilia doo nae aliꞌali.>>
50 Disse-lhe Jesus: É, então, para isso que vens aqui? Em seguida, adiantaram-se eles e lançaram mão em Jesus para prendê-lo.
51 Ma tee wane ana fafurongo a Jesus gi ka lafua na naefe nia, ma ka kwaea na wane rao nia na fooanigwou, ma ka taba muusia naa na bali ana aalingana.
51 Mas um dos companheiros de Jesus desembainhou a espada e feriu um servo do sumo sacerdote, decepando-lhe a orelha.
52 Ma a Jesus ka bae urii fuana, <<O aalua amu naefe oe i fuilaa, sulia ni tei gera na da firu ana naefe, tara daka mae laugo ana naefe.
52 Jesus, no entanto, lhe disse: Embainha tua espada, porque todos aqueles que usarem da espada, pela espada morrerão.
53 Osi haitamana go lea so ku soea na Maa nau, nia kafi oodua mai na ensel oro gi liufia aakwala ma roo oomea?
53 Crês tu que não posso invocar meu Pai e ele não me enviaria imediatamente mais de doze legiões de anjos?
54 Lea so ka urinae, tara ka langi gera si faamamanaa na Kekedelaa Aabu baa na e haea doo nae gi tara ka fuli ani nau.>>
54 Mas como se cumpririam então as Escrituras, segundo as quais é preciso que seja assim?
55 Sui a Jesus ka bae urii fuana tooa, <<Utaa na molu lea mai fai nia na naefe gi ma na subi gi uria na dumulilagu iilingia nau naa na wane hauwane? Sulia dani nau ku gwouru go agu i Beu Aabu a God, ma kuka faatolomai doo, sui musi dumuli nau.
55 Depois, voltando-se para a turba, falou: Saístes armados de espadas e porretes para prender-me, como se eu fosse um malfeitor. Entretanto, todos os dias estava eu sentado entre vós ensinando no templo e não me prendestes.
56 Na doo naa gi teefou e fuli urinae hai ka faamamanaa na kekedelaa gera na profet gi ana Kekedelaa Aabu.>>
56 Mas tudo isto aconteceu porque era necessário que se cumprissem os oráculos dos profetas. Então os discípulos o abandonaram e fugiram.
57 Ma na tooa na gera dumulia a Jesus, gera ka talai nia fui lao luma a Kaeafas, na fooanigwou. Ma na wane faatolomai ana kwaieresia gi fai nia na oote wane baita gi laugo, gera figu i seenae.
57 Os que haviam prendido Jesus levaram-no à casa do sumo sacerdote Caifás, onde estavam reunidos os escribas e os anciãos do povo.
58 Ma a Peter e lea sulida ma e lea tau laugo ana, ma ka dao laugo i laona na lalabata ana na luma nia fooanigwou, ma ka ruu kou i laona labata, ma ka gwouru siana tooa da folo, eeri nia ka rikia taa naa daka iilia ana a Jesus.
58 Pedro seguia-o de longe, até o pátio do sumo sacerdote. Entrou e sentou-se junto aos criados para ver como terminaria aquilo.
59 Ma na fataabu baita gi fai nia na figua ana wane baita gi sui go daka manata uria teni si baea ni susuge gi sulia a Jesus, na e bobola fai nia ka faamaelia.
59 Enquanto isso, os príncipes dos sacerdotes e todo o conselho procuravam um falso testemunho contra Jesus, a fim de o levarem à morte.
60 Sui ka langi dasi daotoona tesi doo. Ma na wane oro boroi da bae susuge gi da lea laugo mai. Sui i buri, tee roo wane susuge daaro tae mai, daaro ka bae urii,
60 Mas não o conseguiram, embora se apresentassem muitas falsas testemunhas.
61 <<Na wane naa nia e bae urii, <I nau ku haitamana na oogosilana na Beu Aabu a God, ma kuka tolea faalu laugo agu ana i laona oolu fe dani.>>>
61 Por fim, apresentaram-se duas testemunhas, que disseram: Este homem disse: Posso destruir o templo de Deus e reedificá-lo em três dias.
