Mateus 26

Lau New Testament (LLU) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Si kada Jesus e faatolomainia ana afutana si doo naa gi sui, nia ka bae urii fuana oote fafurongo nia gi,
1 Quando Jesus acabou de ensinar essas coisas, disse aos discípulos:
2 <<Gomolu haitamana sui naa, na roo fe ubongia suifetei fe dani fangaa gia baa hatana Lofoagaua. Ma ana si kada nae naa, tara gera ka fale nau ana, nau na Wela nia Iimola gi, fuana maalimaea nau gi, eeri gera ka fotoi nau ana i fafona airarafolo.>>
2 — Vocês sabem que daqui a dois dias vai ser comemorada a
3 Ma na fataabu baita gi ma na tooa baita gera Jiu gi, gera ka oogu laona luma baita nia na fooanigwou na hatana a Kaeafas.
3 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus se reuniram no palácio de Caifás, o Grande Sacerdote ,
4 Ma gera ka faarai oofu, eeri gera ka daotoona tesi kada ana fuana gera ka dumulia a Jesus ma daka haungia ana aagwalaa go ana.
4 e fizeram um plano para prender Jesus em segredo e matá-lo.
5 Ma gera ka bae kwailiu urii, <<Langi golu si dumulia ana fe dani ana fafangaa, aata tooa gi gera ka firu fai golu.>>
5 Eles diziam: — Não vamos fazer isso durante a festa, para não haver uma revolta no meio do povo.
6 Ma Jesus fai nia na oote fafurongo nia gi, gera lea kou fuana i Betani, gera ka too i laona luma a Simon, na wane baa na fura e haungia i nao.
6 — ausente —
7 Ana si kada Jesus e fanga ana, tee geni e lea mai siana, fai nia tee bii diana na e fungu ana gwai ni gwailaa na folilana e baita. Nia lea mai, ma ka igitainia i fafona ketena Jesus.
7 — ausente —
8 Ma ana si kada na fafurongo nia gi da rikia, rakeda ka hasu, ma gera ka bae ada i talada urii, <<Utaa naa geni naa ka labasia gwai diana naa?
8 Ao verem aquilo, os discípulos ficaram zangados e disseram: — Que desperdício!
9 Gwai naa, lea so golu ka faafoli ana, tara si malefo baita na tara golu ka ngalia ana. Haia, si malefo nae golu ka ngalia uria adomilana tooa siofaa!>>
9 Esse perfume poderia ter sido vendido por uma fortuna, e o dinheiro, dado aos pobres.
10 Ma sulia Jesus e haitamana go ana taa na gera bae sulia, nia ka bae urii fuada, <<Uria taa na molu ka bae urinae ma molu ka faaꞌida geni naa? Si doo diana asianaa na nia aadea fuagu naa.
10 Mas Jesus, sabendo o que eles diziam, disse:
11 Sulia na tooa siofaa gi gera too fai gamu sulia dani go ana. Haia, ma ni nau si kada kukuru go ana na ku too ana fai gamu.
11 Pois os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não.
12 Haia, ma na geni naa, ana si kada nia igitainia ana gwai naa faafia na nonigu, nia e aade aagau ani nau maasia aalulagulaa i laona kwaingeia ana fe dani maelagu.
12 O que ela fez foi perfumar o meu corpo para o meu sepultamento.
13 Haia, ma ni nau ku haea fuagamu, ana fera gi sui lao molaagali na tara na Faarongolaa Diana gera ainitalongainia ana, tara si taa na geni naa e aadea fuagu gera ka rongoa naa laugo uria na manatatoolana ana.>>
13 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: em qualquer lugar do mundo onde o
14 Buira si doo naa gi sui, tee wane ana aakwala ma roo wane fafurongo a Jesus hatana a Judas Iskariot e lea siada na fataabu baita gi.
14 Então um dos doze discípulos, chamado Judas Iscariotes, foi falar com os chefes dos sacerdotes.
15 Ma e soeledi gera ka urii, <<Lea ni nau ku falea a Jesus fuamolu, taa naa tara molu ka falea fuagu?>> Ma gera ka iidumia oolu aakwala si malefo ma gera ka falea fuana.
15 Ele disse: — Quanto vocês me pagam para eu lhes entregar Jesus? E eles lhe pagaram trinta moedas de prata.
16 Talaꞌae ana si kada nae, Judas ka aadaada naa uria si kada eeri ka bobola fuana ka falea a Jesus fuada.
16 E daí em diante Judas ficou procurando uma oportunidade para entregar Jesus.
17 Haia, ana eetana maedani ana Fangaa ana Lofoagaua gera Jiu gi, gera haitamana gera ania ana beredi na e langi ta iisi i laona. Ma na oote fafurongo gi da lea mai siana Jesus. Ma gera ka ledia urii, <<Oe dooria i fai na tara melu ka aade aagaua na fanga ana Fangaa ana Lofoagaua fuamu?>>
17 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento , os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Onde é que o senhor quer que a gente prepare o jantar da
18 Ma a Jesus ka bae urii fuada, <<Molu lea fuana Jerusalem. Ana si kada molu dao siana wane na nau ku bae sulia, molu ka bae urii fuana, <Faatolomai gemelu e haea si kada nia e dao garangi naa. Haia, nia bae lau go mai urii, Gemelu na oote fafurongo nau gi tara melu ka aadea na Fangaa naa ana Lofoagaua i luma oe.>>>
18 Ele respondeu:
19 Haia, kada na fafurongo gi da lea, ma gera ka faarai fai nia na wane naa iilingia a Jesus e haea fuada, gera ka aade aagau na ana fafangaa nae.
19 Os discípulos fizeram como Jesus havia mandado e prepararam o jantar da Páscoa.
20 Ma i haulafia, Jesus e gwouru i seenae uria fangalaa fai nia na oote fafurongo nia gi na aakwala ma roo wane.
20 Quando anoiteceu, Jesus e os doze discípulos sentaram para comer.
21 Ma si kada gera fanga ana, Jesus ka bae urii fuada, <<Doo mamana nau haea fuagamu, tara ta wane ani gamu ka fale nau fuana maalimaea nau gi.>>
21 Durante o jantar Jesus disse:
22 Kada oote fafurongo gi gera rongoa si doo naa, gera ka liobukonu asianaa. Haia, tee wane ani gera kafi talaꞌae soeledia Jesus ka urii, <<Lord ae, oe haitamana si doo uri nau afetai kuka iilia ani oe, ne baa?>> Haia, daalu sui go naa daalu bae urinae.
22 Eles ficaram muito tristes e, um por um, começaram a perguntar: — O senhor não está achando que sou eu; está?
23 Haia, Jesus ka urii, <<Tee wane amolu, na wane nae ka fanga oofu fai nau, nia naa tara ka fale nau fuana maalimaea nau gi.
23 Jesus respondeu:
24 Nau, na Wela nia Iimola gi, tara nau kuka mae iilingia na Kekedelaa Aabu e haea sui na mai nao. Ma kwaimanatai asianaa fuana na wane na tara ka fale nau fuana maalimaea nau gi. Nia e diana fuana wane naa so langi kasi futa ua go mai.>>
24 Pois o
25 Ana si kada nae, Judas baa, na wane na tara ka falea Jesus fuana maalimaea nia gi, nia ka bae urii, <<Oe haitamana na si doo uri nau afetai kuka iilia ani oe, ne baa?>>
25 Então Judas, o traidor, perguntou: — Mestre, o senhor não está achando que sou eu; está? Jesus respondeu:
26 Ma ana si kada gera fanga ana, a Jesus e ngalia fe beredi, ma nia ka baelafea a God, sui ka niia, ma ka falea fuana na oote fafurongo nia gi, ma ka bae urii, <<Molu ngalia, molu ka ania, i nia naa na nonigu.>>
26 Enquanto estavam comendo, Jesus pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e o deu aos discípulos, dizendo:
27 Sui nia ka ngalia na teteu ni gwoulaa, ma ka baelafea a God, sui ka falea fuada, ma ka bae urii, <<Gomolu gwoufia, i gomolu sui go.
27 Em seguida, pegou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois passou o cálice aos discípulos, dizendo:
28 Nia naa na abugu na a God e kani faafia na gwalulaa faalu ana, sulia na abugu tara ka iigwa fuana tooa oro gi, eeri a God ka manata lukea na aade taꞌalaa gi.
28 porque isto é o meu sangue, que é derramado em favor de muitos para o perdão dos pecados, o sangue que garante a
29 Doo mamana nau ku haea fuamolu, i nau kusi gwoufia lau na waen naa lea ka dao ana fe dani kuka gwoufia na waen faalu fai gomolu i laona na Initooa a Maa nau.>>