62 Sui na fooanigwou e tatae ka bae urii fuana a Jesus, <<Utaa, langi osi oolisia go tesi doo, ana doo taꞌalaa naa daaro haea sulia na taꞌalaa oe gi?>>
62 Levantou-se o sumo sacerdote e lhe perguntou: Nada tens a responder ao que essa gente depõe contra ti?
63 Sui, a Jesus ka bona go ana. Ma na fooanigwou ka bae lau urii, <<I nau ku ledi oe ana hatana a God momouria, hai oko haea fuagami hasa i oe a Christ na Wela nia a God, ma e langi?>>
63 Jesus, no entanto, permanecia calado. Disse-lhe o sumo sacerdote: Por Deus vivo, conjuro-te que nos digas se és o Cristo, o Filho de Deus?
64 A Jesus ka bae urii fuana, <<Nia naa nae o haea nae. Haia, doo mamana nau ku haea fuagamu, ita ana si kada naa ka ooli alaa, muka riki nau, na Wela nia Iimola gi, kuka gwouru i bali aaolo ana a God na e rigita ka tasa, ma kuka lea mai i fafona barobaro gi i langi.>>
64 Jesus respondeu: Sim. Além disso, eu vos declaro que vereis doravante o Filho do Homem sentar-se à direita do Todo-poderoso, e voltar sobre as nuvens do céu.
65 Sui na fooanigwou e karia na maku nia, sulia nia rakehasu asianaa, ma ka urii, <<Nia e bae tataga ana a God. Si taa na golu ka nani lau uria? Golu rongoa sui naa si bae tatagalaa na nia e iilia.
65 A estas palavras, o sumo sacerdote rasgou suas vestes, exclamando: Que necessidade temos ainda de testemunhas? Acabastes de ouvir a blasfêmia!
66 Muka manata utaa?>>
66 Qual o vosso parecer? Eles responderam: Merece a morte!
67 Sui da ngisufia maana, ma daka kwaea. Ma teni wane da fidalia, daka urii,
67 Cuspiram-lhe então na face, bateram-lhe com os punhos e deram-lhe tapas,
68 <<Christ ae, lea oe naa ta profet, oko haea mai, ni tei naa e fidali oe nae?>>
68 dizendo: Adivinha, ó Cristo: quem te bateu?
69 Ma a Peter e gwouru i maa i laona lalabata, ma tee haari ni rao e lea mai siana ka bae urii, <<I oe laugo o too fai nia a Jesus, na wane naa faasia i Galili.>>
69 Enquanto isso, Pedro estava sentado no pátio. Aproximou-se dele uma das servas, dizendo: Também tu estavas com Jesus, o Galileu.
70 Sui a Peter ka tofe i maada ka urii, <<I nau kusi haitamana si doo naa o haea.>>
70 Mas ele negou publicamente, nestes termos: Não sei o que dizes.
71 Sui, nia ka haga kou i maa. Ma tee haari rao aai laugo e rikia, ma ka bae urii fuana tooa nae gi gera too seenae, <<Na wane naa laugo e too fai nia a Jesus na wane naa faasia i Nasaret.>>
71 Dirigia-se ele para a porta, a fim de sair, quando outra criada o viu e disse aos que lá estavam: Este homem também estava com Jesus de Nazaré.
72 Ma a Peter ka tofe lau, ka urii, <<Nau ku aalafuu mamana e langi kusi haitamana na wane naa.>>
72 Pedro, pela segunda vez, negou com juramento: Eu nem conheço tal homem.
73 Ma e langi si tau go i buira, na wane gi da take i seenae da lea siana a Peter, ma daka bae urii fuana, <<I oe laugo tee wane ani gera mamana naa naa, sulia na lingeena baelamu naa e faatai oe.>>
73 Pouco depois, os que ali estavam aproximaram-se de Pedro e disseram: Sim, tu és daqueles; teu modo de falar te dá a conhecer.
74 Si kada nae nia ka aalafuu lau ka urii, <<Lea nau ku suge, tara a God ka kwae nau. I nau langi kusi haitamana na wane naa.>>
74 Pedro então começou a fazer imprecações, jurando que nem sequer conhecia tal homem. E, neste momento, cantou o galo.
75 Ma a Peter ka manatatoona si baea baa a Jesus e haea, <<I nao ana na kakaraikua ka ai i laona fe rodo naa i taraꞌena, ni oe oko haea ana oolu si kada na o lalafusi nau.>> Si kada a Peter e manatatoona si doo nae, nia ka haga kou i maa, ma ka aangi lea ka igiꞌigilaa go.
75 Pedro recordou-se do que Jesus lhe dissera: Antes que o galo cante, negar-me-ás três vezes. E saindo, chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.