29 Eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até o dia em que beber com vocês um vinho novo no
30 Sui gera nguulia fe nguu, sui daka lea uria fe uuo na da alangia ana Olivtri.
30 Então eles cantaram canções de louvor e foram para o monte das Oliveiras.
31 Ma a Jesus ka bae urii fuada, <<Ana fe rodo naa, tara gomolu sui go tara molu ka tafusi nau ma molu ka tafi faasi nau. Sulia na Kekedelaa Aabu baa e haea urii, <Tara a God ka haumaelia na wane na e aadasulia na sipsip gi, ma na sipsip gi sui tara daka tagala.>
31 E Jesus disse aos discípulos:
32 Sui i buira tara nau kuka tatae lau uria mouria, nau kuka eeta i nao ani gomolu uria i Galili.>>
32 Mas, depois que eu ressuscitar, irei adiante de vocês para a Galileia.
33 Ma a Peter e oolisia ka urii, <<Nau afetai kuka lea faasi oe, boroi ana tooa naa gi daka lea faasi oe!>>
33 Então Pedro disse a Jesus: — Eu nunca abandonarei o senhor, mesmo que todos o abandonem.
34 Ma a Jesus ka bae urii fuana a Peter, <<Nau ku haea fuamu, i nao ana na kakaraikua ka ai i laona fe rodo naa i taraꞌena, ni oe tara oko haea ana oolu si kada na o lalafusi nau.>>
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Ma a Peter e oolisia ka urii, <<Sui boroi ana kuka mae fai oe, e afetai kuka haea hasa ku lalafusi oe!>>
35 Pedro respondeu: — Eu nunca vou dizer que não o conheço, mesmo que eu tenha de morrer com o senhor! E todos os outros discípulos disseram a mesma coisa.
36 Sui a Jesus e lea fai gera oote fafurongo nia gi ana tesi gula da alangia ana Getsemani, ma nia ka bae urii fuada, <<Molu gwouru amolu i seegi ana si kada nau ku lea kou i see loko uria na fooalaa.>>
36 Jesus foi com os discípulos para um lugar chamado Getsêmani e lhes disse:
37 Ma nia ka talaia a Peter ma na roo wela a Sebedi gi fai nia, ma ka hafalia na liobukonulaa ka tasa.
37 Então Jesus foi, levando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu. Aí ele começou a sentir uma grande tristeza e aflição
38 Ma nia ka bae urii fuada, <<Na liogu e bukonu asianaa, ma ka bobola naa fai nia na maelagu. Muka too i seenaa, ma muka aada fai nau.>>
38 e disse a eles:
39 Sui nia ka idu toꞌou lau faasi daalu, ma ka boururu lea na maadarana ka totoona na hae gano, ma ka fooa ka urii, <<Maa ae, lea so ka waluda go ana, oko lafua amu na nonifiilaa naa faasi nau. Sui boroi ana, e langi lau na kwaidooria nau, sulia na kwaidooria oe go ana taari.>>
39 Ele foi um pouco mais adiante, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e orou:
40 Sui a Jesus ka ooli i siana na oolu fafurongo nia gi, ma ka riki daalu teo naa, ma ka bae urii fuana a Peter, <<Peter ae, e utaa na molu si aada mone amolu fai nau sulia ta tee si kadamanga?
40 Depois voltou e encontrou os três discípulos dormindo. Então disse a Pedro:
41 Molu aada, ma molu ka fooa, aata molu ka liu i laona taꞌalaa. Sulia gomolu dooria iilia na doo diana, sui taa na nonidoo gomolu na e makeso.>>
41 Vigiem e orem para que não sejam tentados. É fácil querer resistir à tentação; o difícil mesmo é conseguir.
42 Jesus ka lea lau, ma ka fooa ana ruana si kada ka urii, <<Maa ae, lea langi bobola uria suusilaa na nonifiilaa naa faasi nau, diana go ana, nau ku roo na mone sulia na kwaidooria oe.>>
42 Pela segunda vez Jesus foi e orou, dizendo:
43 Ma si kadamanga e ooli mai siadaalu na oote fafurongo nia gi, nia e rikia daalu teo lau, sulia na maada e teteolaa asianaa.
43 Ele voltou de novo e encontrou os discípulos dormindo. Eles estavam com sono e não conseguiam ficar com os olhos abertos.
44 Ma Jesus e lea lau faasida, ma ka fooa lau ana ooluna si kadamanga, ka haea laugo na baea baa gi i nao.
44 Jesus tornou a sair de perto deles e orou pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Sui i nia ka lea lau siadaalu na oolu fafurongo nia gi, ma ka bae urii fuadaalu, <<Gomolu teo ua? Ma molu ka mamalo ua? Molu aada fasi, e garangia naa si kada hai daka fale nau, na Wela nia Iimola gi laona abada na tooa da aade taꞌa gi.
45 Então voltou até onde os discípulos estavam e perguntou:
46 Molu tatae, golu lea naa. Molu rikia na wane baa ka fale nau nia e dao na mai.>>
46 Levantem-se, e vamos embora. Vejam! Aí vem chegando o homem que está me traindo!
47 Ma ana si kada a Jesus e bae ua, a Judas, tee wane ana aakwala ma roo fafurongo nia baa gi, e dao na mai. Ma na wane oro gi da lea mai fai nia, ma gera dau mai ana naefe gi ma na subi gi. Ma na fataabu baita gi ma na wane baita ana tooa, na da oodu gera mai.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou Judas, um dos doze discípulos. Vinha com ele uma grande multidão armada com espadas e porretes, que tinha sido mandada pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes judeus.
48 Ma Judas e falea sui naa si mamalafooa fuada ka urii, <<Na wane na tara ku nonoia, nia naa na wane molu dumulia.>>
48 O traidor tinha combinado com eles um sinal. Ele tinha dito: “Prendam o homem que eu beijar, pois é ele.”
49 Ma aliꞌali nia e lea olosia naa siana a Jesus ma ka bae urii, <<Wane faatolomai ae, si aaroaro ka too fai oe.>> Sui ka nonoia.
49 Judas foi até perto de Jesus e disse: — Mestre, que a paz esteja com o senhor! E o beijou.
50 Ma a Jesus ka bae urii fuana, <<Ruana ae, oko iilia doo nae aliꞌali.>>
50 Jesus respondeu: Então eles chegaram, prenderam Jesus e o amarraram.
51 Ma tee wane ana fafurongo a Jesus gi ka lafua na naefe nia, ma ka kwaea na wane rao nia na fooanigwou, ma ka taba muusia naa na bali ana aalingana.
51 Mas um dos que estavam ali com Jesus tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou uma orelha dele.
52 Ma a Jesus ka bae urii fuana, <<O aalua amu naefe oe i fuilaa, sulia ni tei gera na da firu ana naefe, tara daka mae laugo ana naefe.
52 Aí Jesus disse:
53 Osi haitamana go lea so ku soea na Maa nau, nia kafi oodua mai na ensel oro gi liufia aakwala ma roo oomea?
53 Você não sabe que, se eu pedisse ajuda ao meu Pai, ele me mandaria agora mesmo doze exércitos de anjos?
54 Lea so ka urinae, tara ka langi gera si faamamanaa na Kekedelaa Aabu baa na e haea doo nae gi tara ka fuli ani nau.>>
54 Mas, nesse caso, como poderia se cumprir aquilo que as
55 Sui a Jesus ka bae urii fuana tooa, <<Utaa na molu lea mai fai nia na naefe gi ma na subi gi uria na dumulilagu iilingia nau naa na wane hauwane? Sulia dani nau ku gwouru go agu i Beu Aabu a God, ma kuka faatolomai doo, sui musi dumuli nau.
55 Depois Jesus disse para aquela gente:
56 Na doo naa gi teefou e fuli urinae hai ka faamamanaa na kekedelaa gera na profet gi ana Kekedelaa Aabu.>>
56 Mas tudo isso está acontecendo para se cumprir o que os Então todos os discípulos abandonaram Jesus e fugiram.
57 Ma na tooa na gera dumulia a Jesus, gera ka talai nia fui lao luma a Kaeafas, na fooanigwou. Ma na wane faatolomai ana kwaieresia gi fai nia na oote wane baita gi laugo, gera figu i seenae.
57 Os homens que prenderam Jesus o levaram até a casa do Grande Sacerdote Caifás, onde estavam reunidos alguns mestres da Lei e alguns líderes judeus.
58 Ma a Peter e lea sulida ma e lea tau laugo ana, ma ka dao laugo i laona na lalabata ana na luma nia fooanigwou, ma ka ruu kou i laona labata, ma ka gwouru siana tooa da folo, eeri nia ka rikia taa naa daka iilia ana a Jesus.
58 Pedro seguiu Jesus de longe até o pátio da casa do Grande Sacerdote. Entrou e sentou-se com os guardas para ver como aquilo ia terminar.
59 Ma na fataabu baita gi fai nia na figua ana wane baita gi sui go daka manata uria teni si baea ni susuge gi sulia a Jesus, na e bobola fai nia ka faamaelia.
59 Os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior estavam procurando alguma acusação falsa contra Jesus a fim de o condenar à morte.
60 Sui ka langi dasi daotoona tesi doo. Ma na wane oro boroi da bae susuge gi da lea laugo mai. Sui i buri, tee roo wane susuge daaro tae mai, daaro ka bae urii,
60 Mas não puderam encontrar nada contra ele, embora muitos se levantassem para dizer mentiras a respeito dele. Afinal dois homens se apresentaram
61 <<Na wane naa nia e bae urii, <I nau ku haitamana na oogosilana na Beu Aabu a God, ma kuka tolea faalu laugo agu ana i laona oolu fe dani.>>>
61 e disseram: — Este homem afirmou: “Eu posso destruir o Templo de Deus e construí-lo de novo em três dias.”
62 Sui na fooanigwou e tatae ka bae urii fuana a Jesus, <<Utaa, langi osi oolisia go tesi doo, ana doo taꞌalaa naa daaro haea sulia na taꞌalaa oe gi?>>
62 Aí o Grande Sacerdote se levantou e perguntou a Jesus: — Você não vai se defender desta acusação?
63 Sui, a Jesus ka bona go ana. Ma na fooanigwou ka bae lau urii, <<I nau ku ledi oe ana hatana a God momouria, hai oko haea fuagami hasa i oe a Christ na Wela nia a God, ma e langi?>>
63 Mas Jesus ficou calado. Então o Grande Sacerdote tornou a perguntar: — Em nome do Deus vivo, eu exijo que você diga para nós: você é o
64 A Jesus ka bae urii fuana, <<Nia naa nae o haea nae. Haia, doo mamana nau ku haea fuagamu, ita ana si kada naa ka ooli alaa, muka riki nau, na Wela nia Iimola gi, kuka gwouru i bali aaolo ana a God na e rigita ka tasa, ma kuka lea mai i fafona barobaro gi i langi.>>
64 Jesus respondeu:
65 Sui na fooanigwou e karia na maku nia, sulia nia rakehasu asianaa, ma ka urii, <<Nia e bae tataga ana a God. Si taa na golu ka nani lau uria? Golu rongoa sui naa si bae tatagalaa na nia e iilia.
65 Aí o Grande Sacerdote rasgou as suas próprias roupas e disse: — Ele
66 Muka manata utaa?>>
66 Então, o que resolvem? Eles responderam: — Ele é culpado e deve morrer!
67 Sui da ngisufia maana, ma daka kwaea. Ma teni wane da fidalia, daka urii,
67 Em seguida cuspiram no rosto de Jesus e deram bofetadas nele. E os que batiam nele
68 <<Christ ae, lea oe naa ta profet, oko haea mai, ni tei naa e fidali oe nae?>>
68 diziam: — Ei, Messias, adivinhe para nós quem foi que bateu em você!
69 Ma a Peter e gwouru i maa i laona lalabata, ma tee haari ni rao e lea mai siana ka bae urii, <<I oe laugo o too fai nia a Jesus, na wane naa faasia i Galili.>>
69 Pedro estava sentado lá fora no pátio, quando uma das empregadas chegou perto dele e disse: — Você também estava com Jesus da Galileia.
70 Sui a Peter ka tofe i maada ka urii, <<I nau kusi haitamana si doo naa o haea.>>
70 Mas ele negou diante de todos, dizendo: — Eu não sei do que é que você está falando.
71 Sui, nia ka haga kou i maa. Ma tee haari rao aai laugo e rikia, ma ka bae urii fuana tooa nae gi gera too seenae, <<Na wane naa laugo e too fai nia a Jesus na wane naa faasia i Nasaret.>>
71 Depois foi para a entrada do pátio. Outra empregada o viu e disse às pessoas que estavam ali: — Ele estava com Jesus de Nazaré.
72 Ma a Peter ka tofe lau, ka urii, <<Nau ku aalafuu mamana e langi kusi haitamana na wane naa.>>
72 Pedro negou outra vez, respondendo: — Juro que não conheço esse homem!
73 Ma e langi si tau go i buira, na wane gi da take i seenae da lea siana a Peter, ma daka bae urii fuana, <<I oe laugo tee wane ani gera mamana naa naa, sulia na lingeena baelamu naa e faatai oe.>>
73 Pouco depois, os que estavam ali chegaram perto de Pedro e disseram: — O seu modo de falar mostra que, de fato, você também é um deles.
74 Si kada nae nia ka aalafuu lau ka urii, <<Lea nau ku suge, tara a God ka kwae nau. I nau langi kusi haitamana na wane naa.>>
74 Então Pedro disse: — Juro que não conheço esse homem! Que Deus me castigue se não estou dizendo a verdade! Naquele instante o galo cantou,
75 Ma a Peter ka manatatoona si baea baa a Jesus e haea, <<I nao ana na kakaraikua ka ai i laona fe rodo naa i taraꞌena, ni oe oko haea ana oolu si kada na o lalafusi nau.>> Si kada a Peter e manatatoona si doo nae, nia ka haga kou i maa, ma ka aangi lea ka igiꞌigilaa go.
75 e Pedro lembrou que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.” Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